Urički artritis ili giht je kompleksan oblik artritisa. Karakteriziraju ga nagli, teški napadi boli, crvenila i napetosti u zglobovima, često na bazi nožnog palca. Akutni napad gihta se obično javlja usred noći.

Što je urički artritis i kod koga se javlja?

Urički artritis ili giht je kompleksan oblik artritisa. Karakteriziraju ga nagli, teški napadi boli, crvenila i napetosti u zglobovima, često na bazi nožnog palca. Akutni napad gihta se obično javlja usred noći, budi bolesnika iz sna s osjećajem da mu zahvaćeni zglob „gori“. Pogođeni zglob je vruć, natečen i toliko osjetljiv na dodir, da ni plahtu ne možete nasloniti na njega. Bilo kakav dodir zahvaćenog zgloba uzrokuje jaku bol i osjetljivost. Na sreću giht je izlječiva bolest, a postoje brojni načini da se smanji rizik ponovljenog napada bolesti.

Giht se javlja prilikom stvaranja kristala mokraćne (uričke) kiseline, koji se onda akumuliraju u zglobu (najčešće nožnom palcu), uzrokujući upalu i intenzivne bolove. Navedeni kristali se mogu nakupljati i oko zgloba, ali i u drugim mjestima u tijelu kao: uškama, krvnim žilama, bubrezima itd. Kristali mokraćne kiseline nastaju prilikom procesa prekomjernog stvaranja i zadržavanja mokraćne kiseline u tijelu. Prilikom razgradnje purina (proteini iz namirnica životinjskog i biljnog podrijetla) dolazi do stvaranja mokraćne kiseline. U normalnim uvjetima se mokraćna kiselina otapa u krvi i bubrezima se izlučuje u urin. No, ponekad dolazi do prekomjernog stvaranja mokraćne kiseline ili se premalo izlučuje putem bubrega. Tada se mogu stvarati oštri kristali mokraćne kiseline u okolnom tkivu, koji uzrokuju bol, upalu i oteklinu.

Postoje dva oblika gihta. Jedan oblik nastaje zbog nepoznatih razloga i naziva se primarni giht, dok drugi oblik bolesti nastaje zbog određenih poremećaja il bolesti koje uzrokuju pretjerano nakupljanje mokraćne kiseline u tijelu i naziva se sekundarni oblik.

Giht se javlja češće u muškaraca nego u žena, prvenstveno zato što žene uobičajeno imaju nižu koncentraciju mokraćne kiseline u krvi od muškaraca. No, nakon menopauze, koncentracija mokraćne kiseline kod žena se približava onoj kod muškaraca. Stoga se giht javlja ranije kod muškaraca, obično u dobi između 40 i 50 godine života, dok žene općenito razviju znakove i simptome bolesti nakon menopauze.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Giht je povezan s povišenom koncentracijom mokraćne kiseline u krvi. Određeni faktori ili bolesti dovode do povećanja koncentracije navedene kiseline i na taj način su povezani s nastankom gihta. Čimbenici koji povećavaju koncentraciju mokraćne kiseline u tijelu su:

• način života – prekomjerna konzumacija alkohola, općenito više od dva pića dnevno za muškarce i više od jednog pića za žene povećava rizik od gihta, posebice piva. Pretilost, prehrana bogata mesom i plodovima mora (hrana bogata purinom) također dovode do povećanja koncentracija mokraćne kiseline.

• Bolesti – određene bolesti i poremećaji mogu dovesti do razvoja gihta, kao što su: visoki krvni tlak (hipertenzija), dijabetes, povišena razina masnoća i kolesterola u krvi (hiperlipidemija), suženje arterija (arterioskleroza), hipotireoza (smanjeni hormoni štitnjače u tijelu) i trovanje olovom. Također i bolesti koje uzrokuju abnormalno brzo stvaranje novih stanica, kao što su psorijaza, multipli mijelom, hemolitička anemija ili tumor.

• Određeni lijekovi – korištenje tiazidnih diuretika (lijekovi za povišeni krvni tlak), niske doze acetilsalicilne kiseline, lijekovi protiv odbacivanja organa nakon transplatacije, kemoterapija.

• Genetski faktori – ako pojedini članovi obitelji imaju giht, velika je vjerojatnost da će se bolest pojaviti i u ostalih članova te obitelji.

• Dob i spol – češće kod muškaraca između 40 i 50 godine,  kod žena rjeđe i najčešće nakon menopauze.