Za povišene masnoće u krvi uobičajeni naziv je hiperlipidemija. Kada se govori o masnoćama u krvi tada se misli na kolesterol i na trigliceride.

Ako je u krvi povišena samo razina ukupnog kolesterola tada to stanje nazivamo hiperkolesterolemija. U slučaju da je povišena samo razina trglicerida to stanje nazivamo hipertrigliceridemija. Ako su povišeni i ukupni kolesterol i trigliceridi tada se radi o kombiniranoj hiperlipidemiji ili dislipidemiji. Masnoće u krv dolaze iz dva izvora. Jedan izvor je masnoća iz hrane koja se apsorbira putem probavnog sustava. Drugi izvor je sinteza ili stvaranje masnoća u jetri.

Osim ukupnog kolesterola i triglicerida u krvi se određuje i LDL i HDL kolesterol. HDL kolesterol (engl. High Density Lipoprotein) još se naziva “zaštitni” kolesterol, a LDL kolesterol (engl. Low Density Lipoprotein) još se naziva loši kolesterol. HDL ili tzv. zaštitni kolesterol ima zadaću skupljanje čestica LDL kolesterola prije nego ih pokupe “stanice čistači”. Potom ih prenese natrag u jetru u obliku HDL kolesterola gdje se miješaju sa žuči i izlučuju putem crijeva. Optimalna ili ciljna vrijednost ukupnog kolesterola u krvi je 5,0 mmol/L ili manje, LDL kolesterola 3,0 mmol/L ili manje, HDL kolesterola 1,0 mmol/L ili više za muškarce, a 1,2 mmol/L ili više za žene i triglicerida 1,7 mmol/L ili manje. Međutim, za osobe koje imaju poznatu dijagnozu koronarne bolesti srca ili šećernu bolest optimalne ili ciljne vrijednosti su drugačije.

Za njih je optimalna ili ciljna vrijednost ukupnog kolesterola 4,5 mmol/L ili manje, LDL kolesterola 2,5 mmol/L ili, manje, a HDL kolesterola i triglicerida ista je kao u osoba koje nemaju koronarnu bolest. Za ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride danas vrijedi poznata uzrečica “Što niže to bolje”. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da viša razina ukupnog i LDL kolesterola i triglicerida, a niža razina HDL kolesterola znači veći rizik za infarkt miokarda i obratno.

Postavlja se pitanje kako sniziti povišene masnoće u krvi? Osobe koje imaju povišene masnoće u krvi trebale bi smanjiti unos masnoća u hrani na 30% ili manje od ukupne dnevne energetske potrebe, a dnevni unos kolesterola smanjiti na 300 mg. Za osobu srednje životne dobi koja veći dio dana provede sjedeći dnevna potreba u hrani je do 20 grama zasićenih masti. Ako je na etiketi prehrambenog proizvoda naveden sadržaj zasićenih masti tada lako izračunamo udio masti i ukupnu količinu kalorija.

Poznato je da jedan gram masti daje 9,5 kalorija. Npr., kupnjom pakiranja visokomasnog sira težine 30 grama, možemo pročitati na etiketi i sadržaj zasićenih masti od 6 grama, ako ste pojeli 90 grama toga sira, vi ste ispunili svoju dnevnu potrebu za ukupnim zasićenim mastima od 18 grama. S druge strane, 30 grama niskomasnog sira sadrži samo 0,5 grama zasićene masti, pa ako pojedete 90 grama sira, to znači da je vaš unos zasićene masti bio samo 1,5 grama. Dijetom koja je siromašna zasićenim mastima i promjenom loših životnih navika možemo sniziti ukupni kolesterol, LDL kolesterol i triglicerdine, ali samo djelomično.

Promjena loših životnih navika podrazumijeva smanjenje prekomjerne tjelesne težine i svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Uz dijetalne mjere potrebna je i medikamentna terapija. Postoje dvije skupine lijekova za snižavanje masnoća u krvi. U jednu skupinu ubrajamo statine i fibrate koji blokiraju sintezu masnoća u jetri, a druga skupina u koju spada ezetimib sprječava apsorpciju kolesterola iz crijeva. Često puta u liječenju hiperlipidemija potrebna je kombinacija lijekova iz obje skupine. Učinkovito liječenje hiperlipidemija danas je nezamislivo bez statina.

Terapija statinima počela je još 1990. godine. Statini su kompetitivni inhibitori enzima HMG-CoA-reduktaze, koji katalizira pretvorbu 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzima A u mevalonat koji je preteća sterola, uključivši kolesterol i na taj način blokiraju sintezu kolesterola u jetri. Učinkovitost i korisnost statina u liječenju hiperlipidemija dokazana je brojnim kliničkim ispitivanjima na više od 80 000 bolesnika uz višegodišnje praćenje.

Prva i povijesna studija o statinima bila je 4S studija (Scandinavian SimvaStatin Study), objavljena 1994. godine, zatim slijede brojne ostale; CARE, WOSCOPS, HPS, CARDS, ALLIANCE, CURVE, MIRACL, GREACE, ASCOTT-LLA, CHALLENGE, TNT, REVERSAL i JUPITER. Rezultati studija pokazuju da terapija statinima smanjuje koronarne događaje za 46% u žena i 20% u muškaraca u 4S studiji, smanjuje rizik za smrtonosni i nesmrtonosni infarkt srca za 31% u WOSCOPS studiji, smanjuje vaskularnu smrtnost za 17% i ukupnu smrtnost za 12%, veće vaskularne događaje za 24% i moždani udar za 27% u HPS studiji, smanjuje akutne koronarne događaje za 36% i moždani udar za 48% u CARDS studiji. Rezultati novijih istraživanja pokazuju korisnost terapije statinima i kod bolesnika koji imaju normalne vrijednost ukupnog i LDL kolesterola, ali imaju druge čimbenike rizika; studija JUPITER, rezultati su objavljeni 2008. godine.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju hiperlipidemije može se primijeniti lijek iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA.