Karcinom prostate visokog rizika

Od kada je PSA (Prostata Specifični Antigen) uveden u kliničku primjenu dijagnostika i liječenje karcinoma prostate znatno su se izmijenile.

U Hrvatskoj nije provođena metoda sustavnog masovnog probira populacije u riziku (engl. screening) čiji je cilj smanjenje smrtnosti od karcinoma prostate. Međutim, urolozi diljem zemlje posljednjih 15-tak godina redovito savjetuju učiniti taj test u svakog muškarca starijeg od 50 godina i to redovito jednom godišnje. Takva praksa može se nazvati „rana dijagnostika“ raka prostate. Njezin cilj ne može biti identičan cilju screeninga.

Dakle, provođenje „rane dijagnostike“ ne može smanjiti mortalitet.  Oba principa provođenja dijagnostike rezultiraju drastičnim povećanjem broja bolesnika s dijagnozom – rak prostate. Tako se drastično povećao i broj radikalno liječenih bolesnika bilo kirurški (radikalna prostatektomija) ili radioterapijom (zračenje) ili pak kombinacijom tih dviju metoda. Dakle, znatno se povećava broj oboljelih i liječenih bolesnika ali ukupni mortalitet od raka prostate se ne smanjuje. U bogatijim zemljama broj oboljelih se i dalje povećava, a smrtnost stagnira ili blago pada.

U onih drugih, gdje pripada i Hrvatska, oba pokazatelja i dalje rastu. Nije svaki rak prostate jednako opasna bolest. Izgleda da dijagnosticiramo i radikalno uspješno liječimo značajnu proporciju oboljelih od raka prostate koje njihova bolest zapravo životno i ne ugrožava ili, drugim riječima, od koje neće umrijeti. Takva kretanja pobola (incidnecija) i smrtnosti (mortalitet) otvaraju mnoga dodatna pitanja koja za sada ostaju bez jasnih odgovora. S druge strane sasvim je jasno da postoji oblik raka prostate koji zahtijeva punu pažnju, i dijagnostički i terapijski, jer on neposredno ugrožava život bolesnika ukoliko nije rano dijagnosticiran i adekvatno liječen.

To je karcinom prostate visokog rizika (engl. High-Risk Prostate Cancer). Riječ „rizik“ ovdje se odnosi na činjenicu da se radi o agresivnom obliku bolesti za koju je visoka vjerojatnost da samo jedan oblik terapije (bilo kirurgija ili radioterapija) neće polučiti dovoljno dobre rezultate. Stoga je potrebno multimodalno liječenje kombinacijom gore navedenih tehnika a kad kad i uz dodatak hormonske ili čak i kemoterapije.

U znanstveno-istraživačkom svijetu se definicije visokorizičnog karcinoma prostate donekle razlikuju. Pa ipak, s obje strane oceana, urološka struka je suglasna da prisustvo bilo kojeg od slijedeća tri parametra ukazuje na prisustvo karcinomaprostate visokog rizika. To su: PSA 20 ng/ml ili veći, zloćudnost tumora 8 ili više mjerena Gleasonovim zbrojem (engl. Gleason score – GS) i stupanj proširenosti bolesti u prostati. Zloćudnost tumora određuje patohistološka analiza tkiva prostate uzetog biopsijom ali definitivni i najpouzdaniji nalaz dobijemo tek nakon radikalne prostatektomije pregledom tkiva čitave prostate, njezine kapsule i pripadnih sjemenih mjehurića te tkiva neposredno priležećeg uz prostatu.

Gleason score (GS) u teoriji može iznositi od 2 do 10 iako se u praksi najčešće susreće GS 5-8. GS 6 ili manji označavaju najmanji, a GS 7 umjereni stupanj biološke agresivnosti bolesti. Bilo bi potpuno krivo zaključiti da tumor GS-a 7 ne predstavlja nikakvu opasnost!! U smislu lokalnog proširenja bolesti loš su znak prisustvo tumora u oba režnja prostate (stadij T2c) ili nalaz tumora koji se probio kroz kapsulu prostate (stadij T3a). Taj podatak možemo dobiti isključivo postoperativno.

Prilikom odabira načina liječenja neophodno je izložiti bolesniku narav njegove bolesti i terapijske mogućnosti kao i iznijeti vlastito stručno mišljenje. Kirurški način liječenja (radikalna prostatektomija-RP) smatra se legitimnom opcijom kao prvi korak u liječenju. Jednako tako i radioterapija (zračenje) s dvogodišnjom hormonskom terapijom predstavlja mogući terapijski izbor. RP nosi sa sobom opće kirurške rizike te rizik inkontinencije ali daje potpuni i najvjerodostojniji uvid u agresivnost i proširenost bolesti na temelju čega se racionalno mogu planirati daljnji terapijski postupci.

Prilikom RP potrebno je učiniti opsežniju limfadenektomiju zdjelice (odstranjenje limfnih čvorova zdjelice) ali i širu eksciziju (odstranjenje) okolnog tkiva prostate. Proširena limfadenektomija, naravno, povećava i kirurške rizike. U karcinoma prostate visokog rizika poštedna operacija sa ciljem očuvanja erekcijske funkcije (nerve-sparing RP) kontraindicirana je jer svaka poštedna kirurgija tako agresivne bolesti može dovesti do lošeg onkološkog rezultata odnosno brzog lokalnog recidiva bolesti. Pored navedenoga, dodatna radioterapija moguća je i post operacijski ali nakon provedene radioterapije radikalno kirurško liječenje više nije moguće.

U posljednjih 20-tak godina upotreba PSA nije značajnije promijenila sudbinu bolesnika s agresivnim oblicima raka prostate iako je svakako ubrzala njihovo otkrivanje. Više je utjecaja imala bolja kirurška tehnika, poboljšanje tehnika zračenja te noviji lijekovi za hormonsku i kemoterapiju. Bolesnici s ovom bolešću ipak nisu u beznadnoj situaciji o čemu svjedoče studije rezultata liječenja unazad deset godina. Najraniji znak povrata bolesti je tzv. biokemijski recidiv.

Pet godina nakon RP bez biokemijskog recidiva je prosječno 58% bolesnika (45-71%), a 10 godina prosječno 45% (35-59%). Nadalje, specifično preživljenje nakon RP je 90% kroz 5 godina, a 83% kroz 10 godina (pojam „specifično preživljenje“ isključuje druge uzroke smrtnosti). Unatoč navedenim dobrim rezultatima u bolesnika s agresivnim rakom prostate najčešće je potrebna i agresivna kombinirana terapija koja uključuje kirurgiju i dodatnu radio-hormonsku terapiju. Važno je rano otkriti bolesti, provesti adekvatno kirurško liječenje i kasnije redovitim kontrolama odrediti trenutak da se pravodobno započne dodatno liječenje. Od velike je važnosti bolesnika u trenutku potvrde dijagnoze visokorizične bolesti informirati o nužnosti i naravi postupaka liječenja.

Upravo visokorizični rak prostate predstavlja subpopulaciju karcinoma te žlijezde koja značajno utječe na specifični mortalitet. Stoga je potrebno osobitu pažnju obratiti ranoj dijagnostici bolesnika s povišenim rizikom za razvoj raka prostate a to su u prvom redu oni čiji su otac ili brat, u nešto manjoj mjeri stric ili ujak, već oboljeli. S tim ciljem važno je PSA testiranje u tih osoba započeti već u njihovim četrdesetim godinama. Zbog trendova incidiencije i mortaliteta, koje sam iznio u početku teksta, već se čuju iracionalni glasovi o bezvrijednosti PSA testiranja. Savjetujem ne slušati ih! Racionalizacija PSA testiranja će svakako biti potrebna i dobrodošla ali to će vjerojatno biti tema neke od slijedećih Belupovih kolumni. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Kvržica na testisima – što je to?

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kvržica bolna na dodir – je li opasna?

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]