Proljeće je godišnje doba u kojem se naše tijelo i koža intenzivno bude. Sve nekako postaje užurbanije i razigranije što se očituje osim na prirodi i na koži. Ona može početi burno reagirati na sve okolišne čimbenike kao što je prvo proljetno sunce ili na pelud radi cvatnje biljaka. Proljetno sunce u osjetljive kože može napraviti burnu reakciju u obliku crvenila, mjehurića i jakog svrbeža pa ju je stoga potrebno pripremiti i zaštiti.

Tijekom proljeća kožu lica potrebno je svaki dan pravilno njegovati i nanositi kreme koje sadrže visoki zaštitni faktor jer se time sprječava nastajanje hiperpigmentacija i preuranjenog starenja kože. Ako je koža masnija potrebno je primjenjivati hidratantne fluide sa zaštitnim faktorom, a ako je koža suha mogu se primjenjivati masnije kreme i uljasti proizvodi i losioni koji imaju visoki zaštitni faktor. Zaštitna sredstva se razlikuju prema zaštitnom faktoru, vodootpornosti i fotostabilnosti. Kozmetičke preparate sa zaštitnim faktorom treba izabrati u skladu s tipom kože, odnosno s njenim osobinama i načinom na koji ona reagira na sunce. Koža nakon zime može biti dehidrirana radi boravka u zagrijanim prostorijama i radi djelovanja hladnoće, pa ju je dolaskom toplijih dana potrebno njegovati s hidratantnim kremama i proizvodima sa zaštitnim faktorom. Tijekom proljeća vrlo su česte alergijske reakcije na mnogobrojne inhalacijske  alergene što se može na koži očitovati kao atopijski dermatitis ili alergijska reakcija na sunce.

Koža burno proživljava proljeće no boravak na otvorenom uz umjereno izlaganje sunčevim zrakama ljekovito djeluje na kožu i cjelokupno zdravlje. Dolaskom proljeća i toplijih dana počinju cvasti stabla kao što su lijeska, joha, grab, breza, vrba i hrast ali i razne biljake kao što su kopriva, trputac, razne vrste trava i ambrozija. U zraku se povećava koncentracija peludi koja je poznat alergen te se povećava broj novih i pogoršava stanje postojećih alergija.

Atopijski dermatitis je česta kožna bolest koja pripada u skupinu atopijskih bolesti gdje su i alergijski rinitis, alergijska bronhalna astma, spastični bronhitis, mukozni kolitis. Sklonost alergijama nastaje zbog kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika, a može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Sklonost alergijama najčešće nastaje u ranom djetinjstvu, ali i odrasle osobe koje nikada nisu imale alergije mogu ih odjednom razviti. Genetska predispozicija je glavni čimbenik u razvoju alergija. Studije su pokazale da ako je jedan od roditelja alergičar dijete ima za 30-50 % veću šansu da razvije alergije, a ako su oba roditelja alergičari rizik je veći za 60-80 %. Atopijski dermatitis je učestaliji u visokorazvijenim zemljama nego u nerazvijenim i siromašnim zemljama. Obično počinje oko trećeg mjeseca života, a do poboljšanja može doći u trećoj, šestoj godini života ili u pubertetu. Bolest ima svoje faze poboljšanja i pogoršanja i obično je kroničnog tijeka. U male djece počinje kao crvenilo na licu, vlasištu, pregibima, ali se može proširiti i na cijelo tijelo i imati tešku kliničku sliku. Crvenilo, vlaženje, stvaranje krusta na licu, na tjemenu, nogama i rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci života, a odrasli uz suhu kožu tijela imaju promjene koje su izražene i na licu.

Pravilnom njegom atopične kože te svakodnevom primjenom emolijensa spriječit će se suhoća kože i smanjiti osjećaj svrbeža.