Često se pri pregledu kože na nogama ili rukama opažaju pojedinačni smećkasti bezbolni čvorići lagano udubljeni koji mogu izgledati kao madež, pa pacijenti najčešće misle da se radi o madežu.

Takove  tvorbe nisu madeži već se radi  o dobroćudnom tumoru kože koji se naziva dermatofibrom. Zašto točno dermatofibromi nastaju na tijelu  do danas se ne zna, ali se pretpostavlja da nastaju kao fibromatozna reakcija tijela na manju traumu, ubod insekta ili uraštenu dlaku.

Dermatofibomi su dobroćudne izrasline na koži i ubrajaju se u dobroćudne tumore kože. Histološki su građeni do vezivnog tkiva i stanica koje se nazivaju histiociti. Češći  su u žena (oko  četiri puta), nego u muškaraca, a iako mogu nastati u  bilo kojoj životnoj dobi  nešto su češći u mlađoj životnoj dobi. Čest su razlog pregleda jer radi svoje  crvenkaste, smećkasto crvenkaste ili smeđe boje  pobuđuju sumnju  da li su  doboćudni ili ne. Pošto su najčešće na nogama  često rade sumju da li su madeži ili ne,a kao smećkasti čvorić na nozi mogu i estetski smetati. 

Osim na nogama, često se viđaju na rukama i ramenima, dok su na trupu  rjeđi. Za njih je tipično  da se kao uvlače kada se koža nabire, pa postaju  uvučeni i ispod razine  kože u naboru. Izgledaju poput čvorića koji je veličine od nekoliko mm  do 10 mm, smećkasto crvenkaste boje, lagano ljuskave površine kja je uvučena  i najčeće se na koži pronađu jedan do dva i to na nozi ili ruci.  Ako se na koži  utvrdi više od  petnaest dermatofibroma smatra se da se radi o multiplim ili mnogobrojnim  dermatofibromima. Ovo nije čest nalaz na koži i  opaža se u autoimunim bolestima, sistemskom lupusu, HIV i nekim hematološkim bolestima.

Dijagnoza dermatofibroma se postavlja pri kliničkom pregledu i palpacijom promjene kada se opaža smećkasti   čvorić koji se uvlači. Od velike pomoći u dijagnostici je i dermatoskopija, koja je način pregleda  promjena na koži uređajem koji se naziva dermatoskop i kojim se mogu analizirati i otkriti  dobroćudni, maligni tumori kože i sve pigmentne tvorbe. Dermatofibromi imaju tipičan dermatoskopski nalaz  koji ukazuje  na  centralno bijelo područje i okolnu  pravilnu pigmentnu mrežu, pa se dermatoskopskim nalazom može vrlo točno  utvrditi i dijagnosticirati.

Dermatofibromi ponekad svojim izgledom mogu podsjećati na  mnogobrojne promjene. Najčešće na  madež, bazaliom, spinaliom, melanom, metastatske tumore kože, plavi madež, Spitz naevus, pa je potreban oprez i ako postoji bilo kakova sumnja da se ne radi o dermatofibromu promjena se uklanja u cijelosti i šalje na patohistološku dijagnostiku kako bi se postavila pravilna dijagnoza. Tipičan dermatofibrom ne mora se uklanjati s kože, već se kao takav prati na koži, tj da li raste, mijenja se, svrbi. Poneke osobe  smeta estetski pa se radi toga uklanja kirurškim putem u lokalnoj anesteziji, a inače ih nije potrebno operativno uklanjati. Ne bih preporučila da sami postavljate dijagnozu dermatofibroma, već bih savjetovala svakoj osobi  kompetan pregled kože kako  bi  se utvrdilo da li imate dermatofibrome ili ne.

Ovakav pregled dobro je napraviti u bilo koje godišnje doba, ali  svakako preporučujem prije odlaska na godišnje odmore i izlaganju suncu. Ako se utvrdi da imate dermatofibrom, liječnik će  vam objasniti o kakovoj se promjeni radi i da to nije madež ili maligni tumor kože.