Termin Zero Waste prvi put je upotrijebljen 2008. godine i podrazumijevao je način života bez stvaranja otpada, pogotovo plastičnog. Do danas je primijenjen u mnogobrojnim segmentima modernog života. Neki ga prihvaćaju, a neki ne iako brojna istraživanja govore kako je od početka pedesetih godina XX. stoljeća proizvedeno više od 8 milijardi tona plastike, a 60% od te količine sada se nalazi na odlagalištima ili u okolišu.

Pokret Zero Waste želi izbjeći stvaranje otpada što je više moguće i bori se protiv neumjerene i nepotrebne konzumacije. Kupovina nepotrebnih proizvoda i konzumerizam stvaraju od  nas ljude ovisne o kupovini i gomilanju nepotrebnih stvari što nepovoljno djeluje na nas same, na naš budžet, okolinu i prirodu.

Zero Waste potiče korištenje proizvoda bez ambalaže ili sa što manje ambalaže, a sam pokret se temelji na pet principa koji se nazivaju 5R i podrazumijevaju:

Refuse – manje kupovati i odbijati gomilati nepotrebnu ambalažu kako bi se smanjila količina smeća.

Reduce – smanjiti nepotrebno, kupovati samo nužno.

Reuse – ponovno iskoristiti, ne odmah baciti.

Recycle – reciklirati i koristiti u sasvim druge svrhe.

Rot – kompostirati sve što je organskog podrijetla.

Ovi principi se sve više primjenjuju i u kozmetici jer ogromno tržište kozmetike proizvodi i ogromne količine plastičnog otpada. Danas proizvođači kozmetike sve više izbjegavaju korištenje plastične ambalaže i okreću se organskim, razgradivim rješenjima.

Sve je više proizvoda koji su dostupni bez pakiranja ili su pakirani minimalno i održivo. Mnogobrojni kozmetički proizvodi pakirani su u plastici, no svakako da su moguće određene promjene kao što je primjena proizvoda u staklenoj ili papirnatoj ambalaži, primjena blazinica za čišćenje lica od prirodnih materijala, četka i četkica za kosu od prirodnih materijala, šampona, regeneratora u tvrdom obliku itd.

Kupovinom velikih pakiranja i proizvoda za ponovno punjenje može se znatno smanjiti plastični otpad, a mnogo ambalaže može se reciklirati i upotrijebiti u druge svrhe.

Osim problema kao što su plastične ambalaže veliki je problem je i mikroplastika. To su malene čestice plastike koje se nalaze u mnogobrojnim kozmetičkim proizvodima.

Mikroplastika sadrži mnoge omekšivače i ftalate koji mogu biti hormonalno aktivni pa čak i otrovni. Na površini tih čestica nakupljaju se i različiti toksini iz okoliša. Putem odvoda i vode te male čestice dolaze u rijeke, mora, jezera, pa se danas i u pitkoj vodi mogu naći čestice mikroplastike. Potrebna su stoljeća da se čestice razgrade, a ugrožavaju zdravlje i zagađuju okoliš.

Sve to navodi da briga o okolišu počinje od nas samih, da nismo izolirani dio prirode već time kako kupujemo, što kupujemo, u kojim količinama i ambalažama djelujemo na svoje zdravlje i na očuvanje prirode.