Bol – 1. dio

Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo udruženo s akutnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili se javlja prilikom takvog oštećenja. Bol je tjelesno i mentalno, odnosno emocionalno iskustvo.

Što je bol i koje su različite vrste boli?

Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo udruženo s akutnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili se javlja prilikom takvog oštećenja. Bol je tjelesno i mentalno, odnosno emocionalno iskustvo. Svako iskustvo boli kod pojedinca je ”obojano” iskustvom boli od ranije, odnosno povezano s emocionalnom komponentom koju svaki pojedinac nosi u sebi.

Bol možemo podijeliti na:

• nociceptivna bol: se javlja kada se aktiviraju osjetni organi u tjelu, obično nastaje oštećenjem tkiva. Razlikujemo akutnu nociceptivnu bol: udarac u ruku, bol poslije operacije, bol nakon opekline; te dugotrajnu nociceptivnu bol: bol koja traje dulje od 3 mjeseca, kao npr.  fibromijalgija, osteoartritis, te bol kod karcinoma.
• neuropatska bol: nastaje prilikom štetnog utjecaja na živčana vlakna s poremećajem osjeta u najmanje jednoj od sljedećih domena: dodir, hladnoća, toplina, bol, kao npr. bol kod herpes zostera ili bol u licu pri upali trigeminalnog živca.
• psihogena bol: mentalna bolest prethodi napadu boli, a uz bol je tu i psihogena komponenta.
• somatoformni bolni sindrom: je stanje kada psihološki faktori objašnjavaju bol, ali bez postojanja neke psihičke bolesti u pozadini, kao npr psihoza. Ovaj tip boli ima veliki utjecaj na život bolesnika, kao i njegove obitelji.

Općeniti princip liječenja boli jest fokus na tip boli, a ne na dijagnozu uzroka boli. Svaki od navedenih tipova ima poseban način liječenja, zato je važno definirati tip boli. Jedino je prilikom akutne boli važno napraviti dobru dijagnozu i prema dijagnozi liječiti uzrok boli.

Akutna nociceptivna bol

Uzrok ovog tipa boli jest oštećenje tkiva. U različitim stupnjevima su uključena upalna, emocionalna i fiziološka komponenta. Simptomi su u početku izrazito lokalizirani na mjestu oštećenja. Tijekom vremena osjet boli prijelazi više u difuzan tip, odnosno nije više na jednom mjestu (lokalnom mjestu oštećenja). Upalna komponenta predstavlja pulsirajući osjet bola. Emocionalna komponenta predstavlja strah, te dovodi do povećanja osjeta boli. Fiziološke reakcije na stres prilikom bola su: lupanje srca, znojenje, promjene krvnog tlaka, eventualno nesvjestica.
Prilikom dijagnosticiranja ovog tipa bola je važno saznati:

  • Odakle dolazi bol; mjesto/struktura u tijelu?
  • Karakter boli? (tupa bol – infekcija/upala; žarenje, pečenje, bockanje – živac; intenzivna, pulsirajuća bol – upale; intenzivna bol koja traje cijeli dan – malignitet)?
  • Kada je započela bol i kako (odjednom ili polagano)?
  • Što izaziva, a što ublažava bol?
  • Je li bol prisutna cijeli dan ili određeni dio dana?
  • Shvatiti kako se pacijent osjeća?
  • Bol se čini razumna u odnosu na preliminarne dijagnoze?

Znaci upozorenja koji zahtijevaju već pozornost za obradu bolesnika su: kada bolesnik ne razumije zašto se bol pojavila, bol je neobično jaka, bolesnik i obitelji izražavaju jasnu zabrinutost, bolesnik odstupa od onoga što se čini razumnim s obzirom na preliminarnu dijagnozu.
Početa obrada uključuje krvnu sliku, hemoglobin, mjerenje tjelesne temperature, i „mjerenje“ boli putem VAS skale.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Može li bol u trtici ugroziti porod?

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Bol

Kako pomoći dojenčetu s kolikama?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?