Važno je ozbiljno liječiti sve simptome. Analgetike treba koristiti u punoj dozi tijekom cijelog perioda trajanja bola, a ne samo prema potrebi. Period liječenja je kratak, tako da se mogu koristiti „jaki“ lijekovi protiv boli te eventualno i lijekovi za spavanje ukoliko su potrebni.

Akutna nociceptivna bol – liječenje

Važno je ozbiljno liječiti sve simptome. Analgetike treba koristiti u punoj dozi tijekom cijelog perioda trajanja bola, a ne samo prema potrebi. Period liječenja je kratak, tako da se mogu koristiti „jaki“ lijekovi protiv boli te eventualno i lijekovi za spavanje ukoliko su potrebni.
Lakša/umjerena bol se liječi s paracetamolom (Lupocet).
Ukoliko je prisutna i upalna komponenta, tada se koriste NSAIL lijekovi, odnosno nesteroidni antireumatici. Navedeni lijekovi djeluju na smirenje upale i boli. Najčešće se koristi Ibuprofen, jer se dobro podnosi. Najvažnije nuspojave su gastroenterološke poput gastritisa ili ulkusa želuca, no mogu se spriječiti lijekovima koji štite želučanu sluznicu.
Terapijska mogućnost za neupalnu jaku bol je slabi opioidni analgetik kao kodein uz dodatak paracetamola. Navedena kombinacija lijekova se koristi u ograničenom vremenskom razdoblju, maksimalno par tjedana. Važno je znati da kodein može imati nepredvidive posljedice zbog razlika u metabolizmu i to i kod 8% stanovništva, odnosno biti bez učinka ili imati vrlo jak učinak.
Teška bol se liječi jakim opioidima kao tramadol ili morfij i to maksimalno nekoliko tjedana samostalno ili u kombinaciji s paracetamolom.

Dugotrajna nociceptivna bol/kronična bol

Uzroci kronične boli mogu biti:

• dugotrajna aktivacija bolnih receptora
• preosjetljivost (niži prag bola u pojedinca)
• kronični poremećaj spavanja
• više faktora dovode do kronične boli, odnosno biološki, psihološki i društveni faktori. Ova teorija se potkrepljuje s činjenicom da bolni doživljaj uzrokovan istim biološkim mehanizmom neki pojedinci doživljavaju manje, a drugi više.

Situacija u kojoj je uključena psihološka komponenta ima lošiju prognozu. Depresija i negativna očekivanja predviđaju dugotrajne simptome bola. Očekivanja pojedinca uvelike određuju prognozu prelaska akutne u kroničnu bol. Ostali faktori koji povećavaju rizik za nastanak kronične boli su: ženski spol, niži stupanj obrazovanja, kao i niži socioekonomski status te osobe bez partnera s prijašnjim zdravstvenim problemima.

Simptomi

Bol može biti prisutna iako je uzrok bola nestao. Bol je difuzna, tupa te nije prisutna samo na mjestu ozlijeđenog djela/dijelova tijela. Često je prisutna i kognitivna te emocionalna komponenta (problemi s koncentracijom, tjeskoba, poremećaji spavanja, depresija, itd.) kod ovih bolesnika. Fiziološki stresne reakcije uzrokovane su sekundarnom aktivacijom autonomnog živčanog sustava (simpatikusa) te uključuju: lupanje srca, vrtoglavicu, nesvjesticu, znojenje, lokalno crvenilo, promjenu temperature, osjećaj hladnoće, osjećaj otečenosti, nespretnost i slično.
U ostale bolesti koje mogu uzrokovati ove simptome ubrajamo: depresiju, polimijalgiju reumatiku, kao i psihogenu bol.

Pregled bolesnika

Važno je saznati:

• aktualne probleme bolesnika (simptomi koji su prisutni kod bolesnika, izvor bola, što bolesnik misli da je uzrok boli i o čemu ona ovisi, kako bol utječe na svakodnevni život, vlastita vizija budućnosti)
• utjecaj simpatikusa kao npr. osjećaj natečenosti, osjećaj hladnoće, pojačano znojenje, promijene pulsa, krvni tlak, crvenilo, nespretnost, poremećaj percepcija, urinarne probleme i sl.)
• ostale okolnosti i prethodne bolesti (bio-psiho-socijalni uvjeti, životne navike, interesi, tjelesna aktivnost, posao, socijalna mreža, prethodne obrade, lijekovi)
• analiza bola – preosjetljivost na bol, elementi neurogene boli (poremećaj dodira, osjeta boli, temperature – hladno/toplino)
• psihološki status: depresija, anksioznost, poremećaj spavanja, znakovi somatoformnog bolnog sindroma

Prilikom dulje opioidne terapije treba barem jednom godišnje napraviti pretragu hormona (opasnost od poremećaja lučenja hormona hipofize).