Difuzna idiopatska skeletna hiperostoza (DISH) – 4. dio

Iako ne postoji lijek za difuznu idiopatsku skeletnu hiperostozu, postoje određeni postupci koje možete poduzeti kako bi se smanjila bol i ukočenost.

Liječenje DISH-a je usmjereno na očuvanje funkcionalnog statusa i sprječavanje komplikacija. Pojedine bolesti i stanja kao što su pretilost, inzulinska rezistencija i dijabetes tipa 2 mogu djelovati na pogoršanje simptoma DISH-a, a njihovo liječenje može usporiti ili zaustaviti napredovanje DISH-a. Liječenje treba biti individualno ovisno o potrebama i simptomima bolesnika, kao i o njegovim drugim bolestima. 

Lijekovi

Za liječenje boli uzrokovane DISH-om koristimo se lijekovima za bol koje koristimo i za druge bolesti sustava za kretanje. Od lijekova se mogu primjenjivati analgetici poput paracetamola (Lupocet), ali bolji učinak imaju nesteroidni antireumatici koje češće i koristimo.

Nesteroidni antireumatici (NSAR) su lijekovi koji djeluju na smirenje upale i bola. Bolesnicima koji imaju izraženu bol tijekom čitavog dana treba davati punu dozu lijeka, tako da je bolesnik pokriven lijekom kroz 24 sata. To znači da navedeni lijek treba uzimati u punoj propisanoj dozi, primjerice ibuprofen 3x dnevno. Njega najčešće i koristimo, jer se dobro podnosi. NSAR lijekovi se mogu kombinirati i sa čistim analgeticima (lijekovima koji prvenstveno djeluju na bol), kao što su paracetamol i tramadol. Najvažnije nuspojave NSAR-a su gastroenterološke poput gastritisa ili ulkusa želuca, no mogu se spriječiti lijekovima koji štite želučanu sluznicu. U kroničnoj fazi bolesti nesteroidni antireumatici se uzimaju u manjoj dozi za smanjenje boli te se mogu kombinirati s fiksnom kombinacijom lijeka paracetamola i tramadola (Zaracet). NSAR lijekove bolesnik može koristiti i u lokalnom obliku putem krema ili gelova kao npr. Neofen plus gel.

Jaka bol u entezama (hvatišima tetiva za kost) se može liječiti kortikosteroidnim injekcijama. Kortikosteroidi su lijekovi  koji imaju snažan protuupalni učinak. No, imaju izražene nuspojave, pa ih se nesmije često primjenjivati. Sustavna upotreba, u obliku tableta, u ovoj bolesti ne koristi se često.

Fizikalna terapija

Fizikalna terapija može smanjiti ukočenost koja se pojavljuje u sklopu ove bolesti, a vježbe dovode do povećanja opsega pokreta u zahvaćenim zglobovima. Tjelesna aktivnost i fizikalna terapija obično se koriste za bolesnike koji imaju ukočenost u kralježnici. Fizikalna terapija može uključivati vježbe istezanja i jačanja mišića kralježnice te fizikalne modalitete poput ultrazvuka, termoterapije ili elektroterapije.

Kirurgija

Kirurško liječenje je rijetko potrebno. Ono može biti metoda liječenja u slučajevima kada DISH izaziva ozbiljne komplikacije, tj. kod bolesnika koji otežano gutaju zbog okoštavanja u vratnoj kralježnici s izraženim koštanim izdancima (osteofitima) ili kod bolesnika kod kojih dolazi do pritiska na kralježničnu moždinu. Kod ovih bolesnika se dio osteofita ili okoštenja ukloni te se time smanje tegobe.

Preporuke

  • redovita aerobna tjelovježba, kao što su hodanje ili plivanje, može povećati izdržljivost, održati pokretljivost i funkciju kralježnice i ostalih zglobova. Uvođenje tjelovježbe uvijek treba učiniti postupno i lagano.
  • održavati optimalnu tjelesnu masu – budući da je pretilost povezana s DISH-om, gubitak tjelesne mase može pomoći u spriječavanju napredovanja bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
  • termoterapija – koristite toplinske jastučiće na područjima vašeg tijela koja su zahvaćena DISH-om, radi smanjenja boli. Jastuk ne smije biti vruć, već topao, tako da se smanji rizik od opeklina.

Ove bolesnike treba kontrolirati zdravstveni radnik, liječnik, te evaluirati uspjeh dosadašnje terapije.

Prognoza

DISH često i ne uzrokuje simptome te je dugoročna prognoza ovih bolesnika dobra. Ono do čega može doći kod ovih bolesnika je ograničenje opsega pokreta u kralježnici, a rijetke komplikacije su već spomenuti poremećaj gutanja i oštećenje kralježnične moždine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]