Prijelom palčane kosti – 1. dio

Prijelom distalnog (donjeg djela) radijusa (palčane kosti) u starijih od 18 godina je najčešći prijelom u ruci i šaci.

Uvod.

Prijelom distalnog (donjeg djela) radijusa (palčane kosti) u starijih od 18 godina je najčešći prijelom u ruci i šaci. Distalni radius je donji dio palčane kosti koji ide u zglob s kostima šake i ulnom (lakatnom kosti), te čini ručni zglob. Učestalost je otprilike oko 30 novih slučajeva na 10 000 osoba godišnje. Tipični mehanizam ozljede je slučajni pad, gdje se bolesnik refleksno dočeka na podu s ispruženom rukom. Postoji više načina liječenja ovog prijeloma. Za potvrdu dijagnoze se napravi standardna rendgenska snimka (RTG) ručnog zgloba.

Mehanizam ozljede.

Tipičan mehanizam ozljede je pad na ispruženu ruku. Čimbenici koji utječu na ozljedu, a samim tim i na izgled loma, između ostalog su: stupanj energije (visok ili nizak), smjer sile i stupanj osteoporoze.
Jedan od najčešćih prijeloma distalnog (donjeg) radijusa je Collesov prijelom, u kojem se slomljeni fragment kosti naginje prema gore. Latinski naziv je fractura radii loco typico. Taj je prijelom 1814. godine prvi opisao irski kirurg i anatom, Abraham Colles.

Ostali načini prijeloma distalnog radiusa uključuju:

• intraartikularni prijelom – prijelom koji se nalazi u zglobu
• extraartikularni prijelom – prijelom koji se nalazi van zgloba
• otvoreni prijelom – kad slomljena kost probije kožu te izađe vani, takav prijelom se naziva otvorenim prijelomom. Ovaj tip prijeloma zahtijeva hitnu medicinsku pomoć zbog rizika od infekcije.
• multifragmentalni prijelom – kad se kost slomi na više od dva komada.

Važno je klasificirati vrstu prijeloma, jer je neke prijelome teže liječiti od drugih. Na primjer, intraartikularni prijelomi, otvoreni prijeloi i multifragmentalni prijelom se teže liječi od ostalih.

Simptomi.

Prijelom radiusa obično rezultira s izraženom, novonastalom boli, oteklinom i vidljivom deformacijom u zglobu. Ukoliko ručni zglob nije jako bolan ili deformiran, može se pričekati s pregledom kod liječnika. Tada bolesnik može sam imobilizirati ručni zglob dok ne ode liječniku na pregled.
Ukoliko je zglob jako bolan ili deformiran ili postoji poremećaj cirkulacije ili osjeta u šaci tada je bitno odmah potražiti pomoć medicinskog osoblja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]