Prijelom palčane kosti – 3. dio

Postoji nekoliko mogućnosti liječenja prijeloma distalnog radijusa. Izbor ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su priroda prijeloma, dob i aktivnost bolesnika, iskustva kirurga i slični .

Klasifikacija prijeloma

Postoji nekoliko različitih sustava klasifikacije, no obično se prijelomi dijele na:

  •           Collesov prijelom: ulomak distalnog radijusa je okrenut put gore (dorzalno)
  •           Smithov prijelom: ulomak distalnog radijusa je okrenut put dole (volarno)
  •           Bartonov prijelom: intraartikularni prijelom
  •           prijelom vozača: prijelom vanjskog djela kosti koji se naziva processus styloideus radii
  •           Prijelom u „obliku udara“: površina zgloba je pritisnuta, „zgnječena u jedan ili više fragmenata nakon aksijalne sile.

 

Liječenje.

Liječenje slomljenih kosti slijedi jedno osnovno pravilo: slomljene komade kosti treba vratiti u prvobitan položaj i spriječiti ih da se pomiču dok prijelom ne zaraste.

Postoji nekoliko mogućnosti liječenja prijeloma distalnog radijusa. Izbor ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su priroda prijeloma, dob i aktivnost bolesnika, iskustva kirurga i slični . No glavni kriterij pri odabiru liječenja su ipak: bolesnikova funkcionalna potreba, te stabilnost prijeloma (radi li se o stabilnom ili nestabilnom prijelomu).

Stabilni prijelom se može gipsati, te se nakon 7-10 dana napravi RTG (rendgen) kontrola kako bi se osiguralo da fraktura nastavi ispunjavati kriterije za stabilan prijelom, a nakon toga se nastavi s nošenjem gipsa s ukupnim vremenom imobilizacije od 4-6 tjedana. Ukoliko se prijelom dislocirao tijekom kontrole tada ispunjava kriterije za nestabilni prijelom, pa treba razmotriti kirurško liječenje. Ako se gips treba mijenjati tijekom razdoblja liječenja, potrebno je napraviti rendgenski pregled nakon zamjene gipsa.

Nestabilni prijelom se reponira nakon ublažavanja boli. Započinje se liječenje gipsom ukoliko položaj prijeloma nakon reponiranja ispunjava kriterije za stabilan prijelom. Napravi se RTG dva puta u prvih 7-10 dana ukoliko je potrebno. Treba uzeti u obzir operativno liječenje ako se nestabilni prijelom nakon reponiranja vrati u nestabilan položaj.

Nestabilne i komplicirane prijelome se u startu liječi operativno.

Visoka dob sama po sebi nije odlučujući parametar pri odabiru liječenja; bolesnikova funkcionalna razina i ukupna razina aktivnosti su najvažniji. Za određene skupine bolesnika, poput bolesnika s dijabetesom ili imunosupresivnim liječenjem, mogu biti potrebni odgovarajući režimi liječenja. Kod bolesnika s niskim funkcionalnim potrebama neizvjesno je hoće li kirurško liječenje imati koristi.

Oteklina nestaje za otprilike 6 tjedana nakon prijeloma. U tom se trenutku često započinje fizikalna terapija koja pomaže poboljšati pokret i funkciju ozlijeđenog zgloba.

Repozicija

Prijelom se „popravlja“ tek nakon odgovarajućeg ublažavanja boli, što se često postiže ubrizgavanjem lokalne anestezije.

Gips

Zglob se stavlja u gips u neutralnom položaju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]