Sindrom pečenja u ustima – 5. dio

Liječenje

Ne postoje jasne smjernice liječenja sindroma pečenja u ustima. Pregled dosadašnjih istraživanja o liječenju ovog sindroma upućuje na nedostatak visokokvalitetnih studija. Potreban je daljnji rad kako bi se razvile jasne smjernice i preporuke za liječenje bolesnika sa sindromom pečenja u ustima.

Na temelju dostupnih dokaza, liječnici bi trebali razmotriti svakog bolesnika ponaosob i razmisliti o odgovarajućim mogućnostima liječenja za svakog bolesnika pojedinačno.

Klinički se mora utvrditi je li sindrom primaran (bez poznatog uzroka) ili sekundaran (s poznatim uzrokom). Ako je sindrom sekundaran kao posljedica neke druge bolesti ili sindroma, tada treba identificirati čimbenik koji uzrokuje pečenje u ustima i liječiti isti ukoliko je to moguće. Budući da su mnogi bolesnici s ovim sindromom imali veći broj kontakata s zdravstvenim sustavom i nisu uspjeli smanjiti svoje tegobe, važno je najprije provesti vrijeme slušajući bolesnika (detaljna anamneza). Osim anamneze je važno i pružiti edukaciju o prirodi ovog sindroma i o mogućoj terapiji.

Ovi bolesnici bi trebali dobiti informacije o potencijalno štetnim učincima i navika, kao što je bruksizam (škljocanje zubima), korištenje proizvoda za oralnu njegu koji sadrže alkohol i slično. Redovita tjelovježba, održavanje pravilne prehrane, te opuštanje su se pokazali korisnima u smanjenju nefunkcionalnosti zbog dugotrajne boli. 

Lokalna terapija

  • Tablete za salivaciju
  • Lidokain tekućina za ispiranje usta (kratko djelovanje)

Sistemska terapija

Ostaje samo na preporukama bez jasnih dokaza o učinkovitosti, vrijedno je potencijalno ne napraviti štetu bolesniku s ovim liječenjem ukoliko se pokuša.

  • lijek za neuropatsku bol i za epilepsiju -100 mg do 300 mg do 3 puta dnevno
  • Sertralin, (antidepresiv) 50 mg na dan
  • Duloksetin (lijek za neuropatsku bol i antidepresiv) 30 mg do 60 mg na dan
  • lijek za neuropatsku bol i antidepresiv – 25 mg do 50 mg dnevno prije spavanja ili Nortriptilin, 10 do 75 mg dnevno prije spavanja

Postoje neki dokazi da kognitivno bihevioralna terapija (KBT) može biti učinkovita u liječenju bolesnika sa sindromom pečenja u ustima. KBT može pomoći u smanjenju misli katastrofiranja, poboljšanju raspoloženja i strategijama prihvaćanja svojeg stanja. Također je primijećeno dugoročno poboljšanje funkcije unatoč simptomima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]