Vratna radikulopatija – dijagnoza bolesti 1.

Kako bi se postavila dijagnoza cervikalne radikulopatije, liječnik će uzeti anamnezu i pregledati bolesnika. Anamneza se odnosi na trenutne znakove i simptome bolesti, prethodne ili trenutne bolesti i ozljede, obiteljskoj povijesti bolesti i načinu života. Ova medicinska pozadina može pomoći u stvaranju bolje slike onoga što bi moglo zahtijevati daljnje ispitivanje.

Kada se bolesnik pojavi sa sumnjom na cervikalnu radikulopatiju, kao što su trnci, slabost ili obamrlost u ramenu, ruci i/ili šaci treba uraditi klinički pregled.

Klinički pregled uključuje pregled vrata, ramena, ruku i šaka na slabost mišića i probleme s osjetom i refleksima. Budući da cervikalna radikulopatija gotovo uvijek zahvaća jednu stranu tijela, osjet i snaga mišića će se usporediti s drugom stranom ukoliko je ona bez simptoma.

Fizički pregled za dijagnosticiranje boli u vratu uključuje:

  • Promatranje bolesnika. Držanje, osobito vrat i ramena, te provjera ima li na vratu bilo kakvih abnormalnosti.
  • Palpacija. Duž mekog tkiva vrata opipati ukoliko postoje znakovi grčenja mišića, stezanja ili osjetljivosti.
  • Ispitivanje opsega pokreta. Pokretljivost vrata s jedne na drugu stranu, gore – dolje i rotacije u vratu. Čak i ako vrat ima puni raspon pokreta, liječnik će primijetiti postiže li se to s lakoćom ili su neki pokreti bolni.
  • Refleksi. Treba ispitali reflekse u bicepsu, tricepsu i podlaktici, koji mogu pokazati šalju li živci iz vratu signale kako treba.
  • Snaga mišića. Ispitati mišiće ramena, ruku il šaka.
  • Osjet. Ispitati ramena, ruku i šake u usporedbi s zdravom stranom.
  • Spurlingov test. Spurlingov test omogućuje provjeru da li se kompresijom (pritiskom na) vratne kralježnice pogoršavaju radikularni simptomi kod bolesnika. Test se izvodi tako da pacijent sagne glavu na stranu gdje su se pojavili simptomi, a zatim liječnik nježno pritisne vrh glave. Ovaj proces će uzrokovati suženje koštanih otvora u kralježnici gdje izlaze korijeni živaca, što bi moglo imati učinak na kompresiju korijena živca i pojavu simptoma koje pacijent doživljava. Ako Spurlingov test izaziva simptome, vjerojatno je prisutna cervikalna radikulopatija. Iako je uobičajeno da je cervikalna radikulopatija i dalje prisutna čak i ako Spurlingov test je negativan.

Kod bolesnika koji već pokazuju znakove kompresije kralježnične moždine ili ima radikularne simptome nakon traumatske ozljede (i stoga mogu imati prijelom) se NE smije izvoditi Spurlingov test.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika