Inhibitori protonske pumpe

Inhibitori protonske pumpe (IPP) su skupina lijekova koji smanjuju sekreciju želučane kiseline putem inhibicije H+,K+-ATPaze, protonske pumpe parijetalnih stanica želuca.

Na svjetskom tržištu su dulje od 15 godina, odnosno od 1988. godine kada je prvi registrirani bio omeprazol, te su kao supresori lučenja kiseline, superiorniji od antagonista histaminskim H2 receptora. Trenutno, u Republici Hrvatskoj su registrirana 4 lijeke iz te skupine: omeprazol, ezomeprazol, pantoprazol i lanzoprazol, te djeluju inhibicijskim učinkom na H+,K+-ATPazu.

Iz godine u godinu raste potrošnja ovih lijekova, a do 2000. godine prodaja omeprazola u svijetu je iznosila više od 6 milijardi $, sa godišnjim porastom od 10%. Jedini propisivaniji lijekovi su bili statini.

Kada uzimati IPP?

IPP se dobro apsorbiraju nakon oralnog uzimanja, a iako je vrijeme poluživota ovih lijekova kratko (<2 sata), trajanje inhibicije izlučivanja kiseline je mnogo duže, te može trajati i dulje od 24 sata. Njihova učinkovitost je ograničena ukoliko se uzimaju za vrijeme gladovanja tj. natašte, kada je samo 5% želučane protonske pumpe aktivno, stoga se preporučuje uzimanje neposredno prije jela, jer  obrok povećava aktivnost pumpe za 60-70%. Ako se uzimaju jednom dnevno, tada lijek treba uzeti neposredno prije doručka.

 

Kemijska struktura omeprazola

Koliko su sigurni?

IPP su sigurni lijekovikoji se dobro podnose. Najčešće nuspojave su proljev, glavobolja, abdominalni bolovi, osip, opstipacija, ali se one nasreću vrlo rijetko javljaju. IPP kao i ostali antisekretorni lijekovi uzrokuju porast razine hormona gastrina, koji je obično blažeg stupnja, a razina gastrina se vraća u granice normale unutar 4 tjedna nakon prekida uzimanja IPP. Kao rezultat hipergastrinemije, do sada nije zabilježena povećana indicidencija želučanih karcinoidnih tumora, što ovaj lijek čini sigurnim kod dugotrajnijeg uzimanja.

Koje su indikacije i prednosti?

IPP su indicirani kod gastroezofagealne želučane bolesti, dispepsije, Barrettovog ezofagusa, gastroduodenalnih peptičkih ulkusa povezanih za Helicobacter pylori infekcijom (koriste ste u trojnoj eradikacijskoj terapiji), krvarećih vrijedova,  gastopatije i ulkusa povezanih za uzimanjem nesteroidnih antireumatika, Zollinger-Ellison sindroma (gastrinoma).

Održavanje intragastričnog PH iznad 3 je povezano sa cijeljenjem duodenalnih ulkusa, a iznad PH 4 sa cijelnjem želučanih ulkusa i ezofagitisa.
Iako su H2 antagonisti jeftiniji antisekretorni lijekovi, IPP se smatraju sa ekonomskog gledišta povoljniji jer se kraće vremena i rijeđe uzimaju, a osim toga su superiorniji u supresiji lučenja želučane kiseline, cijeljenju sluznice te bolje otklanjaju simptome.

Nove spoznaje

Tenatoprazol, timoprazol i rabeprazol su IPP novije generacije koji za sada još nisu registrirani u Hrvatskoj. Prednost IPP je što se mogu uzimati povremeno „na zahtjev“, dakle kod pojave tegoba što ih čini učinkovitim, ekonomski opravdanim, i sigurnim lijekovima. Dugotrajno uzimanje IPP može dovesti do pojave begignih polipa u fundusu želuca, što se smatra rijetkom pojavom, ali i reverzibilnom, jer polipi nestaju prestankom terapije. Najnovije preporuke kod dugotrajnog uzimanja IPP su uzimanje najniže učinkovite doze, povremeno i na „zahtjev“ korištenje kod pojave dispeptičkih simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]