Inhibitori protonske pumpe

Inhibitori protonske pumpe (IPP) pripadaju skupini lijekova koji smanjuju sekreciju želučane kiseline. Na svjetskom tržištu prvi registrirani IPP je bio omeprazol koji je kao inhibitor lučenja želučane kiseline bio superirniji od antagonista histaminskih H2 receptora.

Inhibitori protonske pumpe (IPP) pripadaju skupini lijekova koji smanjuju sekreciju želučane kiseline. Djeluju inhibicijskim učinkom na H+/K+-ATPazu enzim odgovoran za lučenje želučane kiseline u želucu na protonsku pumpu parijetalnih stanica želuca.

Na svjetskom tržištu prvi registrirani IPP je bio omeprazol koji je kao inhibitor lučenja želučane kiseline bio superirniji od antagonista histaminskih H2 receptora. Kasnije su se pojavili lanzoprazol, pantoprazol, esomeprazol i dr.

Danas u Hrvatskoj imamo registrirana sva 4 lijeka iz skupine IPP: omeprazol, lanzoprazol, pantoprazol i esomeprazol.

Indikacije za IPP su za:

  •   želučane i duodenalne ulkuse,
  •   liječenje gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB),
  •   laryngopharyngealni refluks,
  •   gastritis,
  •   Zollinger-Ellisonov sindrom

Koriste se i za sekundarnu prevenciju ulkusa uzrokovanih primjenom nesteroidnih antireumatika, te su dio trojne terapije kod eradikacije H. pylori i kod drugih probavnih smetnji koje mogu uzorkovati višak želučane kiseline.

Učinkovitost IPP je ograničena ako se uzimaju natašte kada je aktivno 5% protonske pumpe, stoga se preporuča uzimanje lijeka neposredno prije obroka koji povećava aktivnost protonske pumpe do 70%. IPP se dobro apsorbiraju, anjihova inhibicija izlučivanja želučane kiseline može trajati i dulje od 24 sata.

IPP s ekonomskog gledišta su povoljniji od H2 antagonista jer se uzimaju kraće vrijeme uzimaju, a treba također naglasiti da su superiorniji u supresiji lučenja želučane kiselne.

IPP su sigurni lijekovi i dobro se podnose. Najčešće nuspojave su proljev, glavobolja, umor, vrtoglavica, osip i abdominalni bolovi. To su dakle nuspojave koje se mogu javiti ali nasreću one se javljaju vrlo rijetko.

Kao i ostali antisekretorni lijekovi i IPP uzrokuju obično blaži stupanj porasta razine hormona gastrina koji se vraće u granice normale u roku od 4 tjedna nakon prestanka uzimanja IPP. Zbog porasta hormona gastrina do sad nije zabilježena indicijencija želučanih karcinooidnih tumora, pa IPP smatramo sigurnim kod dugotrajnijeg uzimanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?