Kako pregledati tanko crijevo I dio

Tanko crijevo predstavlja najdulji dio probavne cijevi, a sve do nedavno bila je gotovo u potpunosti nedostupna endoskopskom pregledu.

Na području gastrointestinalne endoskopije su u zadnjih nekoliko desetljeća napravljeni veliki napori kako bi se našlo rješenje koje će omogućiti dijagnostičko – terapijske zahvate u tankom crijevu. Nove tehnike koje su se već etablirale u rutinskom radu i dio se pretraga koje se obavljaju gotovo u svakom tercijarnom gastroenterološkom centru su video kapsulska endoskopija i enteroskopija.

U današnje vrijeme pojam enteroskopija se isključivo odnosi na pregled tankog crijeva  enteroskopom uz pomoć nekog pomoćnog uređaja. Pomoćni uređaji koji su danas u upotrebi su:

  • Single baloon uređaj – tehnika s jednim balonom
  • Double baloon uređaj- tehnika s dva balona
  • Spiralni uređaj – tehnika sa spiralnim nastavkom

Enteroskopija omogućava dijagnostiku i terapiju  različitih bolesti tankog crijeva. Kao dijagnostička metoda najčešće se koristi u svrhu otkrivanja mjesta krvarenja, evaluacije upalnih bolesti crijeva, uzimanje uzoraka sluznice tankog crijeva. U terapiji je od neprocjenjive važnosti za endoskopsko zaustavljanje krvarenja, vađenje stranih tijela ili dilataciju stenoza. Također je moguće u posebnim okolnosti uz pomoć enteroskopa učiniti ERCP u bolesnika kod kojih je zbog operativnih zahvata u abdomenu  promijenjena anatomija.

Duboka enteroskopija je tehnički zahtjevan postupak koji traži visoki stupanj prethodnog endoskopskog umijeća tako da je prije počinjanja učenja ove tehnike  neophodno steći vještine u dijagnostičkoj i terapijskoj endoskopiji gornjeg i donjeg probavnog trakta. Od koristi mogu biti vještine stečene evaluacijom nalaza video kapsulske endoskopije (VCE prema engl. Video Capsule Endoscopy).

Enteroskopiju je moguće učiniti anterogradno ili retrogradno ovisno o očekivanom položaju patološkog procesa. Enteroskopija se može obavljati u hospitaliziranih ili ambulantnih bolesnika, ali je ove posljednje nužno nakon zahvata opservirati barem četiri sata.

Indikacije za enteroskopiju

Obzirom da je enteroskopija složen endoskopski postupak koji je tehnički i vremenski vrlo zahtjevan nužan je pravilan odabir indikacija.  U većini centara danas je prihvaćen način rada da se bolesnicima prvo učini VCE, a potom indicira enteroskopija. To je praktično iz nekoliko razloga:

  • Obzirom na visoku senzitivnost VCE i jednostavnost pretrage za bolesnika, negativan nalaz s visokom vjerojatnošću isključuje patologiju tankog crijeva i potrebu za enteroskopijom
  • U slučaju uočavanja patološkog procesa tijekom VCE možemo odrediti način enteroskopije (anterogradna/retrogradna). Promjene u prvih 50-60% vremena prolaska VCE indiciraju anterogradni pristup
  • Adekvatan VCE nalaz optimizira ishod enteroskopije

Važno je da bolesnici prije enteroskopije imaju učinjene rutinske preglede gastrointestinalnog trakta (GIT) (ezofagogastroduodenoskopiju i kolonoskopiju), a bolesnici s opstruktivnim smetnjama neku od radioloških pretraga pasaže crijeva (konvencionalna pasaža crijeva, CT ili MR enterokliza i sl.).

Najčešće indikacije za enteroskopiju su:

  • Opskurno krvarenje iz GIT-a (okultno ili otvoreno)
  • Evaluacija upalnih bolesti crijeva
  • Evaluacija malapsorpcije
  • Dilatacija stenoza crijeva
  • Odstranjivanje stranog tijela
  • Biopsija sluznice tankog crijeva
  • Dijagnostika tumora tankog crijeva
  • Obilježavanje patološkog procesa u crijevima zbog planiranog operativnog liječenja

Terapijski postupci

Najčešći terapijski postupci prilikom enteroskopije su:

  • hemostaza
  • resekcija polipa
  • dilatacija striktura
  • vađenje stranog tijela
  • ERCP

Terapijski se postupci općenito, izuzevši ERCP, ne razlikuju značajnije od sličnih postupaka tijekom kolonoskopije ili ezofagogastroduodenoskopije. Razlika je sadržana u činjenici da je enteroskop znatno dulji i fleksibilniji  aparat, a peristaltika u tankom crijevu izraženija. Time je pozicioniranje nešto teže nego pri rutinskim endoskopskim pregledima. Izvlačenje odrezanih polipa iz distalnih segmenata tankog crijeva, pogotovo ako su multipli, može biti izrazito složen, a često i nerješiv problem.

Komplikacije

Stupanj komplikacija dijagnostičke enteroskopije je razmjerno nizak. Terapijski postupci, upalne promjene crijeva  ili promijenjena anatomija mogu povisiti taj rizik. Osim uobičajenih komplikacija kao što su krvarenje ili perforacija kao specifičnost se pojavljuje povišena incidencija pankreatitisa kod enteroskopije s dva balona.

Zaključak

Enteroskopija je endoskopska metoda koja je gastroenterologe uvela u novi, do tada nepoznati svijet lumena tankog crijeva. Omogućila nam je da pregledamo i liječimo taj najdulji i najnedostupniji dio probavne cijevi. Iako tehnički zahtjevan, postupak se unaprjeđuje i postaje nezaobilazan  u svakodnevnoj rutini endoskopskih laboratorija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?