Kamenci u žučnom kanalu- što napraviti?

Žučni kamenci su jedan od najčešćih uzroka prijema u bolnicu. Smatra se da oko 10% ukupnog stanovništva ima žučne kamence, a pojavnost bolesti se povećava starenjem.

Utvrđeno je da je bolest češća u žena nego u muškaraca i otprilike je omjer 2:1. Žučni kamenci su češći u nekim obiteljima i u određenim etničkim skupinama. Među Europskim narodima najveću pojavnost bolesti imaju Skandinavci. 

Sastav kamenca

Žučni se kamenci kategoriziraju ovisno o sastavu. Mogu biti kolesterolski ili pigmentni (crni ili smeđi). Kolesterolski kamenci su najčešći tip i mogu se sastojati od čistog kolesterola ili je kolesterol njihov većinski sastavni dio. Oni su obično veći i žućkasto bijele su boje. Ipak, najčešći su miješani kamenci koji sadrže oko 50% kolesterola.Crni pigmentni kamenci sastavljeni su od derivata bilirubina i javljaju se obično u bolesnika s cirozom jetre ili bolestima krvi. Smeđi pigmentni kamenci također sadrže derivate bilirubina, a najčešće se javljaju uz infekcije žučnih puteva.

Rizični čimbenici za nastanak žučnih kamenaca

Postoji veći broj rizičnih čimbenika koji doprinose nastanku žučnih kamenaca:

  • starija dob,
  • ženski spol,
  • debljina,
  • nagli gubitak tjelesne mase,
  • trudnoća i dojenje,
  • vrsta prehrane iživotne navike (konzumacija rafiniranih šećera, smanjena tjelesna aktivnost),
  • druge bolesti (šećerna bolest, Crohnova bolest završnog dijela tankog crijeva, ozljede kralježnice).

Kamenci u žučnim kanalima (koledokolitijaza)

Kamenci u žučnim kanalima mogu, kao i kamenci u žučnjaku, dulji niz godina biti neprimjetni. Najčešće oni spontano prolaze kroz glavni žučovod u dvanaesnik. Za razliku od kamenaca u žučnjaku, koje bolesnici povremeno osjećaju na način da nakon masnijeg i težeg obroka imaju bolove pod desnim rebranim lukom ili u najtežim slučajevima upalu žučnjaka, kamenci zaostali u glavnom žučovodu (koledokolitijaza) u slučaju aktivacije bolesti mogu dovesti do po život opasnih komplikacija. Najčešće komplikacije simptomatske koledokolitijaze su akutna upala gušterače ili akutna upala žučnih kanala, kolangitis.

Nastanak koledokolitijaze

Žučni kamenci mogu doći iz žučnjaka u glavni žučni kanal ili nastati u njemu. Kolesterolski i crni pigmentni kamenci uglavnom nastaju u žučnjaku i onda eventualno uđu u glavni žučni kanal. Smeđi pigmentni kamenci mogu nastati u žučnom kanalu, najčešće kao posljedica infekcije. Vrlo je često (u približno 95% slučajeva) da bolesnici koji imaju kamence u žučnom kanalu (koledokolitijaza) imaju i kamence u žučnjaku (kolelitijaza), dok 15 % bolesnika s kamencima u žučnjaku ima i kamence u žučnom kanalu.

Simptomi koledokolitijaze

Većina simptoma koledokolitijaze nastaje kao posljedica povišenog tlaka u žučnim kanalima koji je uzrokovan zaglavljenim kamencem. To dovodi do smanjenog protoka žuči, tako da je glavni simptom pojava žutice (žute bjeloočnice i koža) uz tamniju mokraću. Uz to se javljaju jaki bolovi pod desnim rebranim lukom i u „žličici“,a ukoliko stanje potraje više sati velika je mogućnost nastanka infekcije. Infekcija žučnih kanala (kolangitis) očituje se porastom tjelesne temperature (>38 0C), zimice i tresavice uz već prethodno spomenute bolove i žutilo kože.

Kolangitis je po život opasno stanje jer se radi o infekciji zatvorenog sustava u kojem jeje žuč pod povišenim tlakom radi začepljenja kanala kamencem, tako da se bakterije relativno brzo preko jetre šire u krv i mogu dovesti do nastanka sepse („otrovanje krvi“). Stanje je posebno opasno u starijih ljudi, dijabetičara i osoba čiji imunološki sustav slabije radi, bilo zbog drugih bolesti i iscrpljenosti, bilo zbog uzimanja imunosupresivnih lijekova.

Što učiniti?

Ukoliko znate da imate kamence u žučnjaku,a primijetite gore navedene tegobe, uputno je javiti se najbližem liječniku bez oklijevanja. Kliničkim pregledom, laboratorijskim nalazima i ultrazvučnim pregledom trbuha relativno se jednostavno postavlja sumnja na infekciju žučnih puteva. Takvi se bolesnici najčešće zaprimaju u na bolničko liječenje zbog potrebe za venskom primjenom antibiotika. Osim klasičnog ultrazvučnog pregleda, kojim potvrđujemo dijagnozu koledokolitijaze samo u oko 50% bolesnika, često je potrebno učiniti još neke dodatne preglede. Ovisno o dostupnosti, u pojedinim bolnicama može se učiniti endoskopski ultrazvuk ili magnetska rezonanca žučnih puteva. Endoskopski ultrazvuk je kombinirana, hibridna tehnika koja uključuje endoskopski i ultrazvučni aparat.

To je najbolja i najpouzdanija metoda za potvrđivanje koledokolitijaze. Ukoliko se dokaže postojanje koledokolitijaze, postoje dva moguća rješenja: endoskopsko ili kirurško odstranjivanje. Odabir metode dijelom ovisi i o eventualnom postojanju kamenaca u žučnjaku. Kao prvi korak preporuča se endoskopsko odstranjivanje kamenaca iz žučnog kanala metodom koja se naziva ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija). To je metoda kojom se endoskopskim aparatom dolazi do izlaznog dijela žučnog kanala koji se nalazi u dvanaesniku. Uz pomoć posebnih instrumenata ulazi se u žučni kanal,a njegov se mišićni završetak razreže posebnim nožem.

Nakon toga, kada je izlaz rezanjem proširen, uz pomoć košarice ili balona kamen se može odstraniti. Ukoliko je zahvat uspješan, osoba nakon dva sata može napustiti bolnicu jer izvana nema nikakvih rezova. Ukoliko osoba ima obje bolesti, kamence žučnjaka i žučnog kanala, nakon odstranjivanja kamenca iz žučnog kanala u roku od nekoliko dana se preporuča kirurško odstranjivanje cijelog žučnjaka zajedno s kamencima. Ukoliko je prethodno odstranjen kamen iz žučnog kanala u osobe se može izvesti tzv. laparoskopsko odstranjivanje žučnjaka,a osoba je već nakon nekoliko dana spremna zaotpust iz bolnice. Ukoliko kamenac u žučnom kanalu nije prethodno uspješno odstranjen,nužno je „klasično“ vađenje žučnjaka uz operativno otvaranje žučnog kanala koje je povezano sa znatno duljim postoperativnim tijekom.

Zaključak

  • Kamenci u žučnjaku je jedna od najčešćih gastroenteroloških bolesti.
  • Oko 15% takvih osoba ima i kamence u žučnom kanalu.
  • Kamenci u žučnom kanalu ne moraju davati nikakve tegobe, ali ukoliko dođe do aktiviranja bolesti može se raditi o po život opasnom stanju.
  • Simptomatski kamenci žučnog kanala najčešće zahtijevaju bolničko liječenje uz antibiotsku terapiju i primjenu postupaka za vađenje kamenaca (endoskopskim ili kirurškim putem).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?