Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te popratnih bolesti koje povećavaju kardiovaskularni rizik (opstruktivna apneja u snu, smanjena bubrežna funkcija i autoimune bolesti). Estrogen i testosteron djeluju na metabolizam šećera i masnoća u krvi. Deficit estrogena, te porast testosterona potiču nastanak inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma čime se objašnjava njegova češća učestalost kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom mlađe životne dobi i žena s arterijskom hipertenzijom starije životne dobi. S perimenopauzom kod žena dolazi do porasta ukupnog kolesterola i LDL kolesterola („loš“ kolesterol).

Oko 50% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu. Debljina je češća kod žena. Debljina i arterijska hipertenzija povećavaju rizik nastanka inzulinske rezistencije i šećerne bolesti tip 2. Starenjem se povećava rizik nastanka šećerne bolesti tip 2.

Opstruktivna apneja u spavanju češće se javlja kod muškaraca. Ovaj poremećaj je nezavisni čimbenik rizika za nastanak arterijske hipertenzije u oba spola. Nešto je češće smanjena glomerularna filtracija bubrega kod žena s arterijskom hipertenzijom, a kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom češće se javlja albuminurija.

Dobro je poznato da zagađen zrak povećava kardiovaskularni rizik putem više mehanizama u organizmu: oksidativni stres, sistemna upala, vaskularna disfunkcija. Tim mehanizmima se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije. Također, izloženost buci povećava rizik obolijevanja od arterijske hipertenzije u oba spola.

Arterijska hipertenzija uzrokuje strukturne i funkcionalne promjene srca, a takve promjene zovemo hipertenzivnom bolesti srca. Jedan od lošijih prognostičkih čimbenika kod oboljelih od arterijske hipertenzije je pojava hipertrofije stijenke lijeve srčane klijetke i pad srčane funkcije, proširenje lijeve pretklijetke srca. Ove promjene na srcu pratimo ultrazvukom. One povećavaju kardiovaskularni rizik, osobito pojavu fibrilacije atrija (srčana aritmija koja povećava rizik od tromboembolijskih incidenata), zatajenja srca i ishemijskog moždanog udara. Žene imaju manje dimenzije korijena aorte u odnosu na muškarce, a u nekoliko kliničkih studija je nađena veća krutost uzlazne aorte i periferni vaskularni otpor kod žena.

Arterijska hipertenzija povećava KV rizik u oba spola. Nekoliko istraživanja je pokazalo da se KV rizik (rizik nastanka srčanog i moždanog udara, zatajenja srca) kod žena povećava na nižoj razini arterijskog tlaka u odnosu na muškarce. Povećan sistolički tlak je poznat značajan čimbenik rizika mortaliteta, osobito od kardiovaskularnih bolesti. Arterijska hipertenzija povećava rizik degenerativnih promjena na aortnom zalisku što dovodi do aortne stenoze kod starijih bolesnika. Arterijska hipertenzija je glavni čimbenik rizika pojave bolesti perifernih arterija u oba spola. Kod žena je periferna arterijska bolest češća u starijoj dobi i s prekomjernom tjelesnom težinom.

U terapiji arterijske hipertenzije također treba voditi računa o spolnim razlikama. Postoje razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova, a razlika se javlja u apsorpciji, metabolizmu i klirensu lijekova. Zbog interakcije spolnih hormona s enzimima koji sudjeluju u apsorpciji i metabolizmu lijekova može doći do promjene učinkovitosti lijekova i pojave nuspojava. Kod žena se češće javljaju nuspojave na antihipertenzivne lijekove. Prilikom uzimanja diuretika kod žena se češće javlja pad natrija, kalija i pojava srčanih aritmija. Pri uzimanju blokatora kalcijevih kanala češća je pojava perifernih edema, a pri uzimanju ACE inhibitora pojava kašlja kod žena. Kod muškaraca je češća pojava gihta prilikom uzimanja diuretika i erektilna disfunkcija prilikom uzimanja beta blokatora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Razvoj

Testosteron i razvoj – molim Vaše struno mišljenje

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Erekcija

Slabije erekcije – molim Vaš savjet

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća