Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te popratnih bolesti koje povećavaju kardiovaskularni rizik (opstruktivna apneja u snu, smanjena bubrežna funkcija i autoimune bolesti). Estrogen i testosteron djeluju na metabolizam šećera i masnoća u krvi. Deficit estrogena, te porast testosterona potiču nastanak inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma čime se objašnjava njegova češća učestalost kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom mlađe životne dobi i žena s arterijskom hipertenzijom starije životne dobi. S perimenopauzom kod žena dolazi do porasta ukupnog kolesterola i LDL kolesterola („loš“ kolesterol).

Oko 50% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu. Debljina je češća kod žena. Debljina i arterijska hipertenzija povećavaju rizik nastanka inzulinske rezistencije i šećerne bolesti tip 2. Starenjem se povećava rizik nastanka šećerne bolesti tip 2.

Opstruktivna apneja u spavanju češće se javlja kod muškaraca. Ovaj poremećaj je nezavisni čimbenik rizika za nastanak arterijske hipertenzije u oba spola. Nešto je češće smanjena glomerularna filtracija bubrega kod žena s arterijskom hipertenzijom, a kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom češće se javlja albuminurija.

Dobro je poznato da zagađen zrak povećava kardiovaskularni rizik putem više mehanizama u organizmu: oksidativni stres, sistemna upala, vaskularna disfunkcija. Tim mehanizmima se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije. Također, izloženost buci povećava rizik obolijevanja od arterijske hipertenzije u oba spola.

Arterijska hipertenzija uzrokuje strukturne i funkcionalne promjene srca, a takve promjene zovemo hipertenzivnom bolesti srca. Jedan od lošijih prognostičkih čimbenika kod oboljelih od arterijske hipertenzije je pojava hipertrofije stijenke lijeve srčane klijetke i pad srčane funkcije, proširenje lijeve pretklijetke srca. Ove promjene na srcu pratimo ultrazvukom. One povećavaju kardiovaskularni rizik, osobito pojavu fibrilacije atrija (srčana aritmija koja povećava rizik od tromboembolijskih incidenata), zatajenja srca i ishemijskog moždanog udara. Žene imaju manje dimenzije korijena aorte u odnosu na muškarce, a u nekoliko kliničkih studija je nađena veća krutost uzlazne aorte i periferni vaskularni otpor kod žena.

Arterijska hipertenzija povećava KV rizik u oba spola. Nekoliko istraživanja je pokazalo da se KV rizik (rizik nastanka srčanog i moždanog udara, zatajenja srca) kod žena povećava na nižoj razini arterijskog tlaka u odnosu na muškarce. Povećan sistolički tlak je poznat značajan čimbenik rizika mortaliteta, osobito od kardiovaskularnih bolesti. Arterijska hipertenzija povećava rizik degenerativnih promjena na aortnom zalisku što dovodi do aortne stenoze kod starijih bolesnika. Arterijska hipertenzija je glavni čimbenik rizika pojave bolesti perifernih arterija u oba spola. Kod žena je periferna arterijska bolest češća u starijoj dobi i s prekomjernom tjelesnom težinom.

U terapiji arterijske hipertenzije također treba voditi računa o spolnim razlikama. Postoje razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova, a razlika se javlja u apsorpciji, metabolizmu i klirensu lijekova. Zbog interakcije spolnih hormona s enzimima koji sudjeluju u apsorpciji i metabolizmu lijekova može doći do promjene učinkovitosti lijekova i pojave nuspojava. Kod žena se češće javljaju nuspojave na antihipertenzivne lijekove. Prilikom uzimanja diuretika kod žena se češće javlja pad natrija, kalija i pojava srčanih aritmija. Pri uzimanju blokatora kalcijevih kanala češća je pojava perifernih edema, a pri uzimanju ACE inhibitora pojava kašlja kod žena. Kod muškaraca je češća pojava gihta prilikom uzimanja diuretika i erektilna disfunkcija prilikom uzimanja beta blokatora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Debljina

Farmakoterapija debljine kod BMI 40

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]