Carski na zahtjev

Carski rez na zahtjev, CDMR (od engl. “Caesarean Delivery on Maternal Request”) termin je kojim se označava porod carskim rezom na želju rodilje, a da pri tom nema medicinskih indikacija za isti, dakle nema razloga za carski rez ni od strane majke ni od strane fetusa.

Carski na zahtjev nije prihvaćena kategorija u našoj zemlji, po čemu nismo izuzetak. Podaci kojima raspolažemo ponajprije se odnose na situaciju u SAD-u, gdje se oko 2.5% svih poroda godišnje dovrši Carskim na zahtjev. 

Carski rez je ozbiljna operacija, sa svim mogućim rizicima i komplikacijama koje prate abdominalne operacije, zato se smatra kako za nj, kao i za svaki medicinski postupak, mora postojati jasna indikacija, kako bi se moguće komplikacije svele na najmanju mogućnost. No, o tome se priča, o tome se vode rasprave, a također i trudnice nerijetko izraze želju za porodom na carski rez iako nemaju medicinske indikacije za takav porod.

Američki “National Institutes of Health“, NIH, uspoređivao je Carski na zahtjev s planiranim vaginalnim porodom (u slučajevima bez poznate i predvidljive patologije od strane majke i od strane fetusa) i zaključci su sljedeći:

Utjecaj na rodilju:

1.1. Dobre strane Carskog na zahtjev u odnosu na planirani vaginalni porod:

  • smanjeni rizik od poslijeporođajnog (is)krvarenja i potrebe za transfuzijom,
  • manje ozbiljnih kirurških komplikacija,
  • manja mogućnost razvoja stresne urinarne inkontinencije tijekom prve godine iza poroda; kasniji (2-5 godina iza poroda) eventualni razvoj stresne urinarne inkontinencije nije povezan s načinom poroda,
  • dobrobiti Carskog na zahtjev su veće u rodilja više životne dobi (iznad 39 godina) i veće tjelesne mase.

1.2. Dobre strane planiranog vaginalnog poroda u odnosu na Carski na zahtjev:

  • kraći boravak u bolnici iza poroda,
  • manja mogućnost razvoja infekcija,
  • manje anestezioloških komplikacija.

2. Mogući rizici Carskog na zahtjev u odnosu na planirani vaginalni porod:

  • više mogućih komplikacija u sljedećim trudnoćama (npr. ruptura maternice, placenta previja, placenta akreta, ozljede mokraćnog mjehura i crijeva, veća vjerojantnost za (hitnom) histerektomijom)

Utjecaj na dijete:

1.1. Dobre strane Carskog na zahtjev u odnosu na planirani vaginalni porod:

  • niža smrtnost fetusa,
  • manje novorođenačkih infekcija,
  • niža incidencija intrakranijskog krvarenja i encefalopatije u fetusa.

1.2. Dobre strane planiranog vaginalnog poroda u odnosu na Carski na zahtjev:

  • manje respiratornih komplikacija i drugih poremećaja prilagodbe,
  • kraći boravak u bolnici iza poroda.

2. Mogući rizici Carskog na zahtjev u odnosu na planirani vaginalni porod:

  • respiratorne komplikacije (od tahipneje, respiratornog distres sindroma, pa do letalnih),
  • nezrelost, a s tim u vezi i respiratorne smetnje i drugi poremećaji prilagodbe (hipotermija, hipoglikemija, češća potreba za intenzivnom neonatološkom skrbi).

Iako su podaci za usporedbu Carskog na zahtjev i planiranog vaginalnog poroda nedostatni, NIH preporuča sljedeće:

U nedostatku medicinskih indikacija za operativno dovršenje poroda (bilo od strane majke bilo od strane fetusa) prednost bi trebalo dati planiranom vaginalnom porodu.

  • Carski na zahtjev ne bi se smio izvoditi prije navršenih 39 tjedana gestacije,
  • Carski na zahtjev ne bi smio biti posljedica straha rodilje od nemogućnosti adekvatnog suzbijanja boli u porodu,
  • Carski na zahtjev ne bi se smio izvoditi u rodilja koje planiraju još trudnoća.

Kada trudnica razmišlja o Carskom na zahtjev, u razgovoru s nadležnim ginekologom treba razjasniti dobre i loše strane takve odluke. U nas je situacija glede toga jednostavnija jer još uvijek zakonski nije dozvoljeno operativno dovršenje trudnoće na zahtjev rodilje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Bakterije

Trudnoća i infekcija mokraćnog mjehura – molim savjet

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Folna kiselina

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Antibiotici

Trudnoća i upala mokraćnog mjehura – molim savjet

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Bolovi se i dalje nastavljaju u donjem dijelu trbuha, trebam li ponovno napraviti tumorske markere ili ne?

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Svrbež, neugoda i bol na spolovilu – što mi može pomoći?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]