Omega 3 Masne kiseline i trudnoća

Trudnoća je razdoblje u životu svake žene kada se najviše brine o zdravoj prehrani, a svaka trudnica sigurno pita svog ginekologa što bi trebala jesti da njeno dijete započne što zdraviji život kada dođe na svijet.

Znanstvenim istraživanjima sve se više šire spoznaje o zdravoj prehrani u trudnoći i jedno od možda najvažnijih spoznaja iz ovog područja je zasigurno uloga omega-3 masnih kiselina na zdravlje trudnice i djeteta. 

Omega-3 masne kiseline su dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline, koji su neophodne za rast i razvoj čovjeka, ali ljudi nemaju mogućnost endogene sinteze stoga ih moramo unositi hranom, obično ribljim uljem. U trudnoći obično je prisutan deficit unosa ovih masnih kiselina, jer trudnice obično ne konzumiraju plavu ribu u trudnoći koje su bogati izvor omega-3 masnih kiselina, zbog straha od unosa toksina i žive u organizam putem ribe. Tako žene sa već osiromašenim zalihama, uloze u drugu trudnoću što sve povećava nedostatak i rezerve omega-3 masnih kiselina su sve manje.
Nedostatak ovog esencijalnog nutrijenta je važan, jer su omega-3 masne kiseline ključna komponenta potrebna za neurološki i rani vidni razvoj bebe. 60% moždanog tkiva  se sastoji od lipida, od čega 20% ukupnih masnih kiselina mozga čine omega-3 masne kiseline. Znanstvene studije su dokazale da dodavanje omega-3 masnih kiselina u prehranu tijekom trudnoće, poboljšavaju vidne i kognitivne funkcije kod djeteta, a učinak je vidljiv do 4. godine života.

Omega-3 masne kiseline imaju pozitivan učinak i na samu trudnoću. Jedna od najopasnijih komplikacija u trudnoći je preeklampsija, također poznata kao toksemija, koja se javlja kod 5-10% svih trudnoća. Preeklampsija je vodeći uzrok majčinog mortaliteta, prijevremenog poroda, zaostajanja u fetalnom razvoju te perinatalnog mortaliteta. Žene sa smanjenim zalihama omega-3 masnih kiselina imaju povečani rizik od razvoja pre-eklampsije, stoga je u tijeku niz istraživanja koliko omega-3 masen kiseline smanjuju rizik od preeklampsije.  Sve je važnija uloga omega-3 masnih kiselina u prevenciji prijevremenog poroda. Poznato je da žene sa nižom količinom ovih masnih kiselina imaju veći rizik za prijevremeni porod, a dodatkom ovih masnih kiselina svakodnevnoj prehrani mogu se smanjiti ove katastrofične komplikacije trudnoće. Znanstvene studije su pokazale da omega-3 masne kiseline smanjuju rizik za postpartalnu depresiju, kao što je odavno poznat njihov dobar učinak u prevenciji srčanih bolesti.

Nasreću, danas postoje jednostavni načini kako nadomjestiti dnevne potrebe i popuniti rezerve u slučaju deficita ovih esencijalno važnih masnih kiselina. Jedan od načina je jesti veću količinu ribe, ali često strah od mogućeg unosa žive ovim putem, nas spriječava da nezasićene masne kiseline unosimo ribom, posebno u trudnoći kada je strah od unosa toksina iz okoliša veći nego ikada u životu. Američka agencija za lijekove i hranu (FDA) čak preporučuje smanjeni unos ribe u trudnoći zbog navedenih razloga, jer su zagađenja okoliša sve veća. Bogati izvori omega-3 masnih kiselina su tuna i morski pas, ali njihova konzumacija se ne smatra sigurnom u trudnoći. Živa je jaki neuralni toksin, te može biti odgovorna za oštećenje djetetovog mozga i zaostajanje u neurološkom razvoju, a djeca u razvoju su posebna osjetljiva za ove vrste otrova. Mnogo sigurniji načini unosa ribljeg ulja i nezasićenih masnih kiselina  su kapsule omega-3 masnih kiselina, sigurne za konzumaciju, bez opasnosti od unosa žive, koje se mogu kupiti u našim ljekarnama. Omega-3 masne kiseline mogu biti i dodatak multivitaminskoj tableti, ali ih je najbolje unositi same kako bi zadovoljili dnevne potrebe organizma za omega-3 masnim kiselina koje su povečane u trudnoći te popunili deficit u rezervama.
Danas na američkom tržištu postoje posebni oblici omega-3 masnih kiselina koji su namjenjeni djeci. Tijekom dojenja se također preporuča uzimanje nadomjestaka ovih masnih kiselina kako bi ove esencijalne nutrijente konzumirali i dojenčad putem majčinog mlijeka.

Sve je veći broj studija o ulozi omega-3 masnih kiselina na zdravlje majke i bebe tijekom trudnoće i nakon poroda, svi povoljni učinci će biti poznati kroz par godina. Jer omega-3 masne kiseline mogu biti izuzetno važan  esencijalni nutrijent i dodatak prehrani u trudnoći, a koji su svi povoljni učinci na zdravlje majke i  djeteta pokazati će vrijeme i sve veći broj znanstvenih istraživanja.
Do tada tijekom trudnoće i dojenja konzumirajmo omega-3 masne kiseline u obliku kapsula kao MAXI OMEGA-3 !!!

1. Judge MP, Harel O, Lammi-Keefe CJ. A docosahexaenoic acid-functional food during pregnancy benefits infant visual acuity at four but not six months of age. Lipids. 2007 Mar;42(2):117-22.
2. Koletzko B, Larqué E, Demmelmair H. Placental transfer of long-chain polyunsaturated fatty acids (LC-PUFA). J Perinat Med. 2007;35 Suppl 1:S5-11. Review.
3. Hadders-Algra M, Bouwstra H, van Goor SA, Dijck-Brouwer DA, Muskiet FA.Prenatal and early postnatal fatty acid status and neurodevelopmental outcome. J Perinat Med. 2007;35 Suppl 1:S28-34. Review.
4. Secher NJ. Does fish oil prevent preterm birth? J Perinat Med. 2007;35 Suppl 1:S25-7. Review.
5. Hösli I, Zanetti-Daellenbach R, Holzgreve W, Lapaire O.Role of omega 3-fatty acids and multivitamins in gestation. J Perinat Med. 2007;35 Suppl 1:S19-24. Review.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetolog

Imam li razloga za brigu tokom trudnoće?

Folna kiselina

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Niski progesteron

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Dijete

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]

Spermij

Trebam li strahovati za trudnoću ako nije bilo direktnog kontakta?

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Trebam li novu kontracepcijsku tabletu popiti 8. dan (nakon pauze) iako ne dobijem menstruaciju?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Kontracepcijske tablete i spolni odnos – molim hitan savjet

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – Osnovni pojmovi – 1. dio

Što je mikrobiota tijela? Ljudsko tijelo sadrži mnoge mikroorganizme, uključujući veliki broj bakterija, virusa, gljivica i praživotinja, koji se nazivaju mikrobiota, koje žive u ili na ljudskom tijelu. U usporedbi s brojem stanica koje čine ljudsko tijelo, utvrđeno je da je broj mikrobiote mnogo veći. Ljudska bića su holobionti, tj.bića koje se sastoje od drugih bića […]