Acetilsalicilna kiselina (ASK) u prevenciji kardiovaskularnih bolesti (KVB)

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu.

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu. Također se u medicini ASK koristi u terapijske svrhe zbog analgetskog, antipiretskog i protuupalnog djelovanja. Antiagregacijski učinak se postiže već u manjim dozama od 75 do 100mg dnevno čime se smanjuje rizik mogućih krvarenja, osobito u probavnom sustavu.

ASK reducira rizik pojave velikih kardiovaskularnih (KV) događaja. Prema zadnjim smjernicama KV prevencije Europskog kardiološkog društva (ESC) 2016.g. ASK se preporučuje u sekundarnoj prevenciji KVB i cerebrovaskularnih bolesti (CVB):
akutni koronarni sindrom, angina pektoris, preboljeli infarkt miokarda, preboljeli cerebrovaskularni inzult ili tranzitorna ishemijska ataka, periferna arterijska bolest, nakon implantacije intravaskularnog stenta.
ASK se ne preporučuje u rutinskoj upotrebi pojedincima koji ne boluju od KVB ili CVB, dakle u primarnoj prevenciji, zbog rizika od velikih krvarenja.

Ustanovljena je redukcija rizika od nastanka nefatalnog infarkta miokarda za 22% u 11 istraživanja upotrebe ASK u primarnoj prevenciji (120 000 ispitanika). Nije nađeno značajnog učinka na redukciju ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, KV mortaliteta i ukupnog mortaliteta. ARRIVE studija u periodu praćenja od 5g. nije dokazala korist uzimanja ASK u primarnoj prevenciji. U ASPREE istraživanju na 20 000 ispitanika starijih od 70g. koji nisu bolovali od KVB, ASK u dozi od 100mg u periodu praćenja od 4,7 g. nije pokazala statistički značajnu korist, a povećao se značajno rizik velikih krvarenja (za 38%). Stoga se kod starijih osoba ne preporučuje uzimanje ASK u primarnoj KV prevenciji. Slični rezultati su dobiveni u ASCEND istraživanju na 15 000 dijabetičara koji već zbog svoje šećerne bolesti imaju 2 do 3 puta veći KV rizik. Ti su ispitanici praćeni kroz 7,4 g. Došlo je do smanjenja velikih KV događaja (8,5% u odnosu na 9,6% kod placebo grupe), ali uz porast velikih krvarenja (4,1% u odnosu na 3,2% kod placebo grupe), te je zaključeno da je korist manja od rizika krvarenja.

Stoga se u zadnjim smjernicama KV prevencije ističe važnost uzimanja ASK u dozi od 75 do 100mg dnevno u sekundarnoj KV prevenciji ukoliko nema kontraindikacija.
U primarnoj KV prevenciji se preporučuje individualan pristup. Potrebno je procijeniti svakom bolesniku KV rizik (koriste se u Europi SCORE tablice). Ukoliko postoji visok KV rizik razmatra se korist uzimanja ASK u KV prevenciji u odnosu na rizik od mogućih krvarenja. To je osobito važno procijeniti kod dijabetičara i starijih osoba (zdravim starijim osobama iznad 70g. bez KVB se ne preporučuje uzimanje ASK na temelju ASPREE istraživanja).
Uvijek treba naglasiti da je u primarnoj KV prevenciji najvažnije pridržavati se zdravih životnih navika kako bi se KV rizični čimbenici stavili pod kontrolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet