Acetilsalicilna kiselina (ASK) u prevenciji kardiovaskularnih bolesti (KVB)

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu.

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu. Također se u medicini ASK koristi u terapijske svrhe zbog analgetskog, antipiretskog i protuupalnog djelovanja. Antiagregacijski učinak se postiže već u manjim dozama od 75 do 100mg dnevno čime se smanjuje rizik mogućih krvarenja, osobito u probavnom sustavu.

ASK reducira rizik pojave velikih kardiovaskularnih (KV) događaja. Prema zadnjim smjernicama KV prevencije Europskog kardiološkog društva (ESC) 2016.g. ASK se preporučuje u sekundarnoj prevenciji KVB i cerebrovaskularnih bolesti (CVB):
akutni koronarni sindrom, angina pektoris, preboljeli infarkt miokarda, preboljeli cerebrovaskularni inzult ili tranzitorna ishemijska ataka, periferna arterijska bolest, nakon implantacije intravaskularnog stenta.
ASK se ne preporučuje u rutinskoj upotrebi pojedincima koji ne boluju od KVB ili CVB, dakle u primarnoj prevenciji, zbog rizika od velikih krvarenja.

Ustanovljena je redukcija rizika od nastanka nefatalnog infarkta miokarda za 22% u 11 istraživanja upotrebe ASK u primarnoj prevenciji (120 000 ispitanika). Nije nađeno značajnog učinka na redukciju ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, KV mortaliteta i ukupnog mortaliteta. ARRIVE studija u periodu praćenja od 5g. nije dokazala korist uzimanja ASK u primarnoj prevenciji. U ASPREE istraživanju na 20 000 ispitanika starijih od 70g. koji nisu bolovali od KVB, ASK u dozi od 100mg u periodu praćenja od 4,7 g. nije pokazala statistički značajnu korist, a povećao se značajno rizik velikih krvarenja (za 38%). Stoga se kod starijih osoba ne preporučuje uzimanje ASK u primarnoj KV prevenciji. Slični rezultati su dobiveni u ASCEND istraživanju na 15 000 dijabetičara koji već zbog svoje šećerne bolesti imaju 2 do 3 puta veći KV rizik. Ti su ispitanici praćeni kroz 7,4 g. Došlo je do smanjenja velikih KV događaja (8,5% u odnosu na 9,6% kod placebo grupe), ali uz porast velikih krvarenja (4,1% u odnosu na 3,2% kod placebo grupe), te je zaključeno da je korist manja od rizika krvarenja.

Stoga se u zadnjim smjernicama KV prevencije ističe važnost uzimanja ASK u dozi od 75 do 100mg dnevno u sekundarnoj KV prevenciji ukoliko nema kontraindikacija.
U primarnoj KV prevenciji se preporučuje individualan pristup. Potrebno je procijeniti svakom bolesniku KV rizik (koriste se u Europi SCORE tablice). Ukoliko postoji visok KV rizik razmatra se korist uzimanja ASK u KV prevenciji u odnosu na rizik od mogućih krvarenja. To je osobito važno procijeniti kod dijabetičara i starijih osoba (zdravim starijim osobama iznad 70g. bez KVB se ne preporučuje uzimanje ASK na temelju ASPREE istraživanja).
Uvijek treba naglasiti da je u primarnoj KV prevenciji najvažnije pridržavati se zdravih životnih navika kako bi se KV rizični čimbenici stavili pod kontrolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]