Angina pektoris- 2. Dio

U liječenju angine pektoris koriste se lijekovi iz skupine beta blokatora, antagonista kalcijevih kanala,  antiagregacijska terapija (acetilsalicilna kiselina), nitrati dugog i kratkog djelovanja koji ublažavaju simptome angine pektoris (djeluju vazodilatatorno). Nitroglicerin koji se koristi u obliku tablete ili spreja aplikacijom sublingualno (pod jezik) može se koristiti  više puta u tijeku dana za suzbijanje simptoma angine pektoris. Djelovanje mu nastupa već nakon nekoliko sekundi i traje do pola sata. Bolesnik treba sjediti ili ležati jer nitroglicerin dovodi do pada arterijskog tlaka.

Veoma je važna kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a tu spada liječenje arterijske hipertenzije, povišenih lipida u krvi, šećerne bolesti i primjena zdravih životnih navika koje su usmjerene na prevenciju kardiovaskularnih bolesti:

zdrave prehrambene navike (mediteranski tip ishrane)

tjelesna aktivnost (redovita, umjerena, trajanja minimalno 30 minuta)

kontrola stresa (izabrati odgovarajuće tehnike relaksacije)

održavati tjelesnu težinu u granicama normale, odnosno reducirati tjelesnu težinu u slučaju pretilosti

prestati pušiti, izbjegavati konzumaciju većih količina alkoholnih pića

Sve su to postupci kojima se sprečava razvoj ateroskleroze. Bolesnici trebaju redovito uzimati propisanu terapiju. Bolesnike s anginom pektoris medicinski tim treba educirati o terapiji i kontroli kardiovaskularnih čimbenika rizika.

Prilikom izlaganja hladnoći, bolesnik treba biti primjereno obučen, zaštiti se što više od hladnog vremena. Također treba ljeti biti oprezan u klimatiziranim prostorima, u slučaju ulaska u more ili jezero, rijeku, pažljivo i postepeno ulaziti u vodu kako bi se tijelo prilagodilo promjeni temperature. Treba izbjegavati obilne i teške obroke.

Bolesnici koji uzimaju lijekove za erektilnu disfunkciju, trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom da li smiju i dalje koristite lijekove te skupine zbog većeg kardiovaskularnog rizika i što ti lijekovi uz nitroglicerin mogu dovesti do naglog pada arterijskog tlaka (nikako ih ne uzimati zajedno s nitroglicerinom).

Medikamentozna terapija, kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika uz primjenu zdravih životnih navika, te redovite kardiološke kontrole, anginu pektoris će održavati stabilnom i spriječit će  njezinu daljnju progresiju u teže oblike ishemijske bolesti srca i nastanka infarkta miokarda.

U slučaju promjene učestalosti, karaktera, intenziteta simptoma angine (simptomi angine se iznenada mijenjaju, javljaju se i prilikom odmaranja ili spavanja, odnosno bez psihofizičkih opterećenja, traju duže od uobičajenog ili ako ne popuštaju na nitroglicerin, javljaju se učestalije, nepredvidljivo) , bolesnik se treba odmah javiti liječniku, odnosno pozvati hitnu pomoć  jer je povećan rizik nastanka infarkta miokarda.  Nitroglicerin bolesnik treba uvijek imati kod sebe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam