Rezultati nedavno objavljenih istraživanja pokazuju povezanost arterijske hipertenzije sa zloćudnim bolestima. Analizirani su rezultati 302 studije  o arterijskoj hipertenziji i zloćudnim bolestima. Arterijska hipertenzija i zloćudne bolesti imaju veliku zastupljenost kao i veliki utjecaj na mortalitet i morbiditet u općoj populaciji. Otprilike je 14,1 milijuna novo otkrivenih malignih bolesti godišnje u svijetu. Incidencija zloćudnih bolesti veća je u muškaraca nego u žena, otprilike je 205 na 100 000 muškaraca i 165 na 100 000 žena godišnje. Također je bolest češća u starijim dobnim skupinama, gotovo 50% karcinoma dijagnosticira se u bolesnika straijih od 65 godina. Globalna prevalencija arterijske hipertenzije u odrasloj dobi je 30 – 45% širom svijeta uz manje razlike između pojedinih regija. Prevalencija arterijske hipertenzije također raste s dobi, više od 60% hipertoničara je u dobi iznad 60 godina. Gotovo 75% su hipertoničari u dobnoj skupini od 75 i više godina.  Arterijska hipertenzija je učestalija u muškaraca nego u žena. Ako se usporede rezultati ranije objavljenih studija  s rezultatima novijih studija vidi se povećanje incidencije arterijske hipertenzije u općoj populaciji. Razlozi za povećanje incidencije su vjerojatno višestruki, od sve većeg udjela osoba starije dobi u razvijenih zemlja svijeta,  nedostatka redovite tjelesne aktivnosti do nezdrave prehrane. Ustanovljena je povezanost arterijske hipertenzije s kliničkim ishodima bolesnika sa zloćudnim bolestima. Arterijska hipertenzija poznati je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne događaje  kao što su moždani udar, koronarna bolest srca, zatajenje srca, bolest perifernih arterija i bubrežno zatajenje. Arterijska hipertenzija značajno doprinosi globalnom morbiditetu i mortalitetu,  a uzrokuje oko 10 milijuna smrti godišnje širom svijeta. Prevalencija arterijske hipertenzije u bolesnika sa zloćudnim bolestima slična je kao u općoj populaciji. Prema podacima registra s više od 17 700 bolesnika sa zloćudnim bolestima prevalencija arterijske hipertenzije  je 38%.  Arterijska hipertenzije i zloćudne bolesti dijele zajedničke čimbenika rizika kao što su pretilost, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Smatra se da je arterijska hipertenzija čimbenik rizika za karcinom bubrega. Rezultati istraživanja na više od 290 000 bolesnika pokazuju značajno višu incidenciju karcinoma bubrega u bolesnika sa sistoličkim krvnim tlakom 160 mm Hg  nego u bolesnika sa sistoličkim krvnim tlakom do 120 mmHg. Kod bolesnika sa zloćudnim bolestima arterijska hipertenzija može biti inducirana kemoterapijom. Za reguliranje krvnog tlaka u velikog broja bolesnika potrebne su promjene životnog stila uz antihipertenzivnu terapiju, a ponekad je i potrebna modifikacija kemoterapije. U hipertoničara je povećan rizik za neke vrste karcinoma kao što su karcinom bubrega, dojke i prostate. Arterijska hipertenzija povećava rizik nastanka kardiotoksičnosti inducirane kemoterapijom s jedne strane. S druge strane arterijska hipertenzija dovodi do povećanja ukupnog morbiditeta i mortaliteta zbog karcinoma i zbog neželjenih kardiovaskularnih događaja. Rezultati prospektivnih studija pokazuju viši mortalitet zbog karcinoma u hipertoničara nego u bolesnika bez arterijske hipertenzije. Danas učinkovita kemoterapija i radioterapija zloćudnih bolesti rezultiraju boljim preživljenjem bolesnika. I to je jedan od razloga za povećanje broja hipertoničara među bolesnicima sa zloćudnim bolestima.

U zaključku možemo naglasiti da postoje dokazi o povezanosti između arterijske hipertenzije i  zloćudnih bolesti. Arterijska hipertenzija utječe na povećanja morbiditeta i mortaliteta  bolesnika sa zloćudnim bolestima.