Arterijska hipertenzija i zloćudne bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rezultati nedavno objavljenih istraživanja pokazuju povezanost arterijske hipertenzije sa zloćudnim bolestima. Analizirani su rezultati 302 studije  o arterijskoj hipertenziji i zloćudnim bolestima. Arterijska hipertenzija i zloćudne bolesti imaju veliku zastupljenost kao i veliki utjecaj na mortalitet i morbiditet u općoj populaciji. Otprilike je 14,1 milijuna novo otkrivenih malignih bolesti godišnje u svijetu. Incidencija zloćudnih bolesti veća je u muškaraca nego u žena, otprilike je 205 na 100 000 muškaraca i 165 na 100 000 žena godišnje. Također je bolest češća u starijim dobnim skupinama, gotovo 50% karcinoma dijagnosticira se u bolesnika straijih od 65 godina. Globalna prevalencija arterijske hipertenzije u odrasloj dobi je 30 – 45% širom svijeta uz manje razlike između pojedinih regija. Prevalencija arterijske hipertenzije također raste s dobi, više od 60% hipertoničara je u dobi iznad 60 godina. Gotovo 75% su hipertoničari u dobnoj skupini od 75 i više godina.  Arterijska hipertenzija je učestalija u muškaraca nego u žena. Ako se usporede rezultati ranije objavljenih studija  s rezultatima novijih studija vidi se povećanje incidencije arterijske hipertenzije u općoj populaciji. Razlozi za povećanje incidencije su vjerojatno višestruki, od sve većeg udjela osoba starije dobi u razvijenih zemlja svijeta,  nedostatka redovite tjelesne aktivnosti do nezdrave prehrane. Ustanovljena je povezanost arterijske hipertenzije s kliničkim ishodima bolesnika sa zloćudnim bolestima. Arterijska hipertenzija poznati je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne događaje  kao što su moždani udar, koronarna bolest srca, zatajenje srca, bolest perifernih arterija i bubrežno zatajenje. Arterijska hipertenzija značajno doprinosi globalnom morbiditetu i mortalitetu,  a uzrokuje oko 10 milijuna smrti godišnje širom svijeta. Prevalencija arterijske hipertenzije u bolesnika sa zloćudnim bolestima slična je kao u općoj populaciji. Prema podacima registra s više od 17 700 bolesnika sa zloćudnim bolestima prevalencija arterijske hipertenzije  je 38%.  Arterijska hipertenzije i zloćudne bolesti dijele zajedničke čimbenika rizika kao što su pretilost, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Smatra se da je arterijska hipertenzija čimbenik rizika za karcinom bubrega. Rezultati istraživanja na više od 290 000 bolesnika pokazuju značajno višu incidenciju karcinoma bubrega u bolesnika sa sistoličkim krvnim tlakom 160 mm Hg  nego u bolesnika sa sistoličkim krvnim tlakom do 120 mmHg. Kod bolesnika sa zloćudnim bolestima arterijska hipertenzija može biti inducirana kemoterapijom. Za reguliranje krvnog tlaka u velikog broja bolesnika potrebne su promjene životnog stila uz antihipertenzivnu terapiju, a ponekad je i potrebna modifikacija kemoterapije. U hipertoničara je povećan rizik za neke vrste karcinoma kao što su karcinom bubrega, dojke i prostate. Arterijska hipertenzija povećava rizik nastanka kardiotoksičnosti inducirane kemoterapijom s jedne strane. S druge strane arterijska hipertenzija dovodi do povećanja ukupnog morbiditeta i mortaliteta zbog karcinoma i zbog neželjenih kardiovaskularnih događaja. Rezultati prospektivnih studija pokazuju viši mortalitet zbog karcinoma u hipertoničara nego u bolesnika bez arterijske hipertenzije. Danas učinkovita kemoterapija i radioterapija zloćudnih bolesti rezultiraju boljim preživljenjem bolesnika. I to je jedan od razloga za povećanje broja hipertoničara među bolesnicima sa zloćudnim bolestima.

U zaključku možemo naglasiti da postoje dokazi o povezanosti između arterijske hipertenzije i  zloćudnih bolesti. Arterijska hipertenzija utječe na povećanja morbiditeta i mortaliteta  bolesnika sa zloćudnim bolestima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Povišeni krvni tlak

Hiperaldosteronizam

Pretilost

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Prevencija arterijske hipertenzije

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]