Arterijska hipertenzija i zloćudne bolesti – 2. dio

Rezultati nedavno objavljenih istraživanja pokazuju povezanost arterijske hipertenzije sa zloćudnim bolestima. Analizirani su rezultati 302 studije  o arterijskoj hipertenziji i zloćudnim bolestima. Arterijska hipertenzija i zloćudne bolesti imaju veliku zastupljenost kao i veliki utjecaj na mortalitet i morbiditet u općoj populaciji. Otprilike je 14,1 milijuna novo otkrivenih malignih bolesti godišnje u svijetu. Incidencija zloćudnih bolesti veća je u muškaraca nego u žena, otprilike je 205 na 100 000 muškaraca i 165 na 100 000 žena godišnje. Također je bolest češća u starijim dobnim skupinama, gotovo 50% karcinoma dijagnosticira se u bolesnika straijih od 65 godina. Globalna prevalencija arterijske hipertenzije u odrasloj dobi je 30 – 45% širom svijeta uz manje razlike između pojedinih regija. Prevalencija arterijske hipertenzije također raste s dobi, više od 60% hipertoničara je u dobi iznad 60 godina. Gotovo 75% su hipertoničari u dobnoj skupini od 75 i više godina.  Arterijska hipertenzija je učestalija u muškaraca nego u žena. Ako se usporede rezultati ranije objavljenih studija  s rezultatima novijih studija vidi se povećanje incidencije arterijske hipertenzije u općoj populaciji. Razlozi za povećanje incidencije su vjerojatno višestruki, od sve većeg udjela osoba starije dobi u razvijenih zemlja svijeta,  nedostatka redovite tjelesne aktivnosti do nezdrave prehrane. Ustanovljena je povezanost arterijske hipertenzije s kliničkim ishodima bolesnika sa zloćudnim bolestima. Arterijska hipertenzija poznati je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne događaje  kao što su moždani udar, koronarna bolest srca, zatajenje srca, bolest perifernih arterija i bubrežno zatajenje. Arterijska hipertenzija značajno doprinosi globalnom morbiditetu i mortalitetu,  a uzrokuje oko 10 milijuna smrti godišnje širom svijeta. Prevalencija arterijske hipertenzije u bolesnika sa zloćudnim bolestima slična je kao u općoj populaciji. Prema podacima registra s više od 17 700 bolesnika sa zloćudnim bolestima prevalencija arterijske hipertenzije  je 38%.  Arterijska hipertenzije i zloćudne bolesti dijele zajedničke čimbenika rizika kao što su pretilost, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Smatra se da je arterijska hipertenzija čimbenik rizika za karcinom bubrega. Rezultati istraživanja na više od 290 000 bolesnika pokazuju značajno višu incidenciju karcinoma bubrega u bolesnika sa sistoličkim krvnim tlakom 160 mm Hg  nego u bolesnika sa sistoličkim krvnim tlakom do 120 mmHg. Kod bolesnika sa zloćudnim bolestima arterijska hipertenzija može biti inducirana kemoterapijom. Za reguliranje krvnog tlaka u velikog broja bolesnika potrebne su promjene životnog stila uz antihipertenzivnu terapiju, a ponekad je i potrebna modifikacija kemoterapije. U hipertoničara je povećan rizik za neke vrste karcinoma kao što su karcinom bubrega, dojke i prostate. Arterijska hipertenzija povećava rizik nastanka kardiotoksičnosti inducirane kemoterapijom s jedne strane. S druge strane arterijska hipertenzija dovodi do povećanja ukupnog morbiditeta i mortaliteta zbog karcinoma i zbog neželjenih kardiovaskularnih događaja. Rezultati prospektivnih studija pokazuju viši mortalitet zbog karcinoma u hipertoničara nego u bolesnika bez arterijske hipertenzije. Danas učinkovita kemoterapija i radioterapija zloćudnih bolesti rezultiraju boljim preživljenjem bolesnika. I to je jedan od razloga za povećanje broja hipertoničara među bolesnicima sa zloćudnim bolestima.

U zaključku možemo naglasiti da postoje dokazi o povezanosti između arterijske hipertenzije i  zloćudnih bolesti. Arterijska hipertenzija utječe na povećanja morbiditeta i mortaliteta  bolesnika sa zloćudnim bolestima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Ginko

Smijem li koristiti preparat protiv zujanja u ušima ako uzimam terapiju za povišeni tlak?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]