Bol u prsima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bol u prsima česti je simptom bolesti  koji dovodi bolesnika liječniku. Bol u prsima može biti uzrokovan bolestima srca i krvnih žila i bolestima drugih organa koji se nalaze u prsima. Znatno rjeđe mogu i bolesti trbušnih organa uzrokovati refleksnu bol u psima.

Najčešći uzrok boli u prsima je koronarna bolest srca, upalne bolesti srca, bolesti torakalne aorte i plućna embolija. Bolesti jednjaka, plućne maramice te upalne bolesti gornjih dišnih putova i žučni kamenci mogu, ali rjeđe uzrokovati bol u prsima. Bol u prsima razlikuje se po jačini, trajanju i širenju u okolinu kao i o povezanosti s tjelesnim naporima ili emocionalnim stresom. Što je bol jačeg intenziteta i dužeg trajanja tada je i obično veće oštećenje organa koje je bol izazvalo.

Bolesnici koji imaju koronarnu bolest srca na razne načine opisuju bol u prsima kao nelagodnost ili pritisak u prsima sa širenjem u lijevo rame, duž lijeve ruke, u leđa ili vrat, u donju čeljust, a rjeđe u desnu ruku, katkad i u gornji dio trbuha. Trajanje boli obično je od jedne do 10 minuta, a kod teških oštećenja i više od 30 minuta.

Bol u prsima može biti izazvana tjelesnim naporom ili nekim stresnim događajem, a može prestati nakon prekida tjelesnog napora ili nakon uzimanja lijekova kao što je nitroglicerin ili neki analgetik. Ako je bol uzrokovana akutnim infarktom miokarda tada je jačeg intenziteta i dužeg trajanja i obično ne prestaje nakon uzimanja nitroglicerina ili analgetika. U tom slučaju potrebno je hitno liječenje u najbližoj bolnici.

Važno je napomenuti da svaka bol u prsima ne znači da je uvijek u pitanju koronarna bolest srca odnosno angina pektoris ili akutni infarkt miokarda. Bezazlene boli mišića ili boli zbog bolesti kralježnice u prsima ne bi trebali proglasiti anginom pektoris. Ponekad su tjeskoba i napetost obično uzrok boli u prsima, a katkad je to osjećaj oštrog probadanja u lijevoj strani prsišta.

Također i neke bolesti jednjaka, torakalne aorte, neke plućne bolesti, te bolesti srčane ovojnice mogu uzrokovati bol u prsištu, a da se ne radi o koronarnoj bolesti srca i angini pektoris. Bol u prsima u vidu probadanja i kratkog trajanja, a nije povezana s tjelesnim naporima obično nije znak bolesti srca. U slučajevima kada je bol u prsima uzrokovana ulkusnom bolešću želuca ili dvanaesnika, a može biti povezana s uzimanjem hrane, a ne s tjelesnim naporima i obično prestaje nakon uzimanje antacida.

Kod bolesti torakalne aorte kao što su aneurizma ili akutna disekcija aorte tada je bol u prsima jačeg intenziteta sa širenjem u leđa. Svi takvi bolesnici mogu biti životno ugroženi i trebaju što prije biti hospitalizirani u bolnici. Osobe koje imaju navedene simptome trebaju čim prije potražiti liječničku pomoć kod izabranog liječnika opće medicine koji će ih dalje uputiti na odgovarajuću dijagnostičku obradu i liječenje.

Uz anamnezu klinički pregled i brojne dijagnostičke postupke koristimo u otkrivanju uzroka nastanka boli u prsima: hematološke i biokemijske analize krvi, elektrokardiografija (EKG), ehokardiografija, RTG snimanje pluća i srca, gastroskopija, ultrazvuk trbuha, test fizičkog opterećenja – ergometrija, koronarografija, kompjutorizirana tomografija (CT) i nuklearna magnetna rezonancija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

trnci

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Kralježnica

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

CT

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz