Bolesti srca i zloćudne bolesti – 2. dio

Unazad par godina znatno je povećan interes za istraživanja o povezanosti bolesti srca i zloćudnih bolesti.

U stručnoj i znanstvenoj medicinskoj literaturi možemo pronaći rezultate brojnih istraživanja o povezanosti inflamacije tj. upale sa zloćudnim bolestima, a također  i s bolestima srca. U razvijenim zemljama Europe i Sjeverne Amerike u klinikama ili institutima za bolesti srca i krvnih žila već postoje odjeli kardioonkolgije. Nedavno sam bio u Ottawi i posjetio Ottawa Heart Institute u kojem također postoji odjel kardioonkologije. U ovom institutu postoji istraživački dio za istraživanja i klinički dio za liječenje bolesnika s bolestima srca i zloćudnim bolestima.

U zadnjih deset godina dokazane su neke vrste zloćudnih bolesti koje su inducirane kroničnom upalom npr. humani papiloma virus i karcinom cerviksa uterusa te infekcija Helicobacter pylori i karcinoma želuca i infekcija Epstein-Barr virusom i limfom itd. Inflamacija unutar tumora potiče malignu transformaciju stanica, karcinogenezu i progresiju tumora. Oksidacijski stres također ima utjecaja na nastanak tumora. Dodatnu ulogu u nastanku bolesti srca i tumora imaju brojni hormoni npr. leptin, citokini i faktori rasta. Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti dobro su poznati. Vrlo je važno ukloniti čimbenike rizika koji su promjenljive naravi i na taj način možemo značajno smanjiti morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Cilj Američkog kardiološkog udruženja je promjenom loših životnih navika, liječenjem arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemije smanjiti kardiovaskularnu smrtnost za 20% do 2020. godine.  Epidemiološke studije otkrile su brojne čimbenike rizika za neke vrste karcinoma  kao što je karcinom pluća, debelog crijeva, dojke i prostate. Procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je da se može spriječiti više od 30% smrti zbog karcinoma promjenom čimbenika rizika uključujući pušenje cigareta, pasivno pušenje u zatvorenim prostorima, pretilost, nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost, onečišćenje zraka i konzumiranje alkoholnih pića.

Pretilost je čimbenik rizika za bolesti srca i također za zloćudne bolesti. Pretilost je povezana sa šećernom bolešću, pušenjem cigareta, hiperlipidemijom, inzulinskom rezistencijom i proinflamacijskim i hiperkoagulabilnim stanjima. Pretilost je povezana s povećanom metaboličkom potražnjom i povećanjem udarnog srčanog volumena, sa smanjenom perifernom vaskularnom rezistencijom i hipoventilacijom pluća. U pretilosti nastaje povećanja udarnog i minutnog volumena srca koja dovode do povećanja tlaka punjenja lijeve klijetke, volumnog opterećenja i hipertrofije lijeve klijetke. Poznato je da većina pretilih osoba ima hipertrofiju lijeve klijetke, a da nema arterijsku hipertenziju. Rezultati epidemioloških studija pokazuju da se više od 20% zloćudnih bolesti može povezati s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti. Rezultati brojnih studija i meta-analiza pokazuju uvjerljive dokaze o povezanosti pretilosti i adenokarcinoma jednjaka, gušterače,  jetre, debelog crijeva, dojke, endometrija i karcinoma bubrega. Što se tiče pretilosti kao rizika za karcinom debelog crijeva postoji značajna razlika između muškaraca i žena. Kod pretilih muškaraca rizik za kolorektalni karcinom je 55% veći nego u pretilih žena. Objašnjenje ove razlike temelji se na hormonu estrogenu koji je povišen kod pretilih žena, a  koji inhibila inflamatorne signale i utječe na protutumorski učinak preko selektivne aktivacije proapoptotičnih signala kroz estrogene receptore kolona. Ova hipoteza je dokazana u istraživanjima u kojima su žene u postmenopauzi dobivale nadomjesnu estrogensku terapiju i imale su smanjenje rizika za kolorektalni karcinom.

U zaključku možemo naglasiti da pretilost, karcinom i kardiovaskularne bolesti imaju kompleksni međusobni odnos, a na koji utječu brojni čimbenici kao što su dijetalna prehrana, tjelesna distribucija masnog tkiva, tjelesna neaktivnost, brojni hormoni, kronična inflamatorna stanja i oksidacijski stres.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Histerosalpingografija

Želim ostati trudna, ali bezuspješno. Predstavljaju li moji kilogrami problem?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Gestacijski dijabetes

Je li riskantna još jedna trudnoća s ovakvim nalazima?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]