Hipertrofična kardiomiopatija je bolest srčanog mišića, a osnovna karakteristika je zadebljanje srčanog mišića, koji može biti zadebljan i kod zdrave osobe koja ima visok tlak ili kod sportaša. Najčešće je nasljedna bolest te su šanse 50% da je od oboljele osobe naslijedi potomak.

Hipertrofična kardiomiopatija je bolest srčanog mišića, osnovna karakteristika je zadebljanje srčanog mišića, koji može biti zadebljan i kod zdrave osobe koja ima visok tlak ili kod sportaša.
Najčešće je nasljedna bolest te šanse su 50% da je od oboljele osobe naslijedi potomak. Kod hipertrofične kardiomiopatije dolazi do zadebljanja cijelog ventrikla ili njegovog dijela, dimenzije septuma l.ventrikla 0,8 – 1,2 cm, a kod hipertrofične kardiomiopatije 1,3 – 6,0 cm.

HIPERTROFIČNE KARDIOMIOPATIJE SE DIJELE NA:

• asimetrična hipertrofična kardiomiopatija bez opstrukcije – zadebljanje se javlja u gornjem dijelu septuma između lijevog i desnog ventrikla. Mitralni zalistak ostaje na uobičajenom mjestu, krv prolazi normalno, nema opstrukcije
• asimetrična hipertrofična kardiomiopatija sa opstrukcijom – ako je interventrikularni septum jako zadebljan, mitralni zalistak dodiruje septum, protok krvi je poremećen, dolazi do protoka krvi, tzv. mitralne regurgitacije, čuje se auskultorno šum nad mitralnim ušćem.
• koncentrična hipertrofična kardiomiopatija – zadebljan cijeli ventrikul, najčešće lijevi.
• apikalna hipertrofična kardiomiopatija – na apeksu zadebljan vrh l. ventrikula.

Simptomi

Dispneja se javlja pri naporu, ili bilo kojoj fizičkoj aktivnosti, bol u prsištu
Bol u drugim dijelovima tijela, vilici, nakon uzimanja terapije bolovi ne prestaju, mučnina, znojenje, strah od smrti, umor, preskakanje srca, vrtoglavice, nesvjestice

Kako živjeti sa hipertfofičnom kardiomiopatijom

Osobe koje imaju I – II stupanj preporuča se lakša tjelesna aktivnost, šetnje, vožnja biciklom, plivanje.
Osobe sa III – IV stupnjem bolesti ne preporuča se manje tjelesne aktivnosti. Češće odmaranje.
U prehrani unositi više voća i povrća, žitarice, ribe, bijelo meso, više vode, ne konzumirati alkohol, ne pušiti.

Dijagnostika

EKG, 24 –satni HOLTER EKG,
RTG pluća i srca,
UZV srca,
EV. KATETERIZACIJA I MR srca te biopsija.

Liječenje

• beta blokator, antiaritmik,
• operacija srca po MOWITZ-u,
• ugradnja elektrostimulatora,
• implantacija kardiodifibrilatora, samo u bolesnika sa visokim rizikom od smrti.