Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost značajno povećavaju rizik nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika. Istraživanje provedeno prije nekoliko godina u Pekingu na 6 083 koronarnih bolesnika pokazalo je da 74% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 26% bolesnika ima normalni indeks tjelesne mase (ITM).

Nedavno sam završio istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelene težine i pretilosti na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Analiziran je indeks tjelesne mase prije operacije i na kraju praćenja bolesnika i učestalost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. U prospektivnoj studiji analizirani su podaci 80 uzastopnih bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. U skupini je bilo 16 žena i 64 muškaraca u dobi od 36 do 79 godina, prosječne dobi 59,3 godine. Ženu su bile starije od muškaraca, njihova prosječna dob je 65,1 god. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je od 2 do 28 godina, prosječno 18,6 godina.
Normalan indeks tjelesne mase (ITM: 18,5-25 kg/m2 ) prije operacije i na kraju praćenja imalo je samo 5 bolesnika (6,2%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: 25-30 kg/m2) imala su 40 bolesnika (50%), a pretilost (ITM >30 kg/m2 ) 35 bolesnika (43,8%). Do operacije 45 bolesnika bili su pušači (56%), a nakon operacije bilo je 8 pušača (10%).

Tijekom praćenja 8 bolesnika (10%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 11  bolesnika (13,7%) bilo je podvrgnuto ponovljenoj revaskularizaciji miokarda tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) s implantacijom stenta ili ponovljenoj operaciji premoštenja koronarnih arterija. Moždani udar ili tranzitorni ishemijski napad (TIA) imalo je 5 bolesnika (6,2%). Zbog zatajenja srca hospitalizirano je 6  bolesnika (7,5%)), a zbog srčanih aritmija hospitalizirana su 3 bolesnika (3,7%). Simptome angine pektoris imalo je 13 bolesnika (16,2%). Tijekom praćenja umrlo je 7 bolesnika (8,7%).  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni moždani udar,  maligna bolest u dva bolesnika, jedan bolesnik je poginuo u nesretnom slučaju i jedan bolesnik je počinio samoubojstvo.
U skupini bolesnika koji su imali infarkt ili reinfarkt tijekom praćenja bilo je 7 pretilih (85,7%), a samo 1 bolesnik je imao normalni indeks tjelesne mase. Smrtni ishod bio je također povezan s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti, 5 bolesnika (71,4%) imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 2 bolesnika imala su normalni indeks tjelesne mase. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da  94%  bolesnika prije operacije premoštenja koronarnih arterija i na kraju višegodišnjeg praćenja ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Sva naša nastojanja i edukacija o potrebi smanjenja suvišnih kilograma kod naših bolesnika ne daju dobre rezultate. Preporuke o promjenama životnih navika, pravilnoj prehrani, svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti i prestanku pušenja kod bolesnika nisu prihvaćene prema našim očekivanjima. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost snažni su čimbenici rizika nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da  više od 90% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost prije i nakon premoštenja koronarnih arterija. U ispitivanoj skupini bolesnika vidljiva je značajna povezanost između ova dva čimbenika rizika i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost ima 71-85% bolesnika koji su imali nepovoljne kardiovaskularne događaje nakon operacije premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]