Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost značajno povećavaju rizik nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika. Istraživanje provedeno prije nekoliko godina u Pekingu na 6 083 koronarnih bolesnika pokazalo je da 74% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 26% bolesnika ima normalni indeks tjelesne mase (ITM).

Nedavno sam završio istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelene težine i pretilosti na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Analiziran je indeks tjelesne mase prije operacije i na kraju praćenja bolesnika i učestalost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. U prospektivnoj studiji analizirani su podaci 80 uzastopnih bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. U skupini je bilo 16 žena i 64 muškaraca u dobi od 36 do 79 godina, prosječne dobi 59,3 godine. Ženu su bile starije od muškaraca, njihova prosječna dob je 65,1 god. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je od 2 do 28 godina, prosječno 18,6 godina.
Normalan indeks tjelesne mase (ITM: 18,5-25 kg/m2 ) prije operacije i na kraju praćenja imalo je samo 5 bolesnika (6,2%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: 25-30 kg/m2) imala su 40 bolesnika (50%), a pretilost (ITM >30 kg/m2 ) 35 bolesnika (43,8%). Do operacije 45 bolesnika bili su pušači (56%), a nakon operacije bilo je 8 pušača (10%).

Tijekom praćenja 8 bolesnika (10%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 11  bolesnika (13,7%) bilo je podvrgnuto ponovljenoj revaskularizaciji miokarda tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) s implantacijom stenta ili ponovljenoj operaciji premoštenja koronarnih arterija. Moždani udar ili tranzitorni ishemijski napad (TIA) imalo je 5 bolesnika (6,2%). Zbog zatajenja srca hospitalizirano je 6  bolesnika (7,5%)), a zbog srčanih aritmija hospitalizirana su 3 bolesnika (3,7%). Simptome angine pektoris imalo je 13 bolesnika (16,2%). Tijekom praćenja umrlo je 7 bolesnika (8,7%).  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni moždani udar,  maligna bolest u dva bolesnika, jedan bolesnik je poginuo u nesretnom slučaju i jedan bolesnik je počinio samoubojstvo.
U skupini bolesnika koji su imali infarkt ili reinfarkt tijekom praćenja bilo je 7 pretilih (85,7%), a samo 1 bolesnik je imao normalni indeks tjelesne mase. Smrtni ishod bio je također povezan s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti, 5 bolesnika (71,4%) imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 2 bolesnika imala su normalni indeks tjelesne mase. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da  94%  bolesnika prije operacije premoštenja koronarnih arterija i na kraju višegodišnjeg praćenja ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Sva naša nastojanja i edukacija o potrebi smanjenja suvišnih kilograma kod naših bolesnika ne daju dobre rezultate. Preporuke o promjenama životnih navika, pravilnoj prehrani, svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti i prestanku pušenja kod bolesnika nisu prihvaćene prema našim očekivanjima. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost snažni su čimbenici rizika nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da  više od 90% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost prije i nakon premoštenja koronarnih arterija. U ispitivanoj skupini bolesnika vidljiva je značajna povezanost između ova dva čimbenika rizika i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost ima 71-85% bolesnika koji su imali nepovoljne kardiovaskularne događaje nakon operacije premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]