Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost značajno povećavaju rizik nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika. Istraživanje provedeno prije nekoliko godina u Pekingu na 6 083 koronarnih bolesnika pokazalo je da 74% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 26% bolesnika ima normalni indeks tjelesne mase (ITM).

Nedavno sam završio istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelene težine i pretilosti na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Analiziran je indeks tjelesne mase prije operacije i na kraju praćenja bolesnika i učestalost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. U prospektivnoj studiji analizirani su podaci 80 uzastopnih bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. U skupini je bilo 16 žena i 64 muškaraca u dobi od 36 do 79 godina, prosječne dobi 59,3 godine. Ženu su bile starije od muškaraca, njihova prosječna dob je 65,1 god. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je od 2 do 28 godina, prosječno 18,6 godina.
Normalan indeks tjelesne mase (ITM: 18,5-25 kg/m2 ) prije operacije i na kraju praćenja imalo je samo 5 bolesnika (6,2%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: 25-30 kg/m2) imala su 40 bolesnika (50%), a pretilost (ITM >30 kg/m2 ) 35 bolesnika (43,8%). Do operacije 45 bolesnika bili su pušači (56%), a nakon operacije bilo je 8 pušača (10%).

Tijekom praćenja 8 bolesnika (10%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 11  bolesnika (13,7%) bilo je podvrgnuto ponovljenoj revaskularizaciji miokarda tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) s implantacijom stenta ili ponovljenoj operaciji premoštenja koronarnih arterija. Moždani udar ili tranzitorni ishemijski napad (TIA) imalo je 5 bolesnika (6,2%). Zbog zatajenja srca hospitalizirano je 6  bolesnika (7,5%)), a zbog srčanih aritmija hospitalizirana su 3 bolesnika (3,7%). Simptome angine pektoris imalo je 13 bolesnika (16,2%). Tijekom praćenja umrlo je 7 bolesnika (8,7%).  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni moždani udar,  maligna bolest u dva bolesnika, jedan bolesnik je poginuo u nesretnom slučaju i jedan bolesnik je počinio samoubojstvo.
U skupini bolesnika koji su imali infarkt ili reinfarkt tijekom praćenja bilo je 7 pretilih (85,7%), a samo 1 bolesnik je imao normalni indeks tjelesne mase. Smrtni ishod bio je također povezan s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti, 5 bolesnika (71,4%) imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 2 bolesnika imala su normalni indeks tjelesne mase. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da  94%  bolesnika prije operacije premoštenja koronarnih arterija i na kraju višegodišnjeg praćenja ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Sva naša nastojanja i edukacija o potrebi smanjenja suvišnih kilograma kod naših bolesnika ne daju dobre rezultate. Preporuke o promjenama životnih navika, pravilnoj prehrani, svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti i prestanku pušenja kod bolesnika nisu prihvaćene prema našim očekivanjima. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost snažni su čimbenici rizika nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da  više od 90% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost prije i nakon premoštenja koronarnih arterija. U ispitivanoj skupini bolesnika vidljiva je značajna povezanost između ova dva čimbenika rizika i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost ima 71-85% bolesnika koji su imali nepovoljne kardiovaskularne događaje nakon operacije premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tjelesna masa

B.Fit zamjenski obrok za smanjenje prekomjerne ili održavanje poželjne tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Histerosalpingografija

Želim ostati trudna, ali bezuspješno. Predstavljaju li moji kilogrami problem?

Hipertenzija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Pretilost

Je li vaš metabolizam zaista spor?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Zasigurno imate onu jednu prijateljicu koja može apsolutno sve jesti i nikad se ne deblja. Jedino što takvu pojavu može objasniti je, naravno, brzi metabolizam! Je li situacija zaista takva? Nastavite čitati i otkrijte s nama!

Pretilost

Debljina – pošast novoga doba

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Trudnoća

Je li riskantna još jedna trudnoća s ovakvim nalazima?

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]