Novi kardiovaskularni čimbenici rizika -1. dio

Dobro su poznati klasični odnosno konvencionalni kardiovaskularni čimbenici rizika.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi temeljem ovih čimbenika rizika vršimo procjenu kardiovaskularnog rizika za naše bolesnike. U klasične čimbenike rizika ubrajamo dob, spol, pretilost, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje i tjelesnu neaktivnost. Osim ovih čimbenika rizika u novije vrijeme vrše se istraživanja o novim čimbenicima rizika.

Novi kardiovaskularni čimbenici rizika su čimbenici okoliša, zatim trajanje spavanja i bol. U okolične čimbenike ubrajamo onečišćenje okoliša, buku, temperatru zraka i onečišćenje zraka. Klimatske promjene, fosilna goriva kao izvori energije i loš odnos ljudi prema okolišu utječu na okolišne čimbenike. Onečišćenje zraka jedan je od vodećih čimbenika rizika za bolesti dišnog sustava, a utječe i na bolesti kardiovaskularnog sustava. Rezultati istraživanja pokazuju da onečišćenje zraka u Europi skraćuje životni vijek njenih stanovnika za otprilike 2,2 godine. Zbog utjecaja na zdravlje ljudi onečišćenje zraka jedna je od većih javnozdravstvenih problema u mnogim zemljama. Zbog toga se na globalnoj razini poduzimaju mjere koje dovode do smanjenja onečišćenja zraka i onečišćenja okoliša. Brojne zemlje izdale su preporuke o većem korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenju korištenja fosilnih goriva. Neke zemlje su uvele ograničenja korištenja prijevoznih sredstava s dizelskim motorima kao velikim zagađivaćima zraka.  U skoroj budućnosti sve više će se koristiti obnovljivi izvori energije koji ne doprinose onečišćenju zraka. Zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije mogli bi  prevenirali gotovo 50% smrtnih slučajeva koji su povezani s onečišćenjem zraka.

Jedan od novih kardiovaskularnih čimbenika rizika je i temperatura zraka. Viša temperatura atmosferskog zraka tj. vrućina povezana je s krvnim tlakom i mortalitetom. Dokazi o vremenskim promjenama temperature atmosferskog zraka kao riziku za infarkt miokarad još su manjkavi. Međutim, rezultati istraživanja grupe autora iz Augsburga, Njemačka, o odnosu vremenskih promjena temperature zraka i infarkta miokarda kokazuju povećanje ralativnog rizka za infarkt miokarda kod viših temperatura zraka.  Povećanje rizika još je izraženije u bolesnika sa šećernom bolešću i s povišenim masnoćama u krvi. U istraživanje bilo je uključeno više od 270  000 bolesnika, a vrijeme praćenja bilo je 28 godina. Bila je zanimljiva usporedba dva razdoblja tijekom praćenja. prvo razdoblje  od 1987. – 2000. godine i drugo razdoblje od 2001. – 2014. godine. Relativni rizik infarkta miokarda povezanog s višom temperaturom zraka bio je 0,93 u prvom razdoblju, a u drgom razdoblju 1,14. Znači, rizik je bio značajno viši u drugom vremenskom razdoblju tj. u novije vrijeme, što možemo  povezati s klimatskim promjenama i sve većim globalnim zatopljenjem.  Izloženost višim temepraturama zraka može se okarakterizirati kao  još uvijek neprepoznati okolišni triger odnosno otponac infarkta miokarda.

U zaključku možemo naglasiti da se intenzivno istražuju novi čimbenici rizika koji će nam uz klasične čimbenike pomoći u procjeni kardiovaskularnog rizika naših bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?