Svjetski dan srca, 29.rujan 2022. – 2. dio         

Tijekom različitih aktivnosti za vrijeme Svjetskog dana srca nastoji se ljudima ukazati na sve navedene rizične čimbenike, da odu na mjerenje arterijskog tlaka, masnoća i šećera u krvi, tjelesne težine kako bi se na vrijeme ustanovila moguća odstupanja, te da ih se poduči u usvajanju zdravih životnih navika koje se tiču prehrane, tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja, redukcije konzumacije alkoholnih pića.

U aktivnostima promicanja zdravih navika treba uključiti ne samo pojedince, već i obitelji, radne i obrazovne zajednice u cilju očuvanja KV zdravlja.

Kako bismo KV rizične čimbenike stavili pod kontrolu, odnosno sveli ih u granice normale, treba u svakodnevnom životu usvojiti zdrave životne navike u koje spadaju:

  1. mediteranski tip prehrane koja se smatra najboljom prehranom u očuvanju zdravlja, te prevenciji KVB
  2. u prehrani treba izbjegavati prženu i procesuiranu hranu, hranu bogatu zasićenim mastima; unos sol ne bi trebalo prelaziti 5 grama dnevno; na minimum treba svesti konzumaciju zaslađenih napitaka, te preferirati unos vode i prirodno ocjeđenih voćnih sokova; dnevno bi trebalo unijeti 4 do 6 porcija voća i povrća, a tijekom tjedna konzumirati minimalno 1 do 2 obroka morske ribe (prednost se daje plavoj ribi); crveno meso unositi u što manjim količinama (350 do 500 grama tjedno); prednost se daje žitaricama od cjelovitog zrna i grahoricama
  3. pušače treba poticati u prestanku pušenja duhana (ponekad treba zatražiti i stručnu medicinsku pomoć)
  4. konzumacija alkoholnih pića ne bi trebala prelaziti 100 grama tjedno
  5. tjelesnu aktivnost treba ući u svakodnevnu naviku, prilagođena dobi i tjelesnim mogućnostima svakog pojedinca; preporuka je 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti tjedno
  6. tjelesnu težinu treba održavati u granicama normale (normalan indeks tjelesne mase je od 18,5 do 25 kg/m2)
  7. nastojati kronični stres što bolje kontrolirati vježbama relaksacije i tjelesnom aktivnošću, a najbolje ga je izbjegavati
  8. treba izbjegavati ekstremna tjelesna opterećenja
  9. ovisno o procjenjenom KV riziku u dogovoru s liječnikom treba kontrolirati KV rizične čimbenike: arterijski tlak, šećer i masnoće u krvi, tjelesnu težinu

Svjetski dan srca je prilika da se u osvješćivanju KVB i njihovoj prevenciji uključe mediji, javnost, vlade i medicinski djelatnici putem informiranja i educiranja cjelokupnog stanovništva. Obilježavanje Svjetskog dana srca ujedinjuje sve države i njihova kardiološka društva u ostvarivanju zajedničkog cilja: redukcije KV morbiditeta i mortaliteta. U tu svrhu trebaju biti svi uključeni:

  • pojedinci- svaki pojedinac da usvoji mjere KV prevencije i zdrave životne navike
  • zdravstveni djelatnici – da pomognu svojim pacijentima u promijeni loših životnih navika i ranom prepoznavanju KV čimbenika rizika i KVB
  • poslodavci – da investiraju u zdravo radno okruženje, da osiguraju zdrave obroke i tjelesnu aktivnost tijekom radnog dana, te godišnje preventivne zdravstvene preglede
  • vlade zemalja – da usvoje mjere i zakone u cilju poboljšanja javnog zdravlja (na primjer: porez na hranu i pića bogatu šećerima i zasićenim mastima, porez na duhanske proizvode i alkoholna pića, te da odgovarajućim mjerama smanje zagađenje zraka).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?