Orašasti plodovi u prehrani i smanjenje rizika od koronarne bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine…

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine. Provedena su brojna istraživanja o čimbenicima rizika za koronarnu bolest srca. Na dob, spol i genske čimbenike ne možemo utjecati, a ostali čimbenici rizika su promjenljive naravi. Multipli čimbenici rizika kao što su pretilost, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i nepravilna prehrana povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti. U promjenljive čimbenike rizika spada i nepravilna prehrana. Rezultati brojnih epidemioloških studija pokazuju smanjenje rizika od koronarne bolesti srca uz zdravu prehranu. Dobro je poznata mediteranska dijeta i njezini korisni učinci na smanjenje rizika od srčanožilnih bolesti.

Orašasti plodovi su važan sastavni dio mediteranske prehrane. Često se postavlja pitanje jesu li orašasti plodovi korisni u prehrani i čuvaju li oni zdravlje srca? Odgovor na ovo pitanje dali su nam rezultati meta-analize 14 studija. Dvanaest studija provedeno je u SAD-u, a dvije studije su provedene u Španjolskoj. U 14 studija koje su analizirane bilo je uključeno 6.302 ispitanika, a vrijeme praćenja bilo je od pet do dvadeset i šest godina, prosječno deset godina. Rezultati meta-analize pokazuju utjecaj konzumiranja orašastih plodova na rizik od nastanka koronarne bolesti srca. Nakon provedene meta-analize svih 14 studija dobiveni su vrlo korisni i obećavajući rezultati. Statistička analiza podataka pokazuje smanjenje relativnog rizika od nastanka koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali orašaste plodove. Ustanovljeno je za 10% smanjenje rizika od koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali tjedno jedan obrok orašastih plodova. Prilikom analize podskupina ispitanika rezultati pokazuju da povećanje količine orašastih plodova u prehrani dovodi do većeg smanjenja relativnog rizika od koronarne bolesti srca. Orašasti plodovi imaju visoki sadržaj omega-3 masnih kiselina, a također i jednostruko nezasićenih masnih kiselina i višestruko nezasićenih masnih kiseline i zbog toga imaju zaštinu ulogu i smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti. Uz ograničenja meta-analize zbog heterogenosti ispitivanih skupina, razlike u vremenu praćenja ispitanika, razlike u broju ispitanika pojedinih studija ipak rezultati ove meta-analize pokazuju korisne i zaštitne učinke orašastih plodova u našoj prehrani. Stoga preporučamo orašaste plodove u našoj pravilnoj i zdravoj prehrani. Rezultati istraživanja sugeriraju da povećanje konzumiranja orašastih plodova ima snažan zaštitni učinak na rizik od koronarne bolesti srca. Dobro bi nam došle buduće studije o konzumiranju orašastih plodova i njhovim učincima na rizik od koronarne bolesti srca. Buduće studije trebalo bi provesti u više zemalja Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike sa znatno većim brojem ispitanika. Za sada možemo pratiti rezultate istraživanja samo iz SAD i  Španjolske.

U zaključku, orašasti plodovi u našoj prehrani imaju zaštini učinak i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca. Meta-analiza 14 studija pokazuje korisnost orašastih plodova u prehrani u smanjenju rizika od koronarne bolesti srca za 10% u dugoročnom praćenju ispitanika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Pretilost

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Oči

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Prehrana

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Prehrana

Prehrana za zdravlje glasnica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Bademi i nesanica

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?