Orašasti plodovi u prehrani i smanjenje rizika od koronarne bolesti srca

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine…

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine. Provedena su brojna istraživanja o čimbenicima rizika za koronarnu bolest srca. Na dob, spol i genske čimbenike ne možemo utjecati, a ostali čimbenici rizika su promjenljive naravi. Multipli čimbenici rizika kao što su pretilost, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i nepravilna prehrana povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti. U promjenljive čimbenike rizika spada i nepravilna prehrana. Rezultati brojnih epidemioloških studija pokazuju smanjenje rizika od koronarne bolesti srca uz zdravu prehranu. Dobro je poznata mediteranska dijeta i njezini korisni učinci na smanjenje rizika od srčanožilnih bolesti.

Orašasti plodovi su važan sastavni dio mediteranske prehrane. Često se postavlja pitanje jesu li orašasti plodovi korisni u prehrani i čuvaju li oni zdravlje srca? Odgovor na ovo pitanje dali su nam rezultati meta-analize 14 studija. Dvanaest studija provedeno je u SAD-u, a dvije studije su provedene u Španjolskoj. U 14 studija koje su analizirane bilo je uključeno 6.302 ispitanika, a vrijeme praćenja bilo je od pet do dvadeset i šest godina, prosječno deset godina. Rezultati meta-analize pokazuju utjecaj konzumiranja orašastih plodova na rizik od nastanka koronarne bolesti srca. Nakon provedene meta-analize svih 14 studija dobiveni su vrlo korisni i obećavajući rezultati. Statistička analiza podataka pokazuje smanjenje relativnog rizika od nastanka koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali orašaste plodove. Ustanovljeno je za 10% smanjenje rizika od koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali tjedno jedan obrok orašastih plodova. Prilikom analize podskupina ispitanika rezultati pokazuju da povećanje količine orašastih plodova u prehrani dovodi do većeg smanjenja relativnog rizika od koronarne bolesti srca. Orašasti plodovi imaju visoki sadržaj omega-3 masnih kiselina, a također i jednostruko nezasićenih masnih kiselina i višestruko nezasićenih masnih kiseline i zbog toga imaju zaštinu ulogu i smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti. Uz ograničenja meta-analize zbog heterogenosti ispitivanih skupina, razlike u vremenu praćenja ispitanika, razlike u broju ispitanika pojedinih studija ipak rezultati ove meta-analize pokazuju korisne i zaštitne učinke orašastih plodova u našoj prehrani. Stoga preporučamo orašaste plodove u našoj pravilnoj i zdravoj prehrani. Rezultati istraživanja sugeriraju da povećanje konzumiranja orašastih plodova ima snažan zaštitni učinak na rizik od koronarne bolesti srca. Dobro bi nam došle buduće studije o konzumiranju orašastih plodova i njhovim učincima na rizik od koronarne bolesti srca. Buduće studije trebalo bi provesti u više zemalja Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike sa znatno većim brojem ispitanika. Za sada možemo pratiti rezultate istraživanja samo iz SAD i  Španjolske.

U zaključku, orašasti plodovi u našoj prehrani imaju zaštini učinak i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca. Meta-analiza 14 studija pokazuje korisnost orašastih plodova u prehrani u smanjenju rizika od koronarne bolesti srca za 10% u dugoročnom praćenju ispitanika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Bademi

Bademi i nesanica

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Dislipidemija

Povišeni kolesterol

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]