Plućna embolija

Plućna embolija je začepljenje jedne ili nekoliko grana plućne arterije ugruškom krvi koji nastaje u dubokim venama nogu, zdjelici ili rjeđe u desnim srčanim šupljinama.

Dijelovi tumora ili vegetacije čije je ishodište u desnim srčanim šupljinama, na trikuspidnoj ili pulmonalnoj valvuli rjeđe uzrokuju plućnu emboliju. U više od 95% bolesnika plućna embolija nastaje zbog embolizacije ugruška iz dubokih natkoljeničnih vena. Pojednostavljeno rečeno plućna embolija smatra se zbog toga komplikacijom duboke venske tromboze.

Činitelji koji pospješuju stvaranje intravaskularnog ugruška i time duboke venske tromboze i plućne embolije dijele se na one koji djeluju na hiperkoagulabilnost krvi, na stazu krvi i one koji djeluju na anatomski i funkcijski integritet stijenke krvne žile. Hiperkoagulabilnost krvi može biti uzrokovana primarnim poremećajem u sistemu koagulacije.

Postoje i sekundarni činitelji povišenog rizika od tromboze kao što su nedavni kirurški zahvati u trbuhu s produljenom imobilizacijom, prijelomi kostiju i traume mišića donjih ekstremiteta, prijelomi kostiju zdjelice, pretilost, trudnoća, zatajivanje srca, infarkt srca, atrijska fibrilacija, uvođenje intravaskularnih katetera i elektroda te maligne bolesti. Česti klinički simptomi plućne embolije su iznenadna dispneja u oko 80% bolesnika, ubrzano disanje u oko 70%, bol u prsima u oko 52%, ubrzana srčana frekvencija u oko 26% i gubitak svijesti u oko 19% bolesnika. Rjeđi simptomi su kašalj, hemoptiza, hladno i profuzmo znojenje, cijanoza, kolaps i kardiorespiracijski arest.

U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, analiza plinova u arterijskoj krvi, EKG, Rtg pluća i srca, ehokardiografija, MSCT angiografija plućne arterije, magnetna rezonancija (MR) i klasična angiografija. Ehokardiografija pokazuje patološki nalaz u oko 30% slučajeva. Otprilike oko 20% bolesnika s plućnom embolijom ima EKG promjene koje su obično nespecifične, a uključuju promjene T-vala i ST-spojnice, inkompletni ili kompletni blok desne grane i desnu električnu os. Patološki nalaz Rtg pluća i srca nalazima u oko 70% bolesnika, iako je nalaz nespecifičan i uključuje atelektaze, infiltrate u plućima, pleuralni izljev i podizanje hemidijafragme. MSCT (multislice CT ) angiografija plućne arterije danas je zlatni standard za dijagnozu plućne embolije s osjetljivosti 74-89% i specifičnost  57-100% prema  podacima iz literature.

Određivanje D-dimera u serumu ima dijagnostičku vrijednost za plućnu emboliju uz nisku specifičnost. Povišene vrijednosti D-dimera kao raspadnog produkta fibrinogena nalazimo i u drugim patološkim stanjima kao što su akutni infarkt miokarda, akutna disekcija aorte, razna infektivna stanja, karcinom i u poslijeoperacijskom periodu. Određivanje troponina T ili I služi nam za procjenu oštećenja srčanog mišića u plućnoj emboliji.

Klasična angiografija plućne arterije kao i perfuzijska i ventilacijaska scintigrafija pluća sve se manje koriste za dijagnozu ove bolesti zbog sve šire primjene MSCT angiografije plućne arterije kao visoko osjetljive i specifične dijagnostičke metode.

Liječenje se provodi  heparinom koji  može biti nefrakcionirani ili niskomolekulski i fibrinoliticima kao što su streptokinaza i urokinaza ili kateterskim ili kirurškim odstranjenjem tromba iz plućne arterije, davanjem kisika, analgetika, a u stanjim kardiorespiracijskog aresta provodi se oživljavanje – reanimacija, a ako je potrebno i mehanička ventilacija. Venski dotok ugrušaka iz donje šuplje vene može se prekinuti implantacijom kava filtera u donju šuplju venu, a veći embolusi se uklanjaju kirurškom embolektomijom ili kateterskom embolektomijom. Kod liječenja plućne embolije nefrakcioniranim heparinom u kontinuiranoj intravenskoj infuziji doza je ovisna o nalazu koagulograma i vrijednostima APTV.

Peroralna antikoagulantna terapija provodi se varfarinom u dozi koja održava INR (International Normalized Ratio) između 2-3. Ukoliko je u bolesnika kontraindicirana ili neučinkovita antikoagulantna terapija tada je indicirana implantacija kava filtera u donju šuplju venu. Trombolitička terapija je indicirana u masivnoj plućnoj emboliji kada nije moguća hitna kateterska ili kirurška embolektomija. Kirurška embolektomija rijetko se izvodi, a rezultati takve terapije ne pokazuju dobar ishod nakon dugoročnog praćenja bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Beta blokatori

Sigurnost upotrebe beta blokatora u liječenju kardiovaskularnih bolesnika s kroničnom opestruktivnom bolešću pluća

80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi […]

Embolija

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Pluća

Je li sve u redu s mojim nalazom pluća?

Bakterije

Liječenje akutnih bakterijskih infekcija donjeg dišnog sustava: izvanbolničke pneumonije; AEKOPB

Infekcije donjeg dišnog sustava čine 20% unutar akutnih respiratornih infekcija te njihova incidencija raste s životnom dobi i najviše ih je iznad 65 godina. Značajnije su težine, sklone komplikacijama i većem riziku i potencijalnoj životnougroženošću za pacijenta…

Pluća

Pneumonija (upala pluća)

Pneumonija ili upala pluća je najtežaakutna bolest dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Javlja se u svim dobnim skupinama, no nešto češće kod osoba narušenog zdravlja …

Pluća

Možete li mi očitati RTG nalaz pluća

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – možete li mi protumačiti nalaz?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]