Poremećaji srčanog ritma

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Normalan srčani ritam naziva se sinusni jer počinje u sinusnom čvoru u srčanoj pretklijetki, a karakterizira ga pravilnost i ujednačenost srčanog pulsa.

Normalan srčani ritam naziva se sinusni jer počinje u sinusnom čvoru u srčanoj pretklijetki, a karakterizira ga pravilnost i ujednačenost srčanog pulsa. U tom slučaju rad srca najčešće niti ne osjetimo.

Aritmijama označavamo svako odstupanje od normalnog sinusnog ritma što osjećamo kao palpitacije, odnosno lupanje, preskakanje, nabijanje srca, ubrzan, nepravilan srčani puls.  Postoje različiti poremećaji srčanog ritma, a kardiolog može već na temelju bolesnikovog opisa naslutiti o čemu se radi. Poremećaji ritma mogu biti potpuno bezopasni, ali mogu i ozbiljno ugrožavati zdravlje bolesnika odnosno narušavati kvalitetu života. Obzirom da bolesnik ne može sam procijeniti da li je njegova aritmija opasna potrebno je konzultirati liječnika kardiologa.

Aritmijama nazivamo nepravilan, prespor (bradikardija) i prebrzi (tahikardija) srčani ritam.

Kako bi se postavila točna dijagnoza potrebno je najčešće učiniti određene pretrage. U prvom redu potrebno je zabilježiti poremećaj ritma elektrokardiografskim zapisom (EKG). To je jednostavna i brza metoda, međutim poremećaji ritma nisu stalno prisutni, već se često javljaju povremeno, što nameće ograničenja ove metode. Bolja metoda je holter EKG kojim se kontinuirano snima EKG kroz 24 sata. Na ovaj se način puno češće uspije zabilježiti aritmija i što je još važnije može se točno utvrditi povezanost sa subjektivnim smetnjama. Možemo jasno vidjeti točno vrijeme određenog poremećaja ritma i subjektivne smetnje koju bolesnik zabilježi u dnevniku. Često se aritmije baš smire na dan kada bolesnik nose Holter (što je naravno samo slučajnost). To je objektivni problem kod aritmija koje se rijetko javljaju. Kod ovakvih slučajeva aritmija se može zabilježiti posebnim uređajem za telemetriju kojim se može vrlo brzo u bilo koje doba dana putem običnog telefona ili mobitela poslati EKG zapis u pozivni centar.

Ostale pretrage moraju nam odgovoriti na pitanje da li postoji nekakva bolest srca koja uzrokuje aritmije. Načelno, poremećaji ritma koji su izazvani nekom drugom bolešću srca puno su opasniji i zahtijevaju liječenje koje se u prvom redu odnosi na osnovnu srčanu bolest. S druge strane, poremećaji ritma kod potpuno zdravih ljudi bez znakova druge bolesti srca (poput npr. angine pektoris ili kardiomiopatije) su relativno česti, najčešće su bezopasni, imaju odličnu prognozu i ne zahtijevaju liječenje. Ultrazvuk srca će nam razjasniti postoji li slabost srčanog mišića odnosno da li srce ima smanjenu pumpnu funkciju. Ovom metodom mogu se otkriti i srčane mane, odnosno poremećaji u strukturi srčanih zalistaka, srčanih pregrada i velikih krvnih žila. Ergometrija (uz scintigrafiju, MR srca i dr.) je druga važna dijagnostička metoda koja otkriva eventualni smanjeni protok krvi do srčanog mišića koji dovodi do aritmija. Ova bolest ima poznati simptom – anginu pektoris (bol u prsima), koja zahtjeva kateterizaciju srca i često ugradnju stenta ili premosnice. Na kraju, elektrofiziološkim ispitivanjem postavljaju se kateteri u samo srce i točno se određuje o kakvoj se aritmiji radi.

Liječenje aritmija je potrebno samo u slučaju da ugrožavaju bolesnikov život i zdravlje  odnosno da značajno narušavaju kvalitetu života. Koliko god one bile neugodne srećom često ne ispunjavaju navedene uvjete za početak liječenja. U prvom redu potrebno je liječiti osnovnu bolest srca koja izaziva aritmiju. Antiaritmici su različiti lijekovi koji sprečavaju nastanak aritmije ili značajno smanjuju njenu pojavnost, ali mogu izazvati i različite nuspojave (uključujući drugu vrstu aritmije!). Ablacija je uspješna metoda liječenja velikog broja poremećaja ritma. Kateterima se uđe u srce kroz venu u preponi te se zagrijavanjem vrška katetera na određenom mjestu u srcu aritmija zauvijek eliminira. Elektrostimulatori su posebni uređaju koji se ugrađuju pod kožu i preko elektroda stimuliraju srce kada broj otkucaja padne ispod željene vrijednosti. Određeni elektrostimulatori defibrilatori mogu i prekinuti ubrzan srčani ritam.

Poremećaji ritma su relativno česti, a postavljanje dijagnoze je složeno. Mnogi poremećaji ritma su bezopasni, neki mogu narušavati zdravlje čovjeka i uspješno se liječe lijekovima, ablacijom ili elektrostimulatorom srca. Bitno je prepoznati opasne poremećaje ritma u podlozi koje je druga bolest srca. Svi ovi bolesnici trebali bi konzultirati kardiologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pluća

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Depresija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Zdravlje

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Nokti

Kako prepoznati gljivice na noktima?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje