Poremećaji srčanog ritma

Normalan srčani ritam naziva se sinusni jer počinje u sinusnom čvoru u srčanoj pretklijetki, a karakterizira ga pravilnost i ujednačenost srčanog pulsa.

Normalan srčani ritam naziva se sinusni jer počinje u sinusnom čvoru u srčanoj pretklijetki, a karakterizira ga pravilnost i ujednačenost srčanog pulsa. U tom slučaju rad srca najčešće niti ne osjetimo.

Aritmijama označavamo svako odstupanje od normalnog sinusnog ritma što osjećamo kao palpitacije, odnosno lupanje, preskakanje, nabijanje srca, ubrzan, nepravilan srčani puls.  Postoje različiti poremećaji srčanog ritma, a kardiolog može već na temelju bolesnikovog opisa naslutiti o čemu se radi. Poremećaji ritma mogu biti potpuno bezopasni, ali mogu i ozbiljno ugrožavati zdravlje bolesnika odnosno narušavati kvalitetu života. Obzirom da bolesnik ne može sam procijeniti da li je njegova aritmija opasna potrebno je konzultirati liječnika kardiologa.

Aritmijama nazivamo nepravilan, prespor (bradikardija) i prebrzi (tahikardija) srčani ritam.

Kako bi se postavila točna dijagnoza potrebno je najčešće učiniti određene pretrage. U prvom redu potrebno je zabilježiti poremećaj ritma elektrokardiografskim zapisom (EKG). To je jednostavna i brza metoda, međutim poremećaji ritma nisu stalno prisutni, već se često javljaju povremeno, što nameće ograničenja ove metode. Bolja metoda je holter EKG kojim se kontinuirano snima EKG kroz 24 sata. Na ovaj se način puno češće uspije zabilježiti aritmija i što je još važnije može se točno utvrditi povezanost sa subjektivnim smetnjama. Možemo jasno vidjeti točno vrijeme određenog poremećaja ritma i subjektivne smetnje koju bolesnik zabilježi u dnevniku. Često se aritmije baš smire na dan kada bolesnik nose Holter (što je naravno samo slučajnost). To je objektivni problem kod aritmija koje se rijetko javljaju. Kod ovakvih slučajeva aritmija se može zabilježiti posebnim uređajem za telemetriju kojim se može vrlo brzo u bilo koje doba dana putem običnog telefona ili mobitela poslati EKG zapis u pozivni centar.

Ostale pretrage moraju nam odgovoriti na pitanje da li postoji nekakva bolest srca koja uzrokuje aritmije. Načelno, poremećaji ritma koji su izazvani nekom drugom bolešću srca puno su opasniji i zahtijevaju liječenje koje se u prvom redu odnosi na osnovnu srčanu bolest. S druge strane, poremećaji ritma kod potpuno zdravih ljudi bez znakova druge bolesti srca (poput npr. angine pektoris ili kardiomiopatije) su relativno česti, najčešće su bezopasni, imaju odličnu prognozu i ne zahtijevaju liječenje. Ultrazvuk srca će nam razjasniti postoji li slabost srčanog mišića odnosno da li srce ima smanjenu pumpnu funkciju. Ovom metodom mogu se otkriti i srčane mane, odnosno poremećaji u strukturi srčanih zalistaka, srčanih pregrada i velikih krvnih žila. Ergometrija (uz scintigrafiju, MR srca i dr.) je druga važna dijagnostička metoda koja otkriva eventualni smanjeni protok krvi do srčanog mišića koji dovodi do aritmija. Ova bolest ima poznati simptom – anginu pektoris (bol u prsima), koja zahtjeva kateterizaciju srca i često ugradnju stenta ili premosnice. Na kraju, elektrofiziološkim ispitivanjem postavljaju se kateteri u samo srce i točno se određuje o kakvoj se aritmiji radi.

Liječenje aritmija je potrebno samo u slučaju da ugrožavaju bolesnikov život i zdravlje  odnosno da značajno narušavaju kvalitetu života. Koliko god one bile neugodne srećom često ne ispunjavaju navedene uvjete za početak liječenja. U prvom redu potrebno je liječiti osnovnu bolest srca koja izaziva aritmiju. Antiaritmici su različiti lijekovi koji sprečavaju nastanak aritmije ili značajno smanjuju njenu pojavnost, ali mogu izazvati i različite nuspojave (uključujući drugu vrstu aritmije!). Ablacija je uspješna metoda liječenja velikog broja poremećaja ritma. Kateterima se uđe u srce kroz venu u preponi te se zagrijavanjem vrška katetera na određenom mjestu u srcu aritmija zauvijek eliminira. Elektrostimulatori su posebni uređaju koji se ugrađuju pod kožu i preko elektroda stimuliraju srce kada broj otkucaja padne ispod željene vrijednosti. Određeni elektrostimulatori defibrilatori mogu i prekinuti ubrzan srčani ritam.

Poremećaji ritma su relativno česti, a postavljanje dijagnoze je složeno. Mnogi poremećaji ritma su bezopasni, neki mogu narušavati zdravlje čovjeka i uspješno se liječe lijekovima, ablacijom ili elektrostimulatorom srca. Bitno je prepoznati opasne poremećaje ritma u podlozi koje je druga bolest srca. Svi ovi bolesnici trebali bi konzultirati kardiologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]