Procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika koristeći SCORE tablicu

Prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva niz farmakoloških i nefarmakoloških postupaka u cilju sprečavanja nastanka ili ponovne pojave kardiovaskularnih bolesti.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva niz farmakoloških i nefarmakoloških postupaka u cilju sprečavanja nastanka ili ponovne pojave kardiovaskularnih bolesti. Rizični faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti se dijele na promjenjive i nepromjenjive.

Nepromjenjivi rizični faktori su genetska sklonost (obiteljsko naslijeđe) , dob i spol te na njih ne možemo utjecati. Promjenjivi rizični faktori su povišen krvni tlak (arterijska hipertenzija) , povišene masnoće u krvi (hiperlipidemije), povišen šečer u krvi ( šečerna bolest ili intolerancija glukoze) pušenje i debljina te su navedeni faktori u fokusu djelovanja . Prije započinjanja liječenja potrebno je procjeniti ukupni  kardiovaskularni rizik. U procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika koristimo se SCORE tablicom . SCORE  tablica kombinira promjenjive i nepromjenjive rizične faktore. Ukupni kardiovaskularni rizik se očitava iz tablice koja se dijeli po spolu, dobi, pušenju, vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka i vrijednosti ukupnog kolesterola.

 

 

Na osnovu rezultata rizik se dijeli na:

1.niski kardiovaskularni rizik – SCORE

2.umjereni kardiovaskularni rizik – SCORE 1-5 ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja manji od 5% u 10godišnjem periodu

3.visoki kardiovaskularni rizik – SCORE 5-10 ukazuje da  rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja  iznosi 5-10% u 10godišnjem periodu

4.vrlo visoki kardiovaskularni rizik – SCORE >10 ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja veći od 10% 10godišnjem periodu

Ukoliko je Vaš rizik mali ili srednji temelj terapije su nefarmakološke mjere. One uključuju promjenu dosadašnjih životnih  navika – bazirane su na primjeni adekvatne dijete i provođenju umjerene fizičke aktivnosti. Kod osoba povišenog i visokog kardiovaskularnog rizika uz  navedene mjere potrebno je i provoditi farmakološko liječenje. Danas su liječnicima na rapolaganju brojni i vrlo učinkoviti lijekovi koji se koriste za liječenje povišenog tlaka, masnoća i šečerne bolesti.  Cilj liječenja je uspostaviti adekvatnu kontrolu rizičnih  faktora , a to znači kod osoba visokog rizika postići kontrolu tlaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Fizikalna terapija

Fizikalna terapija

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Kardiolog

Nekompaktna kardiomiopatija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Holter srca – je li u nalazu nešto zabrinjavajuće?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Reakcija pulsa i tlaka – trebam li se zabrinuti?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]