Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca

Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca podrazumijeva niz mjera i postupaka kojima je cilj uklanjanje čimbenika rizika za ishemijsku bolest srca.

Mjere sekundarne prevencije provode se u bolesnika nakon preboljelog kardiovaskularnog incidenta. U ovu skupinu bolesnika ubrajamo one koji su liječeni radi akutnog infarkta srca, nestabilne angine pektoris, stabilne angine pektoris, kardijalne dekompenzacije i/ili srčane aritmije uslijed ishemijske bolesti srca ili su imali kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija. Višegodišnjim prospektivnim epidemiološkim istraživanjima otkrivena su obilježja i osobitosti kao pokazatelji veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja poznata su kao čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, a dijelimo ih na uklonjive i na neuklonjive.

U neuklonjive čimbenike rizika ubrajamo: spol, dob i nasljeđe odnosnopozitivnu obiteljsku anamnezu za kardiovaskularne bolesti. U uklonjive čimbenike rizika spadaju: povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i stres. Sve njih možemo ukloniti promjenom načina života, pravilnom prehranom i uzimanjem lijekova uz redovitu liječničku kontrolu. Danas su nam na raspolaganju učinkoviti lijekovi za liječenje povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti.

 Ciljevi liječenja su dostignuće ciljnih vrijednosti krvnoga tlaka, masnoća u krvi i glukoze u krvi. Što se tiče povišenih masnoća u krvi poznato je da oko 80% bolesnika nakon infarkta srca uzima lijekove za snižavanje masnoća u krvi. S druge strane brojna istraživanja pokazuju da samo oko 50% bolesnika postigne ciljne vrijednosti masnoća u krvi. Pitanje je zašto je to tako ? Razlozi su vjerojatno višestruki, kao što su nepravilna  prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, neredovito uzimanje lijekova, a možda i propisivanje premale doze lijeka u jednog dijela bolesnika. U sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca ciljna vrijednost ukupnog kolesterola je 4,5 mmol/L ili manje, LDL kolesterola 2,5 mmol/L ili manje, HDL kolesterola 1,0 mmol/L ili više za muškarce i l,2 mmol/L ili više za žene, a triglicerida 1,7 mmol/L ili manje. Ciljna vrijednost krvnog tlaka za nedijabetičare je niže od 140/90 mmHg, a za dijabetičare je niže od 130/80 mmHg. Ciljevi sekundarne prevencije jesu uklanjanje čimbenika rizika. Ako uklonimo uklonjive čimbenike rizika smanjujemo rizik od ponovnog nastanka kardiovaskularnog incidenta. Na taj način smanjujemo posljedice i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. U provođenju mjera sekundarne prevencije kardiovskularnih bolesti vrlo je važna suradnja između bolesnika i tima zdravstvenih djelatnika. Također je važna edukacija bolesnika o čimbenicima rizika kao i motivacija bolesnika i ustrajnost u promjeni loših životnih navika kao što su pušenje cigareta, te tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana koje dovode do prekomjerne tjelesne težine.

Samo zajedničkim radom i naporima bolesnika i zdravstvenih djelatnika u bolnicama i u domovima zdravlja mogu se učinkovito provoditi mjere sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Na taj načim moguće je značajno smanjiti rizik za nove kardiovaskularne događaje, a time i smanjiti smrtnost i invalidnost, a poboljšati kvalitetu života kardiovaskularnih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]