Trajanje spavanja i fibrilacija atrija

Trajanje spavanja kraće od 6 sati i duže od 8 sati spada u nove kardiovaskularne čimbenike rizika.

Trajanje spavanja kraće od 6 sati i duže od 8 sati spada u nove kardiovaskularne čimbenike rizika. Rezultati istraživanja pokazuju da ukupno vrijeme spavanja od 6 – 8 sati ne povećava rizik za kardiovaskularne bolesti. Manje je poznata moguća povezanost između trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija. Fibrilacija atrija najčešća je srčana aritmija u svakodnevnoj kliničkoj praksi. U više od 1% odrasle populacije javlja se fibrilacija atrija tijekom života. Incidencija fibrilacije atrija raste s povećanjem životne dobi. Predviđa se da će za 30 godina prevalencija fibrilacije atrija u odrasloj populaciji biti 2,5 puta veća nego danas. Odgovor na pitanje o mogućoj povezanosti trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija možemo pronaći u rezultatima meta-analize šest opservacijskih studija. Cilj meta-analize bio je evaluacija trajanja spavanja i ispitivanje eventualne povezanosti  između ukupnog vremena trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija. U šest  studija bilo je uključeno više od 186 000 bolesnika, a vrijeme praćenja bilo je 5,5 godina. U meta-analizi vršena je usporedba incidencije fibrilacije atrija između tri skupine bolesnika. U jednoj skupini bili su bolesnici koji su spavali manje od 6 sati tijekom 24 sata.  U drugoj supini bili su bolesnici koji su spavali više od 8 sati i u trećoj oni koji su spavali od 6-8 sati tijekom dana. Rezultati meta-analize  pokazuju da oni koje spavaju manje od  6 sati i oni koji spavaju više od 8 sati imaju veću incidenciju fibrilacije atrija nego oni koji spavaju 6- 8 sati dnevno. Povezanost između trajanja spavanja i fibrilacije atrija još nije potpuno razjašnjena.  Moguća povezanost može biti zbog EKG promjena koje nastaju tijekom spavanja, a to su disperzija P- vala, disperzija QT-intervala i trajanje P-vala. Eksperimentalne studije o trajanju spavanja pokazuju da kratko trajanje spavanja ima negativan utjecaj na endokrinološki, imunološki i metabolički sustav. Duže spavanje može utjecati na oštećenje funkcije lijevog atrija, a također je povezano s visokom parasimpatičkom aktivnošću i niskom simpatičkom aktivnošću što se može povezati s nastankon fibrilacijom atrija  tj. srčane aritmije.

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između predisponirajućih čimbenika i fibrilacije atrija. U predisponirajuće čimbenika spadaju dob, spol, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, pušenje cigareta, bolesti srčanih zalistaka, infarkt srca, zatajenje srca i poremećaji disanja tijekom spavanja. S druge strane, sama  fibrilacija atrija kao srčana aritmija može inducirati zatajenje srca, infarkt srca, moždani udar i tromboembolijske događaje perifernih arterija. Fibrilacija atrija ima negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika i povezana je s dužim trajanjem bolničkog liječenja tj. trajanjem hospitalizacije.

Očekujemo u skoroj budućnosti rezultate novih studija o povezanosti između trajanja spavanja i incidencije fibrilacije atrija s uključenim još većim brojem ispitanika.

U zaključku možemo naglasiti da je nezdravo spavanje ono koje je  kraće od 6 sati i ono koje je duže od 8 sati, a jedno i drugo povezano je s povećanim rizikom za fibrilaciju atrija. Preporučljivo je trajanje spavanja od 6 – 8 sati dnevno jer ne povećava rizik za fibrilaciju atrija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aneurizma aorte

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Šake

Trnjenje šaka tijekom spavanja – što trebam dalje učiniti?

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Ekstrakt nara

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Dojenče

Plišanci u krevetiću malog dojenčeta: jesu li opasni?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]