Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u proizvodnji hrane i pića (energetski napitci).

Kofein se najčešće unosi u organizam upravo preko različitih napitaka, a najviše ga sadrže po redu: kava, kola, energetska pića, čaj. Maksimalna koncentracija u krvi se postiže nakon sat vremena od konzumacije, a učinci mogu trajati i do 6 sati.

Učinak kofeina u ljudskom tijelu

Kofein stimulira središnji živčani sustav, srce i mišiće te povećava budnost i razinu energije. Djeluje kao diuretik – poboljšava mokrenje i izlučivanje tekućine. Pojačava izlučivanje želučane kiseline pa može dovesti do žgaravice ili problema s probavom. Može spriječavati apsorpciju kalcija u organizmu. Može povisiti razinu krvnog tlaka, no ovaj se učinak smanjuje ako se uzima svakodnevno.

Previše kofeina može dovesti do neželjih učinaka, kao što su nemir, nesanica, glavobolja, vrtoglavica, ubrzan rad srca, dehidracija, tjeskoba.

Dugotrajna primjena kofeina stvara ovisnost, pa se kod naglog prestanka uzimanja kofeina u piću ili hrani mogu javiti simptomi ustezanja. Simptomi odvikavanja uključuju glavobolju, pospanost, mučninu, problem s koncentracijom, razdražljivost, bolove u prsima. Obično su ovi simptomi prolaznog karaktera.

Za većinu ljudi doza do 400 mg kofeina (4 šalice kave) na dan nije opasna za zdravlje. Mora se uzeti u obzir da različiti ljudi različito reagiraju na kofein.

Stanja u kojima se konzumacija kofeina ne preporučuje

Kod problema s nesanicom i poremećaja spavanja, kofein može otežati zaspivanje. Kofein može izazvati ili pogoršati napadaje migrene ili glavobolje ali i epilepsiju. Također može pojačati tjeskobu, nepravilne otkucaje srca (aritmije), dodatno povisiti krvni tlak,uzrokovati probleme kod gastritisa ili čira na želucu i pojačati proljevaste stolice.

Simptomi šećerne bolesti, te razina inzulina i glukoze u krvi mogu biti jače izraženi ako se uzimaju više doze kofeina.

Kod glaukoma, kofein može povisiti tlak unutar oka. Javlja se 30 minuta nakon uzimanja kofeina i traje barem sljedećih 90 minuta. Pošto pospješuje izlučivanje kalcija putem urina, kod osteoporoze se preporuča smanjiti unos kofeina na manje od 300 mg.

U trudnoći, se ne preporuča uzimanje kofeina jer prolazi kroz posteljicu u bebin krvotok. Za vrijeme dojenja se manja količina kofeina izlučuje u majčino mlijeko. Visoke doze kofeina mogu uzrokovati probleme sa spavanjem, razdražljivost i pojačan rad crijeva kod dojenčadi.

Djeca su posebno osjetljiva na kofein pa se u dječijoj dobi treba izbjegavati.

Kofein u energetskim pićima

Energetska pića sadrže visoke doze kofeina, a doza jako varira među proizvodima. Na deklaracijama pića, doza kofeina može biti različito navedena i to zahtijeva oprez.

Ovakvi su napitci izuzetno popularni u mladih osoba (tinejđera i studenata) jer se reklamiraju kao pomoć za poboljšanje koncentracije, budnosti i tjelesne spreme. Stoga ih ovaj dio populacije koristi kao pomoć prilikom učenja, ali i zabave u kombinaciji s alkoholnim pićima. Ono što je sigurno je da visoke doze kofeina mogu biti opasne, a gazirana energetska pića količinom šećera mogu utjecati na pretilost. Kofein u kombinaciji s alkoholom može dovesti do problema s radom srca, utjecati na sposobnost rasuđivanja pa čak dovesti i do smrti.

Djelotvornost kofeina

Često se kofein uzima kako bi se povećala mentalna budnost, pamćenje, tjelesna izvedba, smanjila pretilost, kod niskog krvnog tlaka, depresije i mnogih drugih stanja. Znanstvenih dokaza o djelotvornosti kofeina nažalost ima malo.

Lijekovi protiv bolova koji u sastavu uz analgetike sadrže i kofein pomažu kod migrene, tenzijske glavobolje i drugih akutnih jakih bolova.

Kofein može održati mentalnu budnost u kraćem vremenskom periodu, no dovoljno sna je učinkovitiji način održavanja koncentracije.

Konzumacija kofeina može poboljšati kratkotrajno pamćenje i tjelesnu izdržljivost, no treba biti oprezan s dozom.

Interakcije lijekova s kofeinom

Uzimanje kofeina (kave) s lijekovima može uzrokovati promijenjeni učinak lijeka. Istovremeno lijekovi mogu promijeniti djelovanje kofeina.

Pojačano djelovanje lijekova

Efedrin i fenilpropanolamin, sastojci kapi za nos i nekih lijekova za prehladu u kombinaciji s kofeinom pojačavaju djelovanje na središnji živčani sustav i mogu uzrokovati probleme sa srcem.

Neki lijekovi za liječenje depresije mogu imati pojačane nuspojave ako se uzimaju s kofeinom.

Diuretici pospješuju izlučivanje kalija iz organizma. Istodobno uzimanje kofeina, koji ima diuretsko djelovanje može dodatno smanjiti kalij.

Klozapin (lijek za liječenje mentalnih i Parkinsonove bolesti), bronhodilatatori – lijekovi za astmu (teofilin i aminofilin) i pioglitazon (lijek za dijabetes) se sporije izlučuju iz organizma ako se uzimaju s kofeinom. Zato se može pojačati i učinak i nuspojave samog lijeka.

Nikotin i kofein – kava i cigarete zajedno povećavaju rizik od ubrzanog rada srca i povišenog krvnog tlaka.

Smanjeno djelovanje lijekova

Lijekovi protiv epilepsije (karbamazepin, valproati, felbamat, fenitoin, fenobarbital i etosuksimid) mogu imati slabiji učinak ako se uzimaju s kofeinom i pojačati rizik od napada. Lijekovi za hipotireozu se manje apsorbiraju i imaju manji učinak kada se uzimaju zajedno s kofeinom. Isto je i s lijekovima protiv osteoporoze (risedronat i ibandronat). Apsorpcija i djelovanje antipsihotika (fenotiazin, klozapin, haloperidol, olanzapin) je također smanjena kod uzimanja kofeina. Kofein ubrzava izlučivanje litija iz organizma, pa se preporuča polagano prestajanje uzimanja kofeina, jer se inače mogu pojačati nuspojave litija.