Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bol u mišićima (mialgija)
Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i za prevenciju i za učinkovito liječenje.

Priroda i klasifikacija boli u mišićima
Bol u mišićima obično se karakterizira osjećajem boli, pulsiranja ili osjetljivosti u jednom ili više mišića. Može biti ograničena ili raširena, akutna ili kronična, te može biti provocirana fizičkim naporom. Bol u mišićima može se klasificirati u dvije glavne kategorije: akutna bol u mišićima i kronična bol u mišićima.
Akutna bol u mišićima obično je privremena i nastaje zbog izravne ozljede, prenaprezanja ili upale. Često dobro reagira na mirovanje, led i protuupalne lijekove.
Kronična bol u mišićima traje tjednima, mjesecima ili čak godinama. Stanja poput fibromialgije i miofascijalnog bolnog sindroma primjeri su kronične mialgije.
Bol u mišićima također se kategorizira na temelju mehanizma nastanka: nociceptivna bol, koja nastaje zbog stvarnog oštećenja tkiva, i neuropatska bol, koja nastaje zbog disfunkcije živčanog sustava.

Zašto nastaje bol u mišićima?
Bol u mišićima nastaje u specijaliziranim osjetnim živčanim stanicama koje se nazivaju nociceptori, a koji detektiraju oštećenje tkiva i prenose signale u mozak. Kao odgovor na ozljedu ili istegnuće mišića, oslobađaju se različiti biokemijski medijatori poput prostaglandina, bradikinina, histamina i tvari P. Ove tvari senzibiliziraju nociceptore, pojačavajući signal boli.
Tijekom naporne tjelesne aktivnosti dolazi do mikroskopskog oštećenja mišićnih vlakana. To pokreće upalni odgovor, što dovodi do odgođene mišićne boli. Odgođena mišićna bol obično doseže vrhunac 24–72 sata nakon aktivnosti i karakterizira ju ukočenost, osjetljivost i smanjena mišićna snaga.
Kod kroničnih bolnih stanja poput fibromialgije, mehanizmi su složeniji i uključuju centralnu senzibilizaciju – što znači da mozak postaje preosjetljiv na signale boli, često bez jasnih perifernih oštećenja.

Koji su uzroci bolova u mišićima?
Postoje brojni uzroci bolova u mišićima, od benignih do ozbiljnih medicinskih stanja:

1. Tjelovježba i fizički napor
   Prenaprezanje, loša tehnika ili nagli porast aktivnosti mogu dovesti do boli ili istegnuća mišića. Mogu se razviti i ozljede tetiva od ponavljajućeg napora, poput tendinitisa.
2. Ozljede
   Akutna trauma poput uganuća, pukotina i slično može uzrokovati lokaliziranu bol u mišićima. Ozljeda rezultira upalom, oticanjem i smanjenom pokretljivošću.
3. Infekcije
   Virusne bolesti poput gripe, COVID-19 i Lymeove bolesti mogu dovesti do generaliziranih bolova u mišićima. U nekim slučajevima bakterijske infekcije mogu uzrokovati teže zahvaćanje mišića, poput miozitisa.
4. Autoimuni poremećaji
   Stanja poput polimiozitisa, dermatomiozitisa i lupusa uključuju napade imunološkog sustava na mišićno tkivo, što dovodi do kronične upale i boli.
5. Neurološka stanja
   Bolesti poput neuropatija i miopatija mogu dovesti do bolova u mišićima mijenjajući motoričku kontrolu i izazivajući umor ili grčeve mišića.
6. Mijalgija uzrokovana lijekovima
   Poznato je da statini, propisani za kolesterol, uzrokuju bol i slabost mišića kod nekih osoba. Drugi lijekovi, uključujući kortikosteroide i kemoterapiju, također mogu izazvati slične simptome.
7. Metabolički i endokrini poremećaji
   Stanja poput hipotireoze, dijabetesa i neravnoteže elektrolita (npr. niska razina kalija ili kalcija) mogu dovesti do bolova u mišićima i grčeva.

Kako otkriti uzrok bolova u mišićima?
Ključni čimbenici za otkrivanje uzroka boli su:

• početak i trajanje boli
• lokacija boli
• povezani simptomi (npr. vrućica, osip, slabost)
• podatak o tjelesnoj aktivnosti ili traumi
• podaci o lijekovima

Ovisno o uzroku, potrebno je učiniti laboratorijske pretrage (npr. razinu kreatin kinaze, upalne markere), slikovne pretrage (MR ili ultrazvuk za otkrivanje strukturnih oštećenja ili upale), elektromiografiju (EMG) za procjenu funkcije mišića i živaca. Biopsija mišića radi se u rijetkim slučajevima, posebno kod sumnje na miozitis.
Pravilna dijagnoza je bitna za razlikovanje benignih uzroka, koji najčešće prolaze sami od sebe, od ozbiljnijih stanja.

Bol u mišićima je stanje uzrokovano različitim uzrocima koje pogađa sve dobne skupine. Nastaje zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Bilo da je akutna ili kronična, razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za prevenciju i učinkovito liječenje.