Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju odmorom i osnovnim liječenjem, drugi zahtijevaju sveobuhvatnu i individualiziranu skrb.

Kako liječiti akutnu bol?
Nefarmakološke metode
Odmor
Kod akutnih ozljeda i prekomjerne upotrebe, odmor je ključan. Postupno ponovno uvođenje aktivnosti pomaže u sprječavanju ponovne ozljede.

Farmakološki tretmani
Nesteroidni antireumatici (NSAID), na primjer ibuprofen, smanjuju upalu i bol. Paracetamol pruža ublažavanje boli s manje gastrointestinalnih nuspojava. Lokalni analgetici, uključujući kreme i flastere koji sadrže lidokain, mentol ili kapsaicin, lokalno smanjuju bol i mogu se koristiti kao dodatak sistemskim lijekovima.

Kako liječiti kroničnu bol?
Kronična bol u mišićima je vrlo česta i predstavlja tvrdokoran problem. Smatra se da kronična bol pogađa preko 20 % odraslih osoba, od kojih mnogi osjećaju upravo bol u mišićima.
Fibromialgija, na primjer, pogađa oko 2–4 % populacije i karakterizira je široko rasprostranjena bol, umor i kognitivni problemi. Smatra se da je rezultat poremećaja interpretacije boli u središnjem živčanom sustavu.
Drugi primjer kronične boli je miofascijalni bolni sindrom.
Liječenje kronične boli u mišićima često zahtijeva multidisciplinarni pristup, kombinirajući farmakološku i nefarmakološku terapiju te psihološku podršku. Edukacija bolesnika, kao i psihološka podrška, vrlo je bitna jer kronična bol često dovodi do depresije, tjeskobe i socijalne izolacije.

Farmakološki tretmani
Za blagu do umjerenu bol u mišićima koriste se nesteroidni antireumatici (NSAID), koji su i protuupalni lijekovi. Također se mogu koristiti i miorelaksansi.
U slučajevima neuropatske boli mogu se koristiti lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav, poput duloksetina, pregabalina i gabapentina. Pregabalin i gabapentin koriste se za smirivanje preaktivnih živaca, posebno ako se javljaju trnci, peckanje ili prenesena bol. Duloksetin je odobren od strane FDA za kroničnu mišićno-koštanu bol i fibromialgiju. Lokalni tretmani poput ibuprofen gela imaju lokalizirano protuupalno djelovanje. Krema s kapsaicinom smanjuje tvar P, koja je glasnik boli. Masti s mentolom također mogu smanjiti bol.
U slučaju izostanka učinka terapije mogu se i lokalno, u bolno mjesto, dati injekcije lidokaina koje se mogu kombinirati s kortikosteroidima.

Nefarmakološke metode
1. Fizikalna terapija
Fizikalna terapija igra vitalnu ulogu u liječenju mialgije, posebno kod pacijenata s mišićno-koštanim uzrocima poput istegnuća ili ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem.
Metode poput toplinske terapije, terapije hladnoćom, ultrazvuka i električne stimulacije (npr. TENS) koriste se za ublažavanje boli u mišićima i poticanje zacjeljivanja tkiva.
Ciljano istezanje, jačanje i korekcija držanja poboljšavaju funkciju mišića i smanjuju bol. Tehnike poput masaže i TENS-a (transkutane električne stimulacije živaca) također mogu biti učinkovite. Masaža je pokazala blagotvorne učinke u opuštanju napetih mišića i poboljšanju cirkulacije krvi.
Za kroničnu mijalgiju, strukturirani rehabilitacijski program prilagođen potrebama pacijenta smanjuje bol. Fizioterapeuti također educiraju pacijente o ergonomiji i mehanici tijela kako bi se spriječile buduće epizode boli.
Terapija toplinom potiče protok krvi i opuštanje mišića, posebno kod kronične boli.

2. Akupunktura
Akupunktura cilja na zategnute mišiće, pomažući im da se opuste. Može smanjiti zategnutost mišića, poboljšati opseg pokreta i smanjiti prenesenu bol. Često se koristi s manualnom terapijom, fizikalnom terapijom ili masažom za najbolje rezultate. Nekoliko visokokvalitetnih kliničkih ispitivanja i pregleda (npr. od NIH-a i Cochrane) sugerira da akupunktura može biti jednako učinkovita – ili čak i učinkovitija – od lijekova za neka kronična bolna stanja, s manje nuspojava. Najbolje se koristi kao dio holističkog plana koji uključuje vježbanje, korekciju držanja i smanjenje stresa.

Kako prevenirati bol u mišićima?
Čimbenici načina života često doprinose razvoju mialgije. Održavanje odgovarajuće hidratacije, prehrane i izbjegavanje prekomjernog naprezanja mogu spriječiti bol u mišićima. Adekvatan odmor nakon ozljede mišića ključan je za ozdravljenje.
Stres je važan kod kroničnih stanja mialgije poput fibromialgije, gdje psihološki čimbenici utječu na percepciju boli. Tehnike poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) pokazale su učinkovitost u smanjenju boli u mišićima rješavanjem i fizičkih i emocionalnih komponenti.
Pacijentima se savjetuje da usvoje redovite, umjerene rutine vježbanja kako bi poboljšali snagu i izdržljivost mišića, što pomaže u smanjenju boli.
U sprječavanje mialgije, osim promjena životnih navika, bitno je i spriječiti ozljede. Prije i poslije treninga potrebno je istezanje. Intenzitet i trajanje treninga s utezima potrebno je postupno povećavati kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje. Kombinacija različitih aktivnosti (npr. plivanje, vožnja biciklom) dobra je kako bi se izbjeglo ponavljajuće opterećenje istih mišićnih skupina. Mišići se obnavljaju tijekom odmora te treba dati prioritet odmoru i oporavku. Također je dobro uključiti dane odmora od intenzivne vježbe kako bi se mišići oporavili.
Bol u mišićima, iako se često zanemaruje u usporedbi s drugim stanjima, ima značajan utjecaj na kvalitetu života i ekonomsku produktivnost. Osobe s kroničnom boli u mišićima mogu patiti od smanjene pokretljivosti, gubitka prihoda i socijalne izolacije. Troškovi liječenja boli, uključujući lijekove, fizikalnu terapiju i izgubljene radne dane, značajni su. Stoga je ulaganje u preventivne strategije, ranu dijagnozu i holističke modele liječenja bitno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neuropatska bol

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Bol

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Upala

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Bol

Bol poslije operacije – je li to povezano?

Bol

Bol u rebrima – što bi to moglo biti?

Bol

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Na što ukazuje moj EEG?

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]