
Bol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju odmorom i osnovnim liječenjem, drugi zahtijevaju sveobuhvatnu i individualiziranu skrb.
Kako liječiti akutnu bol?
Nefarmakološke metode
Odmor
Kod akutnih ozljeda i prekomjerne upotrebe, odmor je ključan. Postupno ponovno uvođenje aktivnosti pomaže u sprječavanju ponovne ozljede.
Farmakološki tretmani
Nesteroidni antireumatici (NSAID), na primjer ibuprofen, smanjuju upalu i bol. Paracetamol pruža ublažavanje boli s manje gastrointestinalnih nuspojava. Lokalni analgetici, uključujući kreme i flastere koji sadrže lidokain, mentol ili kapsaicin, lokalno smanjuju bol i mogu se koristiti kao dodatak sistemskim lijekovima.
Kako liječiti kroničnu bol?
Kronična bol u mišićima je vrlo česta i predstavlja tvrdokoran problem. Smatra se da kronična bol pogađa preko 20 % odraslih osoba, od kojih mnogi osjećaju upravo bol u mišićima.
Fibromialgija, na primjer, pogađa oko 2–4 % populacije i karakterizira je široko rasprostranjena bol, umor i kognitivni problemi. Smatra se da je rezultat poremećaja interpretacije boli u središnjem živčanom sustavu.
Drugi primjer kronične boli je miofascijalni bolni sindrom.
Liječenje kronične boli u mišićima često zahtijeva multidisciplinarni pristup, kombinirajući farmakološku i nefarmakološku terapiju te psihološku podršku. Edukacija bolesnika, kao i psihološka podrška, vrlo je bitna jer kronična bol često dovodi do depresije, tjeskobe i socijalne izolacije.
Farmakološki tretmani
Za blagu do umjerenu bol u mišićima koriste se nesteroidni antireumatici (NSAID), koji su i protuupalni lijekovi. Također se mogu koristiti i miorelaksansi.
U slučajevima neuropatske boli mogu se koristiti lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav, poput duloksetina, pregabalina i gabapentina. Pregabalin i gabapentin koriste se za smirivanje preaktivnih živaca, posebno ako se javljaju trnci, peckanje ili prenesena bol. Duloksetin je odobren od strane FDA za kroničnu mišićno-koštanu bol i fibromialgiju. Lokalni tretmani poput ibuprofen gela imaju lokalizirano protuupalno djelovanje. Krema s kapsaicinom smanjuje tvar P, koja je glasnik boli. Masti s mentolom također mogu smanjiti bol.
U slučaju izostanka učinka terapije mogu se i lokalno, u bolno mjesto, dati injekcije lidokaina koje se mogu kombinirati s kortikosteroidima.
Nefarmakološke metode
1. Fizikalna terapija
Fizikalna terapija igra vitalnu ulogu u liječenju mialgije, posebno kod pacijenata s mišićno-koštanim uzrocima poput istegnuća ili ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem.
Metode poput toplinske terapije, terapije hladnoćom, ultrazvuka i električne stimulacije (npr. TENS) koriste se za ublažavanje boli u mišićima i poticanje zacjeljivanja tkiva.
Ciljano istezanje, jačanje i korekcija držanja poboljšavaju funkciju mišića i smanjuju bol. Tehnike poput masaže i TENS-a (transkutane električne stimulacije živaca) također mogu biti učinkovite. Masaža je pokazala blagotvorne učinke u opuštanju napetih mišića i poboljšanju cirkulacije krvi.
Za kroničnu mijalgiju, strukturirani rehabilitacijski program prilagođen potrebama pacijenta smanjuje bol. Fizioterapeuti također educiraju pacijente o ergonomiji i mehanici tijela kako bi se spriječile buduće epizode boli.
Terapija toplinom potiče protok krvi i opuštanje mišića, posebno kod kronične boli.
2. Akupunktura
Akupunktura cilja na zategnute mišiće, pomažući im da se opuste. Može smanjiti zategnutost mišića, poboljšati opseg pokreta i smanjiti prenesenu bol. Često se koristi s manualnom terapijom, fizikalnom terapijom ili masažom za najbolje rezultate. Nekoliko visokokvalitetnih kliničkih ispitivanja i pregleda (npr. od NIH-a i Cochrane) sugerira da akupunktura može biti jednako učinkovita – ili čak i učinkovitija – od lijekova za neka kronična bolna stanja, s manje nuspojava. Najbolje se koristi kao dio holističkog plana koji uključuje vježbanje, korekciju držanja i smanjenje stresa.
Kako prevenirati bol u mišićima?
Čimbenici načina života često doprinose razvoju mialgije. Održavanje odgovarajuće hidratacije, prehrane i izbjegavanje prekomjernog naprezanja mogu spriječiti bol u mišićima. Adekvatan odmor nakon ozljede mišića ključan je za ozdravljenje.
Stres je važan kod kroničnih stanja mialgije poput fibromialgije, gdje psihološki čimbenici utječu na percepciju boli. Tehnike poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) pokazale su učinkovitost u smanjenju boli u mišićima rješavanjem i fizičkih i emocionalnih komponenti.
Pacijentima se savjetuje da usvoje redovite, umjerene rutine vježbanja kako bi poboljšali snagu i izdržljivost mišića, što pomaže u smanjenju boli.
U sprječavanje mialgije, osim promjena životnih navika, bitno je i spriječiti ozljede. Prije i poslije treninga potrebno je istezanje. Intenzitet i trajanje treninga s utezima potrebno je postupno povećavati kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje. Kombinacija različitih aktivnosti (npr. plivanje, vožnja biciklom) dobra je kako bi se izbjeglo ponavljajuće opterećenje istih mišićnih skupina. Mišići se obnavljaju tijekom odmora te treba dati prioritet odmoru i oporavku. Također je dobro uključiti dane odmora od intenzivne vježbe kako bi se mišići oporavili.
Bol u mišićima, iako se često zanemaruje u usporedbi s drugim stanjima, ima značajan utjecaj na kvalitetu života i ekonomsku produktivnost. Osobe s kroničnom boli u mišićima mogu patiti od smanjene pokretljivosti, gubitka prihoda i socijalne izolacije. Troškovi liječenja boli, uključujući lijekove, fizikalnu terapiju i izgubljene radne dane, značajni su. Stoga je ulaganje u preventivne strategije, ranu dijagnozu i holističke modele liječenja bitno.
24.6.2025