Demencija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Demencija obuhvaća bolesti i stanja koja karakterizira pad intelektualnih funkcija do te mjere da osoba pogođena ovim problemom ima poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Demencija je skupni naziv za različita stanja i bolesti koji uzrokuju pad kognitivnih funkcija do te mjere da osoba više nije samostalna. Demencija sama po sebi nije bolest, već sindrom u kojem dolazi do poremećaja pamćenja, komunikacije i rasuđivanja. Predstavlja  sveukupni izraz – poput srčane bolesti – koji pokriva širok raspon različitih bolest i stanja, uključujući i Alzheimerovu bolest.  Ovaj problem je vrlo učestao u populaciji te se procjenjuje da širom svijeta 47,5 milijuna ljudi boluje od demencije te se jedan novi slučaj demencije dijagnosticira svake 4 sekunde. Zbog velikog broja oboljelih od strane Svjetske zdravstvene organizacije demencije su proglašene javnozdravstvenim prioritetom. Razlog ovako velike učestalosti demencije je činjenica da se  vjerojatnost nastanka ovog stanja  povećava s godinama, te obzirom na starenje populacije  broj oboljelih eksponencijalno raste. Iako demencija uglavnom pogađa starije ljude ona nikako nije normalan dio starenja. Demencija se često pogrešno naziva “senilnost” ili “senilna demencija”, što odražava ranije rašireno, ali netočno uvjerenje da je ozbiljan pad intelektualnih funkcija normalan dio starenja.

Zašto nastaje demencija?

Demencija nastaje oštećenjem moždanih stanica. Ovo oštećenje ometa sposobnost moždanih stanica da međusobno komuniciraju. Kada moždane stanice ne mogu normalno komunicirati dolazi do problema sa  mišljenjem, ponašanjem i osjećajima. Mozak ima mnogo različitih regija, od kojih je svaka odgovorna za različite funkcije (na primjer, pamćenje, prosuđivanje i kretanje). Kada su stanice u određenoj regiji oštećene, to područje ne može normalno obavljati svoje funkcije.

Do demencije mogu dovesti poremećaji koji su rezultat promjena u mozgu i dovode do  propadanja moždanih stanica što nazivamo neurodegeneracijom. U ovu skupinu bolesti koje pogađaju živčane stanice ubrajamo Alzheimerovu bolest, frontemporalnu demenciju, demenciju u Parkinsonovoj bolesti, demencije s Lewy-jevim tjelešcima i druge bolesti. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest koja čini 60-80% svih slučajeva.

Osim bolesti mozga  postoje i mnoga druga stanja koja mogu uzrokovati simptome demencije, uključujući i neka koja su reverzibilna, poput problema sa štitnjačom i nedostatak nekih vitamina. Demencija može biti uzrokovana ozljedom mozga, osobito ako se ozljede ponavljaju,  tumorom mozga ali i vaskularnim uzrocima. Vaskularna demencija rezultat je propadanja moždanih stanica uzrokovanih cerebrovaskularnom bolešću, na primjer uslijed moždanog udara. To sprečava normalan protok krvi, lišavajući moždane stanice kisika.

Također neki lijekovi i prekomjerna upotreba alkohola mogu uzrokovati kognitivne smetnje.

Koji su simptomi demencije?

Pad kognitivnih sposobnosti obično najviše pogađa pamćenje događaja ali mogu biti zahvaćene sve druge funkcije. Karakterističan je gubitak pamćenja za nedavne događaje zbog čega oboljeli učestalo postavlja istih pitanja. Osim problema s pamćenjem javljaju se i poteškoće u komunikaciji, oboljeli traže riječi pri govoru, gube temu razgovora i otežano imenuju predmete. Također mogu biti dezorijentirani u vremenu i prostoru te ne znaju koja je godina i mogu se izgubiti u poznatom prostoru, naprimjer pri odlasku u dućan. Osim kognitivnih sposobnosti pogođeni su i ponašanje i raspoloženje. Promjene raspoloženja  se javljaju u vidu naglih neobjašnjivih promjene, razdražljivosti, gubitak inicijative u vidu  pokazivanje manje interesa za započinjanje nečega ili odlazak negdje.

Pad kognitivnih  sposobnosti je dovoljno ozbiljan da narušava svakodnevni život i funkcioniranje u istim.  Funkcije koje su pogođene su baratanje s novcima zbog čega bolesnik može imati probleme s plaćanjem računa, planiranje i priprema obroka, snalaženje u prostoru, oblačenje, higijena, javljanje na telefon, obavljanje kućanskih djelatnosti i mnoge druge.

Mnoge su demencije progresivne, što znači da simptomi počinju polako i postupno se pogoršavaju.  Napredovanje demencije se može pratiti kroz nekoliko stadija. Napredovanje demencije možemo grubo podijeliti u četiri stadija:

1.  Blagi kognitivni poremećaj: karakteriziran zaboravljivošću. Javlja se mnogih ljudi kako stare, ali samo kod nekih  napreduje do demencije.

2.  Blaga demencija: javljaju se kognitivne smetnje koje utječu na svakodnevni život. Simptomi uključuju gubitak pamćenja, zbunjenost, promjene ličnosti, gubljenje i poteškoće u planiranju i izvršavanju zadataka te osobe u ovoj fazi više nisu samostalne.

3.  Umjerena demencija: svakodnevni život postaje izazovniji, pa će pojedincu možda trebati veća pomoć. Simptomi su slični blagoj demenciji, ali pojačani. Oboljeli će možda trebati pomoć pri oblačenju i češanju kose. Također mogu pokazati značajne promjene u osobnosti; na primjer, postaju sumnjivi ili uznemireni bez ikakvog razloga. Vjerojatno postoje i poremećaji spavanja.

4.  Teška demencija: u ovoj fazi simptomi su  značajno pogoršani. Može doći do gubitka sposobnosti komuniciranja i oboljeli će možda trebati cjelodnevnu njegu. Jednostavni zadaci, poput sjedenja i držanja glave gore, postaju nemogući. Kontrola mokraćnog mjehura može se izgubiti.

 Kako dijagnosticirati demenciju?

Dijagnoza Alzheimerove bolest i drugih vrsta demencije postavljaju se na temelju podataka koji se dobivaju od bolesnika i njegove pratnje, liječničkog pregleda, laboratorijskih pretraga, snimki mozga i   ispitivanja kognitivnih funkcija. Dijagnoza demencije može se postaviti s visokom razinom sigurnosti. Ali teže je odrediti točnu vrstu demencije jer se simptomi i promjene mozga različitih demencija mogu preklapati. U nekim slučajevima, kada se bolesnici prekasno javljaju u uznapredovalim fazama bolesti liječnik može dijagnosticirati “demenciju” i ne odrediti vrstu.

Kako prevenirati demenciju?

Neki se faktori rizika za demenciju, poput dobi i genetike, ne mogu promijeniti. No, istraživanja sugeriraju da zdrav načina života, uključujući zdravu prehranu, redovito vježbanje i kognitivnu stimulaciju, može umanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije.

Kako liječiti demenciju

Liječenje demencije ovisi o njezinu uzroku. U slučaju većine progresivnih demencija, uključujući Alzheimerovu bolest, ne postoji lijek koji može dovesti do izlječenja.  Lijekovi koji se koriste u u liječenju demencije nazivaju se antidementivi te  mogu privremeno poboljšati simptome. 

Ako vi ili netko koga poznajete imate poteškoće u pamćenju ili druge promjene u razmišljanju, nemojte ih ignorirati već trebate potražiti liječničku pomoć  kako bi utvrdio uzrok. Profesionalna procjena može otkriti stanje koje se može izliječiti a rana dijagnoza omogućuje osobi da dobije maksimalnu korist od dostupnih tretmana kao i vrijeme za planiranje budućnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Srce

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Neurologija

Smetnje vida

Demencija

Demencija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Demencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

Moždani udar

Depresija u neurološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Neurologija

Tumačenje nalaza MR lumbalne kralježnice

Iz iste kategorije

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Zašto osjećam trnce na lijevoj strani tijela iznad kuka?

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]