Epilepsija najučestalija kronična neurološka bolest

Belupovi simpoziji uvijek su prepoznati u stručnoj javnosti, budući da pomno odabrane teme predavanja privlače kako kvalitetom sadržaja, tako i predavačima.

Razgovor s dr. sc. Silviom Bašićem, dr. med.  iz KBC-a Zagreb, Klinike za neurologiju, ujedno i pročelnikom Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti.

Posljednji stručni simpozij u organizaciji belupova CNS-a namijenjen je bio specijalistima neurolozima, a održan je u Primoštenu. S jednim od sudionika simpozija, neurologom, dr.sc. Silviom Bašićem, dr. med. pročelnikom Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti  razgovarali smo o antiepilepticima nove generacije, epileptici, te ulozi Belupa kao partnera hrvatskome zdravstvu.

Nedavno su se u Belupovoj organizaciji u Primoštenu okupili vodeći hrvatski neuorozi. Koja je poruka stručnog simpozija u čija je dva dana održan niz stručnih predavanja?

Na nedavnom simpoziju u Primoštenu koje je organizirao Belupo održan je niz vrlo kvalitetnih stručnih predavanja, pretežno s problematikom dijagnostike i liječenja epilepsija, glavobolja, ekstrapiramidnih bolesti i psihijatrijskog komorbiditeta navedenih bolesti. Iznesene su najnovije spoznaje u ovim područjima te su prodiskutirane teme iz svakodnevne kliničke prakse, a opći dojam svih sudionika je vrlo pozitivan. Još jednom je Belupo primjerom pokazao mogućnosti kvalitetne i stručne suradnje liječnika i proizvođača lijekova, i nadam se da će se ova suradnja nastaviti i u budućnosti na jednako zavidno kvalitetnom nivou.

Belupov Arvind, antiepileptik je nove generacije. Koje su njegove prednosti u odnosu na lijekove stare generacije AE?

Lamotrigin spada u “novije” antiepileptike ili antiepileptike četvrte generacije, što je možda prikladniji naziv budući se u kliničkoj praksi primjenjuje već petnaestak godina. U odnosu na standardne antiepileptike izaziva manje nuspojava, a nuspojave su uglavnom blaže, kraće i podnošljivije, što je značajna prednost  budući liječenje epilepsije uglavnom podrazumijeva kontinuirano, svakodnevno, višegodišnje uzimanje terapije. Osim toga, omogućava (i preporuče se) uzimanje lijeka u dva navrata, što je također značajno psihološko i praktično olakšanje bolesnicima, budući se pune dnevne doze standardnih AE obično uzimaju podijeljene u tri navrata. 

Jeste li zadovoljni učinkovitošću Arvinda, odnosno kakva su vam dosadašnja iskustva s tim preparatom?

Lamotrigin se već dulje vremena primjenjuje u našoj zemlji i svakako je postao jedan od lijekova bez kojih je danas nemoguće zamisliti liječenje epilepsija, a kliničku primjenu našao je i u nekim drugim neurološkim tegobama, primjerice tzv. dizritmičkim glavoboljama gdje je također pokazao izvanrednu učinkovitost. Pojavom Arvinda kao generičkog oblika lamotrigina, i njegovom primjenom u kliničkoj praksi, nije se promijenilo moje dotadašnje mišljenje o lamotriginu i mogu reći da su moja dosadašnja iskustva s Arvidnom jako dobra.

Koliko ljudi danas u Hrvatskoj boluje od epilepsije i postoji li sustavno praćenje pojave bolesti?

Na žalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustavno praćenje pojavnosti epilepsije, niti se zna koliko je točno oboljelih od epilepsije u našoj zemlji. Budući da je epilepsija najučestalija kronična neurološka bolest, ukupan broj oboljelih zasigurno nije malen. Incidencija epilepsije u razvijenim zemljema iznosi oko 80 oboljelih na 100 000 stanovnika godišnje, dok je prevalencija između 5 i 10 oboljelih na 1000 stanovnika, iako se u nekim izvještajima navodi i veći broj oboljelih. Pretpostavljam da se incidencija i prevalencija epilepsije u Hrvatskoj značajno ne razlikuje od zemalja Europske unije, odnosno razvijenog svijeta, dakle prevalencija epilepsije u našoj zemlji vjerojatno je oko 0,5 do 1 %, najviše 2%. 

Trenutno je u tijeku  postmarketinška studija lamotrigina (Arvinda) u kojoj se uz ostale parametre, preko krvi pacijenata provodi farmakogenetska analiza?

U ovoj studiji osim uobičajenih parametara kojima se valorizira učinkovitost pojedinog lijeka (učestalost napadaja, EEG nalaz, pojavnost i vrsta nuspojava…), analizira se i utjecaj genskih varijacija, odnosno C-T polimorfizam gena ABCB1 na mjestu 3435, na učinkovitost terapije Arvindom primjenjenim u monoterapiji ili u kombinaciji s drugim antiepilepticima. Navedeni gen kodira P-glikoprotein (PGP), koji je jedan od proteina-transportera krvno mozgovne barijere. Pretpostavlja se da je upravo ovaj protein ključni čimbenik koji određuje propusnost krvno mozgovne barijere za većinu antiepileptika, ali i drugih lijekova koji djeluju u središnjem živčanom sustavu. Po mnogim saznanjima, aktivnost i ekspresija PGP-a na krvno mozgovnoj barijeri ovisi upravo o C3435T polimorfizmu ABCB1 gena. Drugim riječima ovaj polimorfizam određuje koliki će postotak od ukupne koncentracije nekog lijeka iz krvi preći u mozak (tj. doći do mjesta djelovanja), a samim tim i kolika će biti učinkovitost dotičnog lijeka. Jedan od ciljeva ove studije je utvrditi koliko navedeni polimorfizam utječe na uspješnost terapije Arvindom bilo da je primjenjen u monoterapiji, bilo u kombinaciji s ostalim antiepilepticima.

Što je to farmakogenetika i koliko je ona bitna kod odredivanja terapije?

Farmakogenetika je biomedicinska disciplina koja datira od početka 20. stoljeća, a snažan razvoj ove discipline započeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ona proučava utjecaj individualnih genetskih varijacija na farmakokinetiku i farmakodinamiku lijekova odnosno na učinkovitost i nuspojave lijekova. Farmakogenetika postaje sve bitnija u kliničkoj praksi, a u dolazećim godinama predviđa joj se još značajnija uloga u individualnom odabiru lijeka izbora kod raznih bolesti, među njima i epilepsije, što bi trebalo značajno unaprijediti liječenje ove bolesti.

Prati li Hrvatska svjetske trendove na tom polju i koja je uloga Belupa kao partnera u tome?

Iluzorno je i nerealno očekivati da se u Hrvatskoj mogu u potpunosti pratiti svjetski trendovi na bilo kojem polju, a poglavito u znanosti, iz jednog vrlo jednostavnog razloga, a to su naša skromna financijska sredstva. Tako je i u farmakogenetici, međutim u pojedinim segmentima ove znanstvene discipline sa zadovoljstvom mogu reći da smo se svojim radom ravnopravno uključili u kreiranje “svjetskih trendova” i razmišljanja. Prvenstveno govorim o istraživanju farmakorezistencije epilepsija. Uloga Belupa kao partnera je sve veća i veća, poglavito u pružanju “logističke” podrške, i zahvaljujući Vašoj pomoći u ova istraživanja su se jednim dijelom uključili centri diljem Hrvatske, što ranije nije bilo moguće.

U listopadu organizirate prvi hrvatski kongres “Dileme u neurologiji 2008”. Možete li nam nešto reći o o koncepciji samog kongresa?

Osnovna ideja i razlog održavanja ovog kongresa je želja da se po prvi put u Hrvatskoj održi stručni skup na kojem će se otvoreno porazgovarati o svim onim nedoumicama i dvojbama s kojima se svakodnevno susrećemo u našoj kliničkoj praksi. I na dosadašanjim kongresima, simpozijima i ostalim stručnim i znanstvenim skupovima raspravljalo se o ovim ili sličnim temama, ali nikad u ovom opsegu i nikad niti jedan skup nije bio u potpunosti posvećen isključivo dijagnostičkim i terapijskim nedoumicama i razmimoilaženjima, kao što smo zamislili i nadamo se da će biti ovaj skup. Vjerujemo da će u takvom razgovoru s argumentima “za” i “protiv” doći i do spoznaje kako dvojbe razriješiti, da će se postići jasan dogovor o raznim dijagnostičkim protokolima, da će nestati nedoumice o terapijskim mogućnostima i prioritetima u pojedinim fazama bolesti i sl. Zanimljive teme s ogromnim mogućnostima praktične primjene u svakodnevnom radu i pozvani predavači koji su svjetski autoriteti u pojedinim područjima, uklopljeni u predivni ambijent Opatije, garancija su uspjeha ovog kongresa.

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju Belupa i Referentnog centra za epilepsije RH, te Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti čiji ste Vi pročelnik?

Voditeljica Referentnog centra za epilepsiju je doc. dr sc Sanja Hajnšek, dok sam ja pročelnik Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti. Dosadašnju suradnju Belupa i Referentnog centra za epilepsiju kao i Odjela za epilepsiju KBC Zagreb mogu ocijeniti kao odličnu, nadam se na obostrano zadovoljstvo. Ljubaznost, susretljivost i stručnost „Belupovaca“ s kojima kontaktiramo je temelj ove suradnje i mogu reći da smo doista upoznali „veliko srce Belupa“ što je i bio slogan nedavnog simpozija u Primoštenu. Premalo je prostora za nabrajanje svih primjera suradnje koja se doista odvija kontinuirano i na raznim nivoima, a vjerujem da će se tako i nastaviti u budućnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Cilkusi spavanja i budnosti

MR mozga

Epilepsija

Što je epileptički napad

Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Epilepsija

Je li moguće u potpunosti izliječiti epilepsiju?

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Možete li mi očitati CT mozga?

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Konstantna bol u nozi – molim Vaše stručno mišljenje