Kako liječiti Parkinsonovu bolest?

Danas postoje brojni lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti različitih mehanizama djelovanja.

Svaki lijek se po određenim osobinama razlikuje od ostalih. Zbog velikog broja lijekova, vrsta i doza prilagođuju se svakom bolesniku. Podnošljivost ovih lijekova općenito je dobra.

Lijekovi mogu pomoći u rješavanju problema s pokretom, napetošću mišića i drhtanjem. Djeluju na principu da  povećavaju razine dopaimina u mozgu ili zamjenjuju njegovo djelovanje (organizam misli da se radi o dopaminu zbog toga što su podraženi receptori za dopamin).

Osobe s Parkinsonovom bolešću imaju nisku koncentraciju dopamina u mozgu. Međutim, dopamin se ne može davati izravno, jer ne može ući u  mozak već se daje u obliku pripravaka koji se u organizmu razgrađuju u dopamin. Zbog toga je potrebno da pri uzimanju lijekova koji se pretvaraju u dopamin 1 do 2 prije ili poslije uzimanja se ne jede hrana bogata proteinima.

Lijekovi koji se mogu propisati za liječenje Parkinsonove bolesti su:

Preparati karbidope-levodopa

Levodopa, najučinkovitiji lijek u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti, prirodna je kemikalija koja prolazi u mozak i pretvara se u dopamin. Levodopa se kombinira s karbidopom koja štiti levodopu od rane pretvorbe u dopamin izvan  mozga. Na taj način se sprečavaju ili umanjuju nuspojave poput mučnine. Nakon godina, kako bolest napreduje, dužina trajanja učinka doze levodope može biti kraća i kada djelovanje bude kraće od 4 sata govorimo o fenomenu “istrošenosti” kada bolest ulazi u uznapredovalu fazu.  Također, mogu se javiti nehotični pokreti (diskinezije) nakon niza godina uzimanja većih doza levodope. Ovisno o nuspojavama vrijeme uzimanja lijeka se može prilagoditi radi kontrole tih učinaka.

Dopaminski agonisti

Za razliku od levodope, dopaminski agonisti se ne pretvaraju u dopamin. Umjesto toga, oni oponašaju učinke dopamina u mozgu dijelujući na receptore dopamina. Koriste se samostalno ili u kombinaciji s levodopom. Neke od nuspojava agonista dopamina poput mučnine slične su nuspojavama karbidope-levodope. Ali mogu  se ponekad pojaviti i promjene ponašanja te neki psihijatrijski simptomi. Ove nuspojave se ipak češće javljaju pri većim dozama lijeka. 

MAO B inhibitori

Ti lijekovi sprečavaju razgradnju dopamina u mozgu inhibiranjem aktivnosti enzima monoamin oksidaza B (MAO B) koji inače  metabolizira dopamin. Nuspojave mogu uključivati ​​mučninu ili nesanicu. 

Inhibitori katehol O-metiltransferaze

Djeluju na način da  blago produžavaju učinak terapije levodopom blokirajući enzim koji razgrađuje dopamin.

Antikolinergici

Koristili su se dugi niz godina kako bi se pomoglo u kontroli drhtanja (tremora) uzrokovanog Parkinsonovom bolešću. Zbog ozbiljnih nuspojaljva kao što su oštećenje pamćenja, zbunjenost, promjene ponašanja, zatvor, suha usta i poremećeno mokrenje gotovo da se više i ne koriste.

 Amantadin

Uglavnom se prepisuje u  kasnijim stadijima Parkinsonove bolesti radi suzbijanja nevoljnih pokreta (diskinezije) izazvanih karbidopa-levodopom.

 Osim klasičnog liječenja Parkinsonove bolesti lijekovima postoji i invazivno liječenje uznapredovale faze bolesti pumpama ili kirurškim metodama. Ove metode liječenja rezervirane su za bolesnike u kojih se klasičnim farmakološkim metodama ne postiže adekvatna kontrola simptoma bolesti

Metode invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti su slijedeće:

Infuzija karbidopa-levodope (duodopa pumpa) sastoji se od karbidope i levodopa i  daje se putem cijevi za hranjenje  izravno u tanko crijevo.

Duopa je lijek izbora za bolesnike s uznapredovalom fazom Parkinsonove.  Kontinuiranom infuzijom karbidopa-levodope (duodope) razina lijeka u krvi je  konstantna i kontinuirana. Postavljanje cijevi zahtijeva mali kirurški postupak čiji potencijalni rizici mogu biti infekcije ili promjene položaja cijevi.

Duboka stimulacija mozga (DBS). U dubokoj stimulaciji mozga kirurzi ugrađuju elektrode u određeni dio mozga. Elektrode su povezane na generator ugrađen u  prsa u blizini  ključne kosti koji šalje električne impulse u  mozak i može umanjiti simptome Parkinsonove bolesti. Kirurgija uključuje rizike, uključujući prvenstveno infekcije  ili krvarenje u mozgu.

Duboka stimulacija mozga najčešće  je indicirana za  osobe s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću koji imaju nestabilne reakcije na lijekove (karbidopa-levodopa). Duboka stimulacija mozga može smanjiti ili zaustaviti nehotične pokrete (diskinezije), smanjiti drhtavicu (tremor), smanjiti krutost mišića (rigor) i ubrzati pokrete.

Dostupna terapija  može pružiti trajnu korist za  simptome Parkinsonove bolesti ali  ne sprečava da Parkinsonova bolest napreduje. Liječenje bolesti je doživotno a izbor lijekova ovisi o životnoj dobi, stupnju uznapredovalosti bolesti te se mora prilagoditi svakom bolesniku ovisno o njegovim potrebama.

Što je potrebno učiniti pri posjeti liječniku?

Potrebno je što jasnije predočiti tegobe koje su se javile: napraviti popis simptoma, da li su intenzivniji u određeno doba dana ili prilikom posebnih prigoda, koliko dugo traju i njihov utjecaj na svakodnevne aktivnosti.

Ponijeti popis svih lijekova koje trenutno uzimate, uključujući i bezreceptne lijekove.

Također u  razgovoru sa liječnikom zamolite ga da objasni:

  • koji tretmani su najbolji za vaše smetnje i zašto?
  • koji je mehanizam djelovanja pojedinih lijekova  te njihove nuspojave?
  • kako trebate uzimati lijekove
  • kada možete očekivati poboljšanje?
  • koliko dugo treba trajati liječenje?
  • koliko često treba dolaziti na kontrolne preglede?

Važno je pridržavati se preporuka o načinu uzimanja lijekova i dolaziti  redovito na dogovorene  kontrolne preglede. Također je poželjno biti fizički aktivan, baviti se hobijima, biti aktivan dio socijalne  zajednice i ne klonuti duhom kako bi uspjeh liječenja bio što bolji i dugotrajniji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Alzheimerova bolest

Što su to neurodegenerativne bolesti?

Neurodegenerativni poremećaji su stanja u kojima dolazi do oštećenja živčanih stanica koje nazivamo neuroni. Oštećenje neurona uzrokuje probleme s načinom na koji se ljudi kreću, misle, osjećaju ili ponašaju. Predstavljaju raznoliku skupina stanja koja uključuju Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, supranuklearnu paralizu, ataksije, normotenzivni hidrocefalus i mnoge druga bolesti. Brojna istraživanja provode se kako […]

Parkinsonova bolest

Kako živjeti s Parkinsonovom bolesti?

Parkinsonova bolest je bolest mozga koja zahvaća živčane stanice, koje proizvode dopamin, u području mozga koji se zove supstancija nigra. Dopamin je važna supstanca koja djeluje kao neurotransmiter i ima ulogu u motoričkim i nemotoričkim funkcijama. Učestalost Parkinsonove bolesti raste s godinama te se procjenjuje da se bolest kod 4 % bolesnika dijagnosticira prije 50. […]

Koncentracija

Problem sa pamćenjem i koncentracijom – što mi je činiti?

Parkinsonova bolest

Prehrana u bolesnika s Parkinsonovom bolesti

Prehrana u Parkinsonovoj bolesti  izuzetno je bitno jer može djelovati na same simptome bolesti i olakšavati tegobe koje se javljaju tijekom bolesti poput opstipacije ili niskog krvnog tlaka. Osim što može olakšati simptome bolesti hrana može utjecati i na djelovanje lijeka. Prilagodbe prehrane mogu pomoći da lijekovi djeluju bolje ili se mogu izbjeći  nuspojave. Preparati […]

Jelo

Majka ima Parkinsonovu bolest, ali ima i depresiju. Ne želi jesti, kako da riješimo taj problem?

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?