Lamotrigin u profilaksi migrene

Ukoliko patite od migrene, niste sami jer migrena kao bolni, nepredvidivi poremećaj živčanog sustava zahvaća, prema nekim podatcima, oko 10-12 % stanovništva. Migrenu definiramo kao epizodičku glavobolju s tipično unilateralnom pulsirajućom boli koja je obično popraćena mučninom, povraćanjem, fotofobijom te osjetljivošću na buku.

Ukoliko patite od migrene, niste sami jer migrena kao bolni, nepredvidivi poremećaj živčanog sustava zahvaća, prema nekim podatcima, oko 10-12 % stanovništva.

Migrenu definiramo kao epizodičku glavobolju s tipično unilateralnom pulsirajućom boli koja je obično popraćena mučninom, povraćanjem, fotofobijom te osjetljivošću na buku. Prema međunarodnoj klasifikaciji, razlikujemo dva osnovna tipa migrene: migrenu s aurom (klasična migrena) kada  glavobolji prethodi aura, i migrenu bez aure (obična migrena) kada se prije glavobolje ne javlja aura (1).

Bol kod migrena najčešće dolazi u napadajima te bolesnici imaju predosjećaj sličan kao kod nekih epileptičkih napadaja. Migrena ima snažan socijalni učinak, utječući na kvalitetu života i radnu produktivnost te je jedan od najčešćih razloga izostanka s posla.  

Među najčešće „okidače“ migrenalnog napadaja smatraju se stres, glasni zvukovi, umor, post, hormonalne promjene kod žena, promjene vremena,  jako svjetlo ili bliještanje, hrana i alkohol te poremećaj spavanja. Ukoliko ne prepoznajemo „okidače“, preporuča se započinjanje vođenja dnevnika migrene zbog praćenja događaja u satima koji prethode napadaju.

Iako propisivanje lijekova igra važnu ulogu u prevladavanju migrene, promjena životnih navika mora biti uključena u bolju podršku liječenju. Stoga se, između ostalog, preporuča  uvođenje optimalno planiranog životnog rasporeda (odlaska u krevet, šetnji te obroka u određeno doba dana), ograničavanja nekih stimulansa (kofeina, alkohola i sl.), briga o svojem tijelu (adekvatna hidracija i težnja umjerenom vježbanju dva do tri puta tjedno) te održavanje pozitivnog stava i u stresnim razdobljima (pritom pomaže razgovor s obitelji i prijateljima).

Terapijski pristup liječenju migrene sastoji se od kombinacije farmakoterapije i bihevioralne terapije s ciljem redukcije kroniciteta tegoba.

Kod višestopnih migrenoznih napadaja, preventivno uključujemo tzv. profilaksu migrene, tj. terapiju koju bolesnik uzima svakodnevno, neovisno o pojavnosti napadaja.

Indikacija za uzimanje preventivne terapije su tri ili više napadaja mjesečno, značajna onesposobljenost tijekom napadaja te trajanja napadaja više od 90 minuta (2).

Jedan od terapijskog pristupa profilakse migrene te nekih kroničnih glavobolja  jest terapija  antiepilepticima, a jedan od antiepilepika novije, četvrte generacije, je lamotrigin (3,4). Lamotrigin spada u inhibitore voltaže ionskih kanala, izaziva blokadu ponavljajućeg okidanja kulture neurona te na taj način blokira oba mehanizma koji izazivaju ponavljanje okidanja: blokira kanale čije otvaranje i propusnost za natrij ovisi o naponu, tj.  kanale ovisne o primjeni (“use-dependent”)  i inhibira patološko otpuštanje glutamata, aminokiseline koja ima glavnu ulogu u nastanku epileptičkih napadaja, jednako kao što inhibira i glutamatom izazvane navale akcijskih potencijala. Brza i potpuna apsorbcija iz crijeva, bez značajnijeg metabolizma prvog prolaza kroz jetru, prednosti su lamotrigina kao lijeka (5) .

Deset od petnaest posto svih bolesnika s migrenom pati od migrene s aurom. Lamotrigin je također visoko djelotvoran pri reduciranju migrenalne aure i migrenalnih napadaja, utječući na potencijano moguće širenje kortikalne depresije kao trigera  trigeminalne  vaskularne aktivacije te zatim razvoja migrenalne glavobolje.
Za mnoge od ovih bolesnika, faza aure obuhvaća vidne i osjetne deficite od 30 do 60 minuta, a kod nekih slučajeva i nekoliko sati. Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu visokog polja s približno kontinuiranim snimanjem tijekom vizualne aure, kortikalnu šireću depresiju-CDS (od engl. cortical spreading depression) može se vizualizirati kao događaj u humanom okcipitalnom korteksu, potvrđujući koncept prolazne, sporo šireće ekscitacije (depolarizacije) moždane kore nakon koje slijedi dugotrajna depresija kao podloga mehanizma migrenalne aure (6).

Bazirajući se na konceptu navedenih  CSD događaja u patogeneze migrene, anti-glutamatna strategija sugerira se kao potencijalni smjer liječenja migrenalnih aura. Lamorigin, kao potencijalni inhibitor natrijskih kanala s anti-glutamatergičkim učinkom (7), smatra se  učinkovitim pri snižavanju frekvencije i intenziteta migrenalne aure, na što ukazuju rezultati nekoliko pilot studija lamotriginom liječenih migrenalnih aura (8,9).

Literatura:

  • Headache Classification Committee of the International Headache Society. Classification and diagnostic criteria for headache disorders, cranial neuralgias, and facial pain. Cephalgia 1988;8:1-96.
  • Chiossi L, Negro A, Capi M, Lionetto L, Martelletti P. Sodium channel antagonists for the treatment of migraine. Expert Opin Pharmacother. 2014;15(12):1697-706.
  • Nomura S, Shimakawa S, Fukui M, Tanabe T, Tamai H.Lamotrigine for intractable migraine-like headaches in Sturge-Weber syndrome. Brain Dev. 2014;36(5):399-401.
  • Lenaerts ME. Update on the therapy of the trigeminal autonomic cephalalgias. Curr Treat Options Neurol. 2008;10(1):30-5.
  • Jackson JL, Cogbill E, Santana-Davila R, Eldredge C, Collier W, Gradall A, Sehgal N, Kuester J.A Comparative Effectiveness Meta-Analysis of Drugs for the Prophylaxis of Migraine Headache. PLoS One. 201514;10(7).
  • Hadjikhani N, Sanchez Del Rio M, Wu O, et al. Mechanisms of migraine aura revealed by functional MRI in human visual cortex. Proc Natl Acad Sci U S A 2001;98:4687–92.
  • Wang SJ, Huang CC, Hsu KS, et al. Presynaptic inhibition of excitatory neurotransmission by lamotrigine in the rat amygdalar neurons. Synapse 1996;3:248–55.
  • Lampl C, Buzath A, Klinger D, et al. Lamotrigine in the prophylactic treatment of migraine aura—a pilot study. Cephalalgia 1999;19:58–63.
  • D’Andrea G, Granella F, Cadaldini M, et al. Effectiveness of lamotrigine in the prophylaxis of migraine with aura: an open pilot study. Cephalalgia 1999;19:64–6.)

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cilkusi spavanja i budnosti

MR mozga

Lijekovi

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Glavobolja

Terapija za migrenu

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Možete li mi očitati CT mozga?

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Konstantna bol u nozi – molim Vaše stručno mišljenje

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]