Neuropatska bol

Neuoropatska bol je vrsta kronične boli koja nastaje kada su živci ozlijeđeni ili oštećeni.

Neuropatska bol često se opisuje kao vrlo intenzivna žareća bol. Uz osjećaj boli može se pojaviti i osjećaj ukočenosti ili gubitak osjeta. Tegobe mogu nestati same od sebe, ali su često kroničnog karaktera. Ponekad je bol neumoljiva i teška, a ponekad dolazi i odlazi. Često je rezultat oštećenja živaca zbog koje dolazi do  promjena u njihovom funkcioniranju. Promjene u funkcioniranju se dešavaju na mjestu ozljede ali i na mjestima oko ozljede. Tipično, ne-neuropatska bol (nociceptivna bol) nastaje nakon očigledne ozljede ili bolesti. Na primjer, ako padnete i povrijedite koljeno, živčani sustav šalje signale boli odmah nakon što je koljeno ozlijeđeno. Za razliku od toga, neuropatsku bol ne mora izazvati neki očigledni događaj ili ozljeda. Umjesto toga, živčani sustav sam šalje mozgu signale koje mozak doživljava kao bol.

Kako izgleda neuropatska bol

Simptomi neuropatske boli kod svake osobe se mogu razlikovati, ali ono što se često javlja je:

  • Bol poput peckanje ili probadanja
  • Osjećaj ukočenost ili “iglica”
  • Spontana bol koja se javlja bez nekog jasnog uzroka
  • Bol koja je uzrokovana događajima koji obično nisu bolni – poput boravka na hladnom, češljanja kose i drugo
  • Kronični osjećaj neugode
  • Gubitak sna

Uzroci neuropatske boli

Razumijevanje mogućih uzroka može pomoći u pronalasku adekvatnog tretmana boli te spriječiti da se bol vremenom pogorša. Nažalost, ponekad se uzrok neuropatske boli ne može naći. Najčešći uzroci neuropatske boli mogu se podijeliti u četiri glavne kategorije: sistemska bolest, upala,  ozljeda živaca i gubitak udova. Neki uobičajeni uzroci neuropatske boli uključuju:

  • Alkoholizam
  • Amputacija
  • Kemoterapija i zračenje
  • Šećerna bolest
  • Pritisak živaca ili leđne moždine uslijed iskliznuća diska ili artritisa
  • Herpes zoster
  • Operacija kralježnice
  • Problemi sa štitnjačom

Dijagnosticiranje neuropatske boli

Da bi se dijagnosticirala neuropatska bol, liječnik će Vas pitati za slijedeće podatke; kako biste opisali svoju bol, kada se bol pojavljuje ili da  li nešto konkretno potiče bol. Liječnik će Vas također pitati o čimbenicima rizika za neuropatsku bol. Potrebno je učiniti neurološki pregled s posebnim osvrtom na funkciju živaca poput procjene osjeta laganog dodira, vibracije, temperature i drugo. Nakon obavljenog temeljitog kliničkog pregleda mogu se planirati pretrage krvi i živaca. Najčešći način procjene da li je živac ozlijeđen je pomoću elektrodijagnostičkih pretraga kojima se ispituje  živčana provodljivosti. Pretrage krvi mogu ukazati na nedostatak vitamina ili poremećene funkcije štitnjače kao uzrok neuropatske boli. Ukoliko se sumnja da je neuropatska bol posljedica pritiska u području leđne moždine potrebno je učiniti i slikovne pretrage poput magnetske rezonance.

Kako liječiti neuropatsku bol

Ako je uzrok neuropatske boli neka sistemska bolest, poput šećerne bolesti, onda bolja kontrola tog stanja može ublažiti bol ali i pomoći u spriječavanju daljnjeg oštećenja živaca. Prije početka liječenja bitno je da sa svojim liječnikom razgovarate o prednostima i nedostacima lijeka koji bi trebali uzimati. Lijekovi protiv bolova poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (npr ibuprofen) ponekad se koriste za liječenje neuropatske boli. Međutim, u nekih  ljudi ovi lijekovi nisu učinkoviti za neuropatsku bol jer ne ciljaju izvor boli. Zbog toga su antiepileptici i antidepresivi često prva linija liječenja. Antidepresivi tretiraju  bol ali i simptome depresije i tjeskobe koji se mogu javiti kod dugotrajne kronične boli. Antiepileptici se često koriste za liječenje neuropatske boli. Gabapentin se najčešće propisuju za neuropatsku bol. Nije jasno zašto antiepileptici djeluju na neuropatsku bol, ali studije pokazuju da ovi lijekovi ometaju signale boli i zaustavljaju neispravan prijenos. Ponekad se mogu koristiti takozvane blokade kada se lokalno ubrizgavaju protuupalni lijekovi, lokalni anestetici ili drugi lijekovi protiv bolova. Ti lijekovi se ubrizgavaju u živce za koje se smatra da su odgovorni za neuropatsku bol boli. Te su blokade privremene, pa ih se mora ponoviti za produženje terapijskog učinka.

U slučajevima koje ne odgovaraju dobro na lijekove, neuropatska bol se može liječiti invazivnim postupcima. Kirurg implantira uređaj koji šalje električne impulse u mozak ili kralježnicu. Jednom kada je uređaj postavljen on šalje električne signale u mozak, leđnu moždinu ili živce i na taj način zaustavlja nepravilne živčane signale i kontrolira simptome.

 Druge vrste liječenja također mogu pomoći kod neuropatske boli. Neki od njih uključuju:

  • Fizikalnu terapiju
  • Akupunkturu
  • Može li se neuropatska bol spriječiti?

Najbolji način prevencije neuropatske boli je izbjegavanje oštećenja živaca. Zdravi način života, bez upotrebe duhana i alkohola, umjerena zdrava prehrana, održavanje primjerene tjelesne težine radi smanjenja rizika od šećerne bolesti i degenerativnih bolesti zglobova može značajno doprinijeti zdravlju živčanog sustava.  

Nažalost ponekad neuropatska bol ne reagira dovoljno na standardne tretmane  i može se pogoršati umjesto da se s vremenom poboljša. Za te ljude neuropatska bol može dovesti do ozbiljnog invaliditeta i komplikacija, uključujući depresiju, nesanicu, tjeskobu i još mnogo toga. Srećom, danas se svakim danom sve više saznaje o uzrocima neuropatske boli te se intenzivno istražuju novi načini učinkovitog liječenja što dovodi do boljih mogućnosti liječenja. Multidisciplinarni pristup koji kombinira različite terapije može biti vrlo učinkovit način za pružanje olakšanja od neuropatske boli.

Neuropatska bol može negativno utjecati na vaš život ako se ne počnete liječiti i ako ne spriječite pogoršanje simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Epileptički napadaji

Mozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Mjehur

Neurogeni mjehur

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]

Gubitak svijesti

Vazovagalna sinkopa

Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]

Glava

Radila sam MR mozga, što kažu nalazi?

Disanje

Miastenia gravis

Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga