Potres mozga

Potres mozga je traumatična ozljeda mozga koja utječe na moždane funkcije i obično je posljedica udarca u glavu. Simptomi su obično privremeni i većina ljudi se potpuno oporavi nakon potresa mozga.

Potres mozga je blaga traumatska ozljeda mozga koja se može dogoditi nakon udarca u glavu kao posljedica pada, prometne nesreće ili nasilnog napada. Udarac u glavu osoba može zadobiti tijekom bavljenja različitim sportovima, posebno boksom i nogometom.

 Kako prepoznati potres mozga

Simptomi potresa mozga variraju ovisno o težini ozljede i samoj  osobi. Znakovi i simptomi potresa mozga mogu biti suptilni i ne moraju se pojaviti odmah. Simptomi mogu trajati danima, tjednima ili čak duže. Uobičajeni simptomi a su glavobolja, gubitak pamćenja (amnezija) i zbunjenost. Amnezija obično uključuje zaboravljanje događaja koji je izazvao potres mozga. Osim ovih simptoma mogu se javiti mučnina, povraćanje, umor, zamagljen vid i vrtoglavica.

Neurološki znakovi koji se javljaju su :

-Privremeni gubitak svijesti

-Nerazgovijetan govor

-Odgođeni odgovor na pitanja i ponavljano postavljanje istog pitanja

-Ošamućeni izgled

 

Tijekom razdoblja oporavka nakon potresa mozga, mogu se pojaviti sljedeći simptomi:

-Razdražljivost i druge promjene osobnosti

-Osjetljivost na svjetlost i buku

-Poteškoće s koncentracijom

-Poremećaji spavanja

-Problemi s psihološkom prilagodbom i depresija

-Poremećaji okusa i mirisa

 

Zašto nastaje potres mozga? 

Mozak je zaštićen od različitih ozljeda kostima lubanje i cerebrospinalnom tekućinom unutar lubanje. Silovit udarac u glavu i vrat ili gornji dio tijela može uzrokovati da  mozak snažno klizi naprijed-natrag po unutarnjim zidovima lubanje što može prouzročiti ozljedu mozga. Takva ozljeda utječu na rad mozga, obično na kratko, što rezultira znakovima i simptomima potresa mozga. Padovi su najčešći uzrok potresa mozga. Potres mozga je također čest u ljudi koji se bave kontaktnim sportom, poput nogometa ili hokeja.

Kako se dijagnosticira potres mozga

Dijagnoza je klinička na temelju podataka te rezultata pregleda koji uključuju neurološki status. U slučaju ozbiljnih simptoma potrebno je učiniti MR ili CT mozga kako bi  se utvrdilo postoje li ozbiljne ozljede mozga.

Koje komplikacije mogu nastati nakon potresa mozga?

Simptomi potresa mogu trajati  tjednima (ili čak mjesecima), umjesto samo nekoliko dana. Mali dio ljudi (15% do 20%) može imati simptome koji uključuju glavobolju, vrtoglavicu i kognitivne smetnja  koji traju duže od tri tjedna. Ako se ovi simptomi nastave i nakon tri mjeseca, to se okarakterizira kao sindrom potresa mozga i javlja se češće u osoba starijih od 40 godina života. Glavobolje povezane s potresom mozga mogu trajati  i do sedam dana nakon ozljede mozga. Osim posttraumatske glavobolje može se javiti i posttraumatska  vrtoglavica  danima, tjednima ili mjesecima nakon ozljede mozga te umor. Nije poznato zašto neki ljudi razvijaju ove tegobe a drugi ne. Ozbiljnost potresa mozga ne igra nikakvu ulogu u vjerojatnosti razvoja sindroma potresa mozga.

Za sportaše je važno da se više ne vraćaju sportu dok još uvijek imaju znakove i simptome potresa mozga.

Kako se liječi potres mozga

Liječenje potresa mozga ovisi o težini simptoma. Ako potres mozga uzrokuje glavobolju prepisuju se lijekovi koji ublažavaju  bolove poput  ibuprofena.  Bitno je da osoba s potresom mozga miruju,  izbjegava sportske  i druge  naporne aktivnosti te  vožnju vozilom ili  biciklom 24 sata ili čak nekoliko mjeseci, ovisno o težini ozljede. Alkohol može usporiti oporavak, te ga je potrebno izbjegavati do potpunog oporavka.

Dobivanje drugog potresa mozga prije nego što izliječi prvi potres mozga može uzrokovati stanje poznato kao sindrom drugog udara, što može povećati šanse za oštećenje mozga. Važno je uzeti vrijeme za odmor nakon bilo kojeg potresa mozga jer to omogućuje mozgu da ozdravi. Povratak sportu ili vježbanju uvijek  treba  biti postupan.

Kako prevenirati potres mozga

Svatko se može ozlijediti tijekom pada, prometne nesreće ili bilo koje druge svakodnevne aktivnosti. Osobe koje sudjeluju  u sportovima poput nogometa ili boksa imaju  povećani rizik da dobiju potres mozga. Pri vožnji bicikla ili  bavljenja  bilo kojom rekreativnom aktivnošću koja može dovesti do ozljede glave, potrebno je nositi zaštitu  za glavu. Prilikom vožnje automobilom vezanje sigurnosnog pojasa može spriječiti ozbiljne ozljede, uključujući ozljedu glave, tijekom prometne nesreće. Padovi oko kuće vodeći su uzrok ozljeda glave i zbog toga  dom treba biti  dobro osvijetljen, a podovi bez ičega što bi moglo uzrokovati posrtanje i pad. Redovitim vježbanjem ojačavaju se  mišići nogu i poboljšava ravnoteža te se na taj način preveniraju padovi.

Većina ljudi se potpuno oporavi od potresa mozga i potres mozga obično nije opasan po život, ali može uzrokovati ozbiljne tegobe koje zahtijevaju liječenje.  Treba izbjegavati ponavljanje potresa mozga jer se mogu povećati šanse za trajno oštećenje mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Mozak

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Adenohipofiza

Što znači ova rečenica u mom nalazu (MR mozga)

Mozak

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

Paraneoplastični sindromi

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu […]

Neurologija

Može li uzrok ovome biti post-COVID?

Neurologija

Radikulopatija

Radikulopatiju uzrokuje pritisak na živac u području kralježnici i rezultat je pritiska ili nadraženosti korijena živaca (mjesto gdje se živci spajaju s kralježnicom). Radikulopatija će se manifestirati bolom u području oko pritisnutog živca, utrnutosti ili peckanjem. Ovisno o mjestu pritiska na živac, radikulopatija se može klasificirati kao: – cervikalna radikulopatija (vrat) – torakalna radikulopatija (srednji […]