Prepoznavanje simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Prepoznavanje simptoma Alzheimerove bolesti i traženje pomoći što ranije omogućuje pravodobno liječenje, povećava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji te olakšava suočavanje sa bolešću.

Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga.Smetnje se razvijaju postepeno i najčešće se inicijalno prezentiraju kao zaboravljivost. Simptomi  se tijekom vremena pogoršavaju te se osim zaboravljivosti javlja i cijeli niz drugih smetnji poput otežane  orijentacije u vremenu i prostoru, traženja riječi pri govoru i neprepoznavanja bliskih osoba. Pojava ovih smetnji kao i sve veća zaboravljivost dovode do toga da osoba koja boluje od Alzheimerove bolesti postaje ovisna o tuđoj pomoći. Učestalost bolesti raste s životnom dobi i Alzheimerova bolest se obično javlja u osoba starijih od 65 godina života. Obzirom na podatak da današnje društvo sve više stari učestalost Alzheimerove bolesti eskponencijalno raste i zbog toga se danas govori o „epidemiji Alzheimerove bolesti“. Najnovije  procjene govore da će do 2020. godine u Svijetu  biti 43 milijuna oboljelih a  do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih. Milijunski broj bolesnika koji boluju od Alzheimerove bolesti i osoba koje se brinu o njima naveo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju da proglasi Alzheimerovu bolest javnozdravstvenim prioritetom. Ova činjenica postavlja imperativ na društvo  da se rano prepoznaju znakove bolesti i započne adekvatno liječenje. Stanovištvo Hrvatske spada u staru populaciju i procijenjuje se  da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih te da će ta brojka dodatno  rasti.  Smatra se da se godišnje u Hrvatskoj pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva, što znači svaka 3 sata se javlja jedan novi  slučaj.

Kada nastaje Alzheimerova bolest?

Simptomi bolesti tipično se javljaju u osoba starijih od 65 godina.  U malog postotka bolesnika, otprilike 5% prvi simptomi se javljaju u osoba između 30-te i 60-te godine života i tada govorimo o ranom oblik bolesti.

Alzheimerovoj bolesti ne mora prethoditi nikakav događaj, može doći „sama od sebe”. No, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima, poput odlaska u mirovinu ili boravka u bolnici.

Kako nastaje Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest u većini slučajeva nije nasljedna. Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja određenih regija mozga. Točan razlog propadanja nije poznat ali zna se da dolazi do nakupljanja proteina (tau i beta amiloid) koji dovode do smrti neurona i posljedično atrofije mozga. Promjene proteina počinju se javljati otprike 10-tak godina prije pojave simptoma i označavaju se kao pretklinička faza Alzheimerove bolesti. Abnormalni depoziti proteina  formiraju amiloidne  plakove i  tau vretena što dovodi do poremećene funkcije živačnih stanica koji gube međusobne veze i umiru. Oštećenja živčanih stanica započinje u dijelu mozga koji se naziva  hipokampus, dio mozga zadužen za pamćenje nedavnih, novih događaja. Kako proces  bolesti napreduje zahvaćene su brojne regije mozga. U uznapredovalim fazama bolesti zahvaćen je čitav mozak.

Koje smetnje se tipično javljaju na početku  bolesti?

Rani simptomi Alzheimerove bolesti su:

  • zaboravljanje nedavnih događaja (oslanjanje na pisane podsjetnike) i dogovora
  • učestalo postavljanje istih pitanja
  • zametanje stvari (stavljanje stvari na neubičajena mjesta)
  • nemogućnost baratanja s financijama (otežano računanje)
  • problemi s abstraktnim i logičkim razmišljanjem
  • otežana društvena procjena
  • gubitak interesa za okolinu (apatija)

Rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti suptilni i nekad ih je teško razlikovati od promjena koje se normalno događaju u starijoj životnoj dobi i predstavljaju sastavni dio starenja. Zbog pravodobnog započinjanja liječenja bitno je rano prepoznati znakove Alzheimerove bolesti a ne pripisati ih promjenama koje se mogu desiti u starijih osoba. 

Kako napreduje Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je progresivnog karaktera i tijekom vremena zahvaće sve svakodnevne aktivnosti. U početku su zahvaćene složene aktivnosti poput telefoniranja, vođenja financija, vožnje auta i dr. Tijekom vremena stradavaju i bazične aktivnosti i osoba se više ne može samostalno okupati, jesti, hodati ili obući. Osim sve veće ovisnosti o pomoći druge osobe tijekom vremena pogoršavaju se i drugi  simptomi te se bolesnici mogu biti jako uznemireni, promijenjenog ponašanja, verbalno i fizički agresivni  u umjerenim fazama bolesti. U uznapredovalim fazama bolesti bolesnik potpuno ovisi o pomoći okoline, verbalna komunikacija je ograničena na sve nekoliko riječi, pokretljivost je znatno smanjena  i  ne prepoznaje bliske osobe. Napredovanje simptoma Alzheimerove bolesti znatno varira od bolesnika do bolesnika.

Kako liječiti Alzheimerovu bolest?

Danas ne možemo izliječiti Alzheimerovu bolest ali postoje lijekovi koji mogu usporiti njezino napredovanje. Djelovanje ovih lijekova je učinkovitije  u osoba s blagom Alzheimerovom bolešću te je zato bitno rano prepoznati simptome i pravodobno započeti liječenje. Postoje dvije skupine lijekova koje se razlikuju po mehanizmu djelovanja: inhibitori acetilkolinesteraze i blokatori NMDA receptora. Ovi lijekovi imaju drugačiji mehanizma djelovanja i mogu se međusobno kombinirati, dapače kliničke studije su  pokazale da su upravo najbolji rezultati liječenja postignuti kombinacijom ovih lijekova. Inhibitori acetilkolinesteraze povećavaju razinu supstance acetilkolina u mozgu i na taj način poboljšavaju fukcije pamćenja, pažnje i komunikacije. U Hrvastskoj postoje dvije supstance iz ove skupine: donepezil i rivastigmin. Najčešće nuspojave ovih lijekova su mučnina, povraćanje,  nesanica, mišičini grčevi i osjećaj umora. Nuspojave su blage i obično prolazne. U drugu skupinu ljekova spada memantin, supstanca koja blokira djelovanje supstance glutamata na  NMDA receptore u mozgu. Ovaj lijek usporava  progresiju simptoma u umjerenoj i uznapredovaloj Alzheimerovoj bolesti te dobro djeluje na kognitivne i psihijatrijske simptome bolesti. Nuspojave su blage i prolazne  a mogu se pojaviti u vidu glavobolje, vrtoglavice, pospanosti i opstipacije.

Kako prevenirati Alzheimerovu bolest?

Alzheimerova bolest se ne može prevenirati ali se početak prvih smetnji može odgoditi dijelovanjem na rizične čimbenike njezinog nastanka. Znanstveni radovi ukazuju  da promjene u prehrambenim navikama, tjelesna i mentalna  aktivnost  mogu umanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.  Odabir zdravog načina života koji može umanjiti rizik od Alzheimerove bolesti uključuje sljedeće:

  1. Vježbajte redovito
  2. Mediteranska prehrana (hrana s malo zasićenih masti)
  3. Slijedite upute liječnika ukoliko bolujete od  visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i visokog kolesterola kako bi ova stanja bila pod kontrolom
  4. Ako pušite, zamolite svog liječnika za pomoć da prestanete pušiti
  5. Budite mentalno i socijalno aktivni. Znanstvene studije su pokazale da  mentalna aktivnost u vidu sviranja instrumenta, čitanja, učenja stranog jezika te drugih aktivnosti koje zahtijevaju mentalni angažman  smanjuju  rizik od Alzheimerove bolesti. Također socijalni angažman poput  sudjelovanja u društvenim događanjima, ples, društvene igre  i drugo povoljno djeluju na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest danas zbog velikog broja bolesnika predstavlja javnozdravstveni prioritet. Kako bi se što bolje moglo pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima potrebno je što prije obratiti se liječnicima radi pravodobnog postavljanja dijagnoze i liječenja te Udruzi za Alzheimerovu bolest gdje se mogu dobiti informacije o dostupnoj podršci i savjeti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Oftalmolog

Smetnje vida

Antidepresivi

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Srce

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Parkinsonova bolest

Demencija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Demencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

Mozak

Kako riješiti uznemirenost u bolesnika s Alzheimerovom bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Jedan od najizazovnijih simptoma koji se javljaju u okviru ovog stanja je uznemirenost. Uznemirenost obuhvaća niz ponašanja, od nemira i agresije do emocionalnog stresa, koja mogu značajno utjecati na dobrobit osoba s Alzheimerovom bolešću i njihovih skrbnika. U ovom tekstu navesti ćemo uzroke […]

Neurologija

Tumačenje nalaza MR lumbalne kralježnice

Iz iste kategorije

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]