Prepoznavanje simptoma Alzheimerove bolesti

Prepoznavanje simptoma Alzheimerove bolesti i traženje pomoći što ranije omogućuje pravodobno liječenje, povećava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji te olakšava suočavanje sa bolešću.

Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga.Smetnje se razvijaju postepeno i najčešće se inicijalno prezentiraju kao zaboravljivost. Simptomi  se tijekom vremena pogoršavaju te se osim zaboravljivosti javlja i cijeli niz drugih smetnji poput otežane  orijentacije u vremenu i prostoru, traženja riječi pri govoru i neprepoznavanja bliskih osoba. Pojava ovih smetnji kao i sve veća zaboravljivost dovode do toga da osoba koja boluje od Alzheimerove bolesti postaje ovisna o tuđoj pomoći. Učestalost bolesti raste s životnom dobi i Alzheimerova bolest se obično javlja u osoba starijih od 65 godina života. Obzirom na podatak da današnje društvo sve više stari učestalost Alzheimerove bolesti eskponencijalno raste i zbog toga se danas govori o „epidemiji Alzheimerove bolesti“. Najnovije  procjene govore da će do 2020. godine u Svijetu  biti 43 milijuna oboljelih a  do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih. Milijunski broj bolesnika koji boluju od Alzheimerove bolesti i osoba koje se brinu o njima naveo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju da proglasi Alzheimerovu bolest javnozdravstvenim prioritetom. Ova činjenica postavlja imperativ na društvo  da se rano prepoznaju znakove bolesti i započne adekvatno liječenje. Stanovištvo Hrvatske spada u staru populaciju i procijenjuje se  da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih te da će ta brojka dodatno  rasti.  Smatra se da se godišnje u Hrvatskoj pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva, što znači svaka 3 sata se javlja jedan novi  slučaj.

Kada nastaje Alzheimerova bolest?

Simptomi bolesti tipično se javljaju u osoba starijih od 65 godina.  U malog postotka bolesnika, otprilike 5% prvi simptomi se javljaju u osoba između 30-te i 60-te godine života i tada govorimo o ranom oblik bolesti.

Alzheimerovoj bolesti ne mora prethoditi nikakav događaj, može doći „sama od sebe”. No, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima, poput odlaska u mirovinu ili boravka u bolnici.

Kako nastaje Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest u većini slučajeva nije nasljedna. Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja određenih regija mozga. Točan razlog propadanja nije poznat ali zna se da dolazi do nakupljanja proteina (tau i beta amiloid) koji dovode do smrti neurona i posljedično atrofije mozga. Promjene proteina počinju se javljati otprike 10-tak godina prije pojave simptoma i označavaju se kao pretklinička faza Alzheimerove bolesti. Abnormalni depoziti proteina  formiraju amiloidne  plakove i  tau vretena što dovodi do poremećene funkcije živačnih stanica koji gube međusobne veze i umiru. Oštećenja živčanih stanica započinje u dijelu mozga koji se naziva  hipokampus, dio mozga zadužen za pamćenje nedavnih, novih događaja. Kako proces  bolesti napreduje zahvaćene su brojne regije mozga. U uznapredovalim fazama bolesti zahvaćen je čitav mozak.

Koje smetnje se tipično javljaju na početku  bolesti?

Rani simptomi Alzheimerove bolesti su:

  • zaboravljanje nedavnih događaja (oslanjanje na pisane podsjetnike) i dogovora
  • učestalo postavljanje istih pitanja
  • zametanje stvari (stavljanje stvari na neubičajena mjesta)
  • nemogućnost baratanja s financijama (otežano računanje)
  • problemi s abstraktnim i logičkim razmišljanjem
  • otežana društvena procjena
  • gubitak interesa za okolinu (apatija)

Rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti suptilni i nekad ih je teško razlikovati od promjena koje se normalno događaju u starijoj životnoj dobi i predstavljaju sastavni dio starenja. Zbog pravodobnog započinjanja liječenja bitno je rano prepoznati znakove Alzheimerove bolesti a ne pripisati ih promjenama koje se mogu desiti u starijih osoba. 

Kako napreduje Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je progresivnog karaktera i tijekom vremena zahvaće sve svakodnevne aktivnosti. U početku su zahvaćene složene aktivnosti poput telefoniranja, vođenja financija, vožnje auta i dr. Tijekom vremena stradavaju i bazične aktivnosti i osoba se više ne može samostalno okupati, jesti, hodati ili obući. Osim sve veće ovisnosti o pomoći druge osobe tijekom vremena pogoršavaju se i drugi  simptomi te se bolesnici mogu biti jako uznemireni, promijenjenog ponašanja, verbalno i fizički agresivni  u umjerenim fazama bolesti. U uznapredovalim fazama bolesti bolesnik potpuno ovisi o pomoći okoline, verbalna komunikacija je ograničena na sve nekoliko riječi, pokretljivost je znatno smanjena  i  ne prepoznaje bliske osobe. Napredovanje simptoma Alzheimerove bolesti znatno varira od bolesnika do bolesnika.

Kako liječiti Alzheimerovu bolest?

Danas ne možemo izliječiti Alzheimerovu bolest ali postoje lijekovi koji mogu usporiti njezino napredovanje. Djelovanje ovih lijekova je učinkovitije  u osoba s blagom Alzheimerovom bolešću te je zato bitno rano prepoznati simptome i pravodobno započeti liječenje. Postoje dvije skupine lijekova koje se razlikuju po mehanizmu djelovanja: inhibitori acetilkolinesteraze i blokatori NMDA receptora. Ovi lijekovi imaju drugačiji mehanizma djelovanja i mogu se međusobno kombinirati, dapače kliničke studije su  pokazale da su upravo najbolji rezultati liječenja postignuti kombinacijom ovih lijekova. Inhibitori acetilkolinesteraze povećavaju razinu supstance acetilkolina u mozgu i na taj način poboljšavaju fukcije pamćenja, pažnje i komunikacije. U Hrvastskoj postoje dvije supstance iz ove skupine: donepezil i rivastigmin. Najčešće nuspojave ovih lijekova su mučnina, povraćanje,  nesanica, mišičini grčevi i osjećaj umora. Nuspojave su blage i obično prolazne. U drugu skupinu ljekova spada memantin, supstanca koja blokira djelovanje supstance glutamata na  NMDA receptore u mozgu. Ovaj lijek usporava  progresiju simptoma u umjerenoj i uznapredovaloj Alzheimerovoj bolesti te dobro djeluje na kognitivne i psihijatrijske simptome bolesti. Nuspojave su blage i prolazne  a mogu se pojaviti u vidu glavobolje, vrtoglavice, pospanosti i opstipacije.

Kako prevenirati Alzheimerovu bolest?

Alzheimerova bolest se ne može prevenirati ali se početak prvih smetnji može odgoditi dijelovanjem na rizične čimbenike njezinog nastanka. Znanstveni radovi ukazuju  da promjene u prehrambenim navikama, tjelesna i mentalna  aktivnost  mogu umanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.  Odabir zdravog načina života koji može umanjiti rizik od Alzheimerove bolesti uključuje sljedeće:

  1. Vježbajte redovito
  2. Mediteranska prehrana (hrana s malo zasićenih masti)
  3. Slijedite upute liječnika ukoliko bolujete od  visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i visokog kolesterola kako bi ova stanja bila pod kontrolom
  4. Ako pušite, zamolite svog liječnika za pomoć da prestanete pušiti
  5. Budite mentalno i socijalno aktivni. Znanstvene studije su pokazale da  mentalna aktivnost u vidu sviranja instrumenta, čitanja, učenja stranog jezika te drugih aktivnosti koje zahtijevaju mentalni angažman  smanjuju  rizik od Alzheimerove bolesti. Također socijalni angažman poput  sudjelovanja u društvenim događanjima, ples, društvene igre  i drugo povoljno djeluju na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest danas zbog velikog broja bolesnika predstavlja javnozdravstveni prioritet. Kako bi se što bolje moglo pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima potrebno je što prije obratiti se liječnicima radi pravodobnog postavljanja dijagnoze i liječenja te Udruzi za Alzheimerovu bolest gdje se mogu dobiti informacije o dostupnoj podršci i savjeti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Koncentracija

Problem sa pamćenjem i koncentracijom – što mi je činiti?

Alzheimerova bolest

Demencije – 1. dio

U starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba […]

Alzheimerova bolest

Što su to neurodegenerativne bolesti?

Neurodegenerativni poremećaji su stanja u kojima dolazi do oštećenja živčanih stanica koje nazivamo neuroni. Oštećenje neurona uzrokuje probleme s načinom na koji se ljudi kreću, misle, osjećaju ili ponašaju. Predstavljaju raznoliku skupina stanja koja uključuju Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, supranuklearnu paralizu, ataksije, normotenzivni hidrocefalus i mnoge druga bolesti. Brojna istraživanja provode se kako […]

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Epilepsija

Epileptički napadaji

Mozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]