Rehabilitacija nakon moždanog udara

Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika  i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i  ne mogu se više oporaviti.  Bolesnik s moždanim udarom zbog propadanja živčanih stanica može imati probleme s govorom, gutanjem, intelektualnim i motoričkim funkcijama.

Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Najčešća vrsta, ishemijska, uzrokovana je krvnim ugruškom ili sužavanjem krvne žile (arterije) koja vodi do mozga. To sprječava protok krvi u druge dijelove mozga i sprječava da potrebni kisik i hranjive tvari dođu do živčanih stanica. Ovaj tip moždanog udara nastaje zbog:

-formiranje ugruška unutar krvne žile  što se naziva tromboza

-ugrušak iz srca može začepiti krvnu žilu  mozga što se  naziva  embolija

-jako suženje krvnih žila u vratu i  mozgu (stenoza)  zbog masnih naslaga koje oblažu zidove krvnih žila.

Druga velika vrsti moždanog udara se naziva hemoragijskom i obilježena je pojavom krvarenja u mozgu.

Ponekad simptomi moždanog udara traju samo nekoliko minuta, a zatim nestaju. Tada se nazivaju  prolazni ishemijski napad (TIA).

Moždani udar je vrlo bitan uzrok ozbiljnog invaliditeta starijih osoba. Danas  su dostupne brojne terapije koje pomažu u rehabilitaciji bolesnika  nakon moždanog udara.

Cilj rehabilitacije moždanog udara je da bolesnik nauči vještine koje je izgubio zbog moždanog udara. Rehabilitacija nakon moždanog udara može  pomoći bolesnicima da ponovno steknu neovisnost i poboljšaju kvalitetu života.

Ozbiljnost komplikacija moždanog udara i sposobnost svake osobe da se oporavi uvelike variraju. Neovisno o velikim intraindividualnim razlikama  sve studije su potvrdile da  bolesnici koji sudjeluju u fokusiranom programu rehabilitacije moždanog udara imaju bolje rezultate od onih kod kojih nije provedena rehabilitacija.

Kada treba započeti rehabilitaciju od moždanog udara?

Što se prije započne rehabilitacija od moždanog udara, veća je vjerojatnost da će se vratiti izgubljene sposobnosti i vještine. Pri započinjanju rehabilitacije bitno je da stanje bolesnika stabilizirano, komplikacija povezana s moždanim udarom su pod kontrolom te  da su započete sve mjere kako bi se   spriječio novi moždani udar. Uobičajeno je da rehabilitacija nakon moždanog udara počne 24 do 48 sati nakon moždanog udara, dok je bolesnik u bolnici.

Koliko traje rehabilitacija od moždanog udara?

Trajanje rehabilitacije od moždanog udara ovisi o težini moždanog udara i komplikacijama. Dio bolesnika se oporavi brzo nakon moždanog udara ali  većini je potreban neki oblik dugotrajne rehabilitacije od moždanog udara koja traje mjesecima ili godinama nakon moždanog udara.

Što uključuje rehabilitaciju bolesnika s moždanim udarom?

Postoji mnogo pristupa rehabilitaciji moždanog udara. Plan rehabilitacije ovisit će o kliničkoj slici moždanog udara.

Za većinu bolesnika  s moždanim udarom rehabilitacija uglavnom uključuje fizikalnu terapiju. Cilj fizikalne terapije je da bolesnik s moždanim udarom ponovno nauči jednostavne motoričke aktivnosti kao što su hodanje, sjedenje i stajanje. Vježbe motoričkih sposobnosti  poboljšavaju snagu mišića i koordinaciju. Trening mobilnosti se radi kao bi se bolesnika naučilo koristiti pomagala za kretanje, kao što su hodalice, štapovi, invalidska kolica ili steznik za gležanj. Steznik za gležanj može stabilizirati i ojačati  gležanj kako bi podržao težinu tijela dok se ponovno uči hodati. Također se primjenjuju metode koje ublažuju napetost mišića (spastičnost) kako bi se povratio raspon pokreta.

Rehabilitacija može biti potpomognuta različitim tehnologijama poput:

-električne stimulacije koja se  primjenjuje na oslabljene mišiće, uzrokujući njihovo kontrakciju.

-robotska tehnologija koja pomaže oštećenim udovima u izvođenju pokreta, pomažući udovima da povrate snagu i funkciju.

Druga vrsta terapije koja pomaže bolesnicima da ponovno nauče svakodnevne aktivnosti je radna terapija. Ova vrsta terapije također uključuje vježbanje i trening. Njihov  cilj je pomoći bolesniku s moždanim udarom da ponovno nauči svakodnevne aktivnosti kao što su gutanje, oblačenje, kupanje, kuhanje, čitanje i pisanje,  korištenje toaleta i drugo. Radni terapeuti pomažu bolesniku  da postane samostalan ili manje ovisan o okolini.

Govorna terapija pomaže bolesnicima s moždanim udarom da ponovno nauče jezik i govorne vještine ili nauče druge oblike komunikacije. Govorna terapija je prikladna za bolesnike  koji nemaju problema s intelektualnim funkcijama, ali imaju problema s razumijevanjem govora ili napisanih riječi, ili problema s formiranjem govora. S vremenom i strpljenjem, osoba koja je preživjela moždani udar trebala bi moći vratiti neke, a ponekad i sve, jezične i govorne sposobnosti (govor, slušanje, pisanje i razumijevanje).

Koji čimbenici utječu na ishod rehabilitacije od moždanog udara?

Oporavak od moždanog udara razlikuje se od osobe do osobe. Teško je predvidjeti koliko se sposobnosti mogu  oporaviti i koliko brzo. Općenito, uspješna rehabilitacija od moždanog udara ovisi o:

-težini moždanog udara

-motivaciji i raspoloženju

-podršci obitelji

-vremenu započinjanja rehabilitacije  

Stopa oporavka općenito je najveća u tjednima i mjesecima nakon moždanog udara. Međutim, postoje dokazi da se neke funkcije poboljšavaju čak 12 do 18 mjeseci nakon moždanog udara.

Moždani udar uzrokuje različite i dugotrajne probleme. Iako se neki bolesnici mogu brzo oporaviti, mnogim bolesnicima je  potrebna  dugoročna podrška koja će im pomoći da povrate što je više moguće neovisnosti. Za rehabilitaciju moždanog udara potrebno je vrijeme. Oporavak od moždanog udara može biti dugo i frustrirajuće iskustvo tijekom kojeg se bolesnici i njihove obitelji suočavaju s nizom poteškoća.  Kako bi se ostvarila uspješna rehabilitacija potrebno je vrijeme kao i predanost i spremnost bolesnika i njihovih obitelji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

EEG

Ljubazno molim pojašnjenje EEG nalaza

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Mozak

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Mozak

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje