Rehabilitacija nakon moždanog udara

Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika  i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i  ne mogu se više oporaviti.  Bolesnik s moždanim udarom zbog propadanja živčanih stanica može imati probleme s govorom, gutanjem, intelektualnim i motoričkim funkcijama.

Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Najčešća vrsta, ishemijska, uzrokovana je krvnim ugruškom ili sužavanjem krvne žile (arterije) koja vodi do mozga. To sprječava protok krvi u druge dijelove mozga i sprječava da potrebni kisik i hranjive tvari dođu do živčanih stanica. Ovaj tip moždanog udara nastaje zbog:

-formiranje ugruška unutar krvne žile  što se naziva tromboza

-ugrušak iz srca može začepiti krvnu žilu  mozga što se  naziva  embolija

-jako suženje krvnih žila u vratu i  mozgu (stenoza)  zbog masnih naslaga koje oblažu zidove krvnih žila.

Druga velika vrsti moždanog udara se naziva hemoragijskom i obilježena je pojavom krvarenja u mozgu.

Ponekad simptomi moždanog udara traju samo nekoliko minuta, a zatim nestaju. Tada se nazivaju  prolazni ishemijski napad (TIA).

Moždani udar je vrlo bitan uzrok ozbiljnog invaliditeta starijih osoba. Danas  su dostupne brojne terapije koje pomažu u rehabilitaciji bolesnika  nakon moždanog udara.

Cilj rehabilitacije moždanog udara je da bolesnik nauči vještine koje je izgubio zbog moždanog udara. Rehabilitacija nakon moždanog udara može  pomoći bolesnicima da ponovno steknu neovisnost i poboljšaju kvalitetu života.

Ozbiljnost komplikacija moždanog udara i sposobnost svake osobe da se oporavi uvelike variraju. Neovisno o velikim intraindividualnim razlikama  sve studije su potvrdile da  bolesnici koji sudjeluju u fokusiranom programu rehabilitacije moždanog udara imaju bolje rezultate od onih kod kojih nije provedena rehabilitacija.

Kada treba započeti rehabilitaciju od moždanog udara?

Što se prije započne rehabilitacija od moždanog udara, veća je vjerojatnost da će se vratiti izgubljene sposobnosti i vještine. Pri započinjanju rehabilitacije bitno je da stanje bolesnika stabilizirano, komplikacija povezana s moždanim udarom su pod kontrolom te  da su započete sve mjere kako bi se   spriječio novi moždani udar. Uobičajeno je da rehabilitacija nakon moždanog udara počne 24 do 48 sati nakon moždanog udara, dok je bolesnik u bolnici.

Koliko traje rehabilitacija od moždanog udara?

Trajanje rehabilitacije od moždanog udara ovisi o težini moždanog udara i komplikacijama. Dio bolesnika se oporavi brzo nakon moždanog udara ali  većini je potreban neki oblik dugotrajne rehabilitacije od moždanog udara koja traje mjesecima ili godinama nakon moždanog udara.

Što uključuje rehabilitaciju bolesnika s moždanim udarom?

Postoji mnogo pristupa rehabilitaciji moždanog udara. Plan rehabilitacije ovisit će o kliničkoj slici moždanog udara.

Za većinu bolesnika  s moždanim udarom rehabilitacija uglavnom uključuje fizikalnu terapiju. Cilj fizikalne terapije je da bolesnik s moždanim udarom ponovno nauči jednostavne motoričke aktivnosti kao što su hodanje, sjedenje i stajanje. Vježbe motoričkih sposobnosti  poboljšavaju snagu mišića i koordinaciju. Trening mobilnosti se radi kao bi se bolesnika naučilo koristiti pomagala za kretanje, kao što su hodalice, štapovi, invalidska kolica ili steznik za gležanj. Steznik za gležanj može stabilizirati i ojačati  gležanj kako bi podržao težinu tijela dok se ponovno uči hodati. Također se primjenjuju metode koje ublažuju napetost mišića (spastičnost) kako bi se povratio raspon pokreta.

Rehabilitacija može biti potpomognuta različitim tehnologijama poput:

-električne stimulacije koja se  primjenjuje na oslabljene mišiće, uzrokujući njihovo kontrakciju.

-robotska tehnologija koja pomaže oštećenim udovima u izvođenju pokreta, pomažući udovima da povrate snagu i funkciju.

Druga vrsta terapije koja pomaže bolesnicima da ponovno nauče svakodnevne aktivnosti je radna terapija. Ova vrsta terapije također uključuje vježbanje i trening. Njihov  cilj je pomoći bolesniku s moždanim udarom da ponovno nauči svakodnevne aktivnosti kao što su gutanje, oblačenje, kupanje, kuhanje, čitanje i pisanje,  korištenje toaleta i drugo. Radni terapeuti pomažu bolesniku  da postane samostalan ili manje ovisan o okolini.

Govorna terapija pomaže bolesnicima s moždanim udarom da ponovno nauče jezik i govorne vještine ili nauče druge oblike komunikacije. Govorna terapija je prikladna za bolesnike  koji nemaju problema s intelektualnim funkcijama, ali imaju problema s razumijevanjem govora ili napisanih riječi, ili problema s formiranjem govora. S vremenom i strpljenjem, osoba koja je preživjela moždani udar trebala bi moći vratiti neke, a ponekad i sve, jezične i govorne sposobnosti (govor, slušanje, pisanje i razumijevanje).

Koji čimbenici utječu na ishod rehabilitacije od moždanog udara?

Oporavak od moždanog udara razlikuje se od osobe do osobe. Teško je predvidjeti koliko se sposobnosti mogu  oporaviti i koliko brzo. Općenito, uspješna rehabilitacija od moždanog udara ovisi o:

-težini moždanog udara

-motivaciji i raspoloženju

-podršci obitelji

-vremenu započinjanja rehabilitacije  

Stopa oporavka općenito je najveća u tjednima i mjesecima nakon moždanog udara. Međutim, postoje dokazi da se neke funkcije poboljšavaju čak 12 do 18 mjeseci nakon moždanog udara.

Moždani udar uzrokuje različite i dugotrajne probleme. Iako se neki bolesnici mogu brzo oporaviti, mnogim bolesnicima je  potrebna  dugoročna podrška koja će im pomoći da povrate što je više moguće neovisnosti. Za rehabilitaciju moždanog udara potrebno je vrijeme. Oporavak od moždanog udara može biti dugo i frustrirajuće iskustvo tijekom kojeg se bolesnici i njihove obitelji suočavaju s nizom poteškoća.  Kako bi se ostvarila uspješna rehabilitacija potrebno je vrijeme kao i predanost i spremnost bolesnika i njihovih obitelji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CT mozga

CT nalaz mozga – trebam li se brinuti?

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Blaga ventrikulomegalija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Masna konverzija koštane srži

Molim Vaše mišljenje za moj MR nalaz mozga

Iz iste kategorije

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Operacija kičme – molim Vaše stručno mišljenje

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]