Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj spavanja koji izaziva pretjerani nagon za pomicanjem nogu. Može uzrokovati značajnu nelagodu, nesanicu i probleme sa svakodnevnim funkcioniranjem te zbog toga liječenje treba biti prioritet.

Sindrom nemirnih nogu poznat i kao Willis-Ekbom-ova bolest, je neurološki poremećaj spavanja  koji se manifestira osjećajem neugode te izaziva  pretjerani nagon za pomicanjem nogu. Simptomi se tipično  javljaju  u mirovanju, kada je osoba opuštena, sjedi ili leži i to najčešće u večernjim satima, neposredno prije spavanja. Na pomicanje nogu, ustajanje ili hodanje neugoda u nogama prolazi i dolazi do olakšanja ali kad se bolesnik smiri i pokuša zaspasti tegobe se mogu  ponovno javiti. Tegobe narušavaju san zbog čega bolesnici pate od kronične nesanice. Bolesnici  s izrazitim tegobama  spavaju manje od pet sati tijekom noći a oni s blagim simptomima imaju san lošije kvalitete.

Bolesnici sa sindromom nemirnih nogu  nemaju samo problem sa snom već im je teško sjediti duže vrijeme, naprimjer tijekom duge vožnje automobilom ili avionom.  Sindrom nemirnih nogu se često javlja a većina ljudi razvije tegobe nakon dobi od 45 godina. Žene imaju gotovo dvostruko veću vjerojatnost od muškaraca za  razvoj ovog poremećaja. Iako se često javlja  vrlo često ostaje neprepoznat. Osme  što  se simptomi ne prepoznaju oni se i  ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, čak i od strane liječnika. Razlog tome je što bolesnici teško mogu opisati svoje tegobe; kao  čudan i neugodan osjećaj u nogama i snažan poriv za njihovim pomicanjem. Ovaj osjećaj neugode opisuje se  kao bol, svrbež, pečenje, trnjenje, probadanje ili udar struje. Jedini način ublažavanja nelagode je pomicanje nogu.

Sindrom nemirnih nogu može biti rezultat nekog drugog stanja ili bolesti te se može javiti u osoba koje pate od anemije uzrokovane nedostatkom željeza, šećerne bolesti, Parkinsonove bolesti, drugih neurološih stanja poput oštećenja kralježnične moždine ili kod bolesnika koji imaju kronično zatajenje bubrega. Sindrom nemirnih nogu također je čest tijekom trudnoće i otprilike 40% trudnica ima ovakve poteškoće.Tada govorimo o sekundarnom sindromu nemirnih nogu. U velikog broja bolesnika ne postoji jasan uzrok ovog sindroma i tada se govori o primarnom ili  idiopatskom sindromu nemirnih nogu.

Da bi se postavila dijagnoza sindroma nemirnih nogu potrebno je učiniti neurološki pregled, odrediti razine željeza u krvi i učiniti osnovne pretrage krvi ali ne postoji laboratorijski test na temelju kojeg možemo postavitiii dijagnozu sindroma nemirnih nogu. Za ispravnu dijagnozu sindroma nemirnih nogu moraju biti prisutne slijedeće značajke:

1. Snažan poriv za pomicanjem nogu obično praćen ili uzrokovan  neugodnim senzacijama u nogama.
2. Simptomi počinju ili se pogoršavaju kada se odmarate ili ste neaktivni, na primjer, kada ležite ili sjedite.
3. Simptomi se poboljšavaju kad se krećete, primjerice kada hodate ili se protežete, barem dok se aktivnost nastavlja.
4. Simptomi su gori u večernjim ili noćnim satima nego tijekom dana, ili se javljaju iskjučivo u  večernjim ili noćnim satima.

Sindrom nemirnih nogu  može znatno narušiti kvalitetu sna bolesnika i njegove obitelji. Neodoljiva potreba za pomicanjem nogu neposredno prije nego što će bolesnik zaspati dovodi  do kronične nesanice sa svim posljedicama u vidu otežane pažnje i koncetracije koja znatno narušava radne  i  društvene aktivnosti pogođene osobe. Tjeskoba  i depresija također se mogu javiti kao rezultat kronične nesanice te je upravo zbog toga liječenje  ove bolesti vrlo  važno. Mnogi ljudi godinama čekaju na liječenje jer tegobe nisu prepoznate. Ako se ovo stanje ne liječi, simptomi mogu  postati učestaliji i jači.

Kako liječiti  sindrom nemirnih nogu

Metode liječenja ovise o obliku sindroma nemirnih nogu i kod sekundarnih oblika najbitnije je liječiti osnovni uzrok koji je doveo do bolesti. Otklanjenjem osnovnog uzroka otkloniti će se i tegobe u okviru sindroma nemirnih nogu. Nedostatak željeza jedan od glavnih uzroka tegoba te je nekoliko studija pokazalo  da dodaci željeza mogu pomoći ublažavanju tegoba sindroma nemirnih nogu. Osim željeza, nedostatak vitamina D također je povezan sa sindromom nemirnih nogu. Studija iz 2014. otkrila je da suplementi vitamina D smanjuju simptome sindroma nemirnih nogu.  

Primarni, idiopatski sindrom nemirnih nogu se liječi lijekovima koji pojačavaju djelovanje dopamina u mozgu obzirom da se smatra da tegobe nastaju zbog problema u proizvodnji dopamina u mozgu.  Ovi lijekovi se inače koriste za liječenje Parkinsonove bolesti. Doze koje koristimo u liječenju sindroma nemirnih nogu su puno manje u odnosu na Parkinsonovu bolest a u većine bolesnika ovi lijekovi su vrlo učinkoviti i terapija su prvog izbora.  Kod manjeg broja bolesnika tijekom vremena ovi lijekovi mogu izgubiti učinkovitost i tada se bolesnici mogu liječiti antiepileptikom gabapentinom. Nije u potpunosti razjašnjeno  kako gabapentin djeluje na ublažavanje simptoma, ali studije pokazuju da je on učinkovit u poboljšanju sna i smanjenju  bolova.

Životne navike i sindrom nemirnih nogu

Upotreba kofeina, alkohola i pušenje mogu pogoršati simptome te ih svakako treba izbjegavati.  Određeni lijekovi   mogu uzrokovati ili pogoršati simptome. Umjerena tjelovježba poput hodanja ili vožnje bicikla može ublažiti simptome sindroma nemirnih nogu. Osim toga fizička aktivnost dobro   djeluje na san. Studije su pokazale da tjelovježba tri puta tjedno u trajanju od 12 tjedana značajno smanjuju simptome sindroma nemirnih nogu. Vježbati treba umjereno a ne do pojave bolova u mišićima jer prenaporno vježbanje može pogoršati simptome sindroma nemirnih nogu. Također treba izbjegavati tjelovježbu u večernjim satima jer kasna fizička aktivnost može poremetiti ciklus usnivanja.

Kako poboljšati san

Dobre navike spavanja preporučljive su za sve, ali prvenstveno za one  koji imaju problema sa spavanjem.

Ove navike koji nazivamo i higijena spavanja ne mogu  riješiti sindrom nemirnih nogu ali mogu pomoći da se nadoknadi gubitak sna koji se javlja zbog  ove bolesti. Za što mirnije i  kvalitetnij san potrebno je da:

1. Držite se dosljednog rasporeda spavanja. Ustajte u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom ili tijekom odmora.
2. Spavaća soba treba biti tiha i mračna. Sobu treba biti ugodne, hladnije temperature.
3. Televizor  i telefon  ne bi trebali biti u spavaćoj sobi.
4. Dva do tri sata prije spavanja izbjegavajte elektroničke zaslone. Plavo svjetlo s ovih ekrana može poremetiti cirkadijanski ritam koji je bitan za  prirodan ciklus spavanja.
5. U večernjim satima treba izbjegavati napitke bogate kofeinom poput kave i čaja.