Što je to sindrom nemirnih nogu (Restless leg syndrome- RLS)

Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj spavanja koji izaziva pretjerani nagon za pomicanjem nogu. Može uzrokovati značajnu nelagodu, nesanicu i probleme sa svakodnevnim funkcioniranjem te zbog toga liječenje treba biti prioritet.

Sindrom nemirnih nogu poznat i kao Willis-Ekbom-ova bolest, je neurološki poremećaj spavanja  koji se manifestira osjećajem neugode te izaziva  pretjerani nagon za pomicanjem nogu. Simptomi se tipično  javljaju  u mirovanju, kada je osoba opuštena, sjedi ili leži i to najčešće u večernjim satima, neposredno prije spavanja. Na pomicanje nogu, ustajanje ili hodanje neugoda u nogama prolazi i dolazi do olakšanja ali kad se bolesnik smiri i pokuša zaspasti tegobe se mogu  ponovno javiti. Tegobe narušavaju san zbog čega bolesnici pate od kronične nesanice. Bolesnici  s izrazitim tegobama  spavaju manje od pet sati tijekom noći a oni s blagim simptomima imaju san lošije kvalitete.

Bolesnici sa sindromom nemirnih nogu  nemaju samo problem sa snom već im je teško sjediti duže vrijeme, naprimjer tijekom duge vožnje automobilom ili avionom.  Sindrom nemirnih nogu se često javlja a većina ljudi razvije tegobe nakon dobi od 45 godina. Žene imaju gotovo dvostruko veću vjerojatnost od muškaraca za  razvoj ovog poremećaja. Iako se često javlja  vrlo često ostaje neprepoznat. Osme  što  se simptomi ne prepoznaju oni se i  ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, čak i od strane liječnika. Razlog tome je što bolesnici teško mogu opisati svoje tegobe; kao  čudan i neugodan osjećaj u nogama i snažan poriv za njihovim pomicanjem. Ovaj osjećaj neugode opisuje se  kao bol, svrbež, pečenje, trnjenje, probadanje ili udar struje. Jedini način ublažavanja nelagode je pomicanje nogu.

Sindrom nemirnih nogu može biti rezultat nekog drugog stanja ili bolesti te se može javiti u osoba koje pate od anemije uzrokovane nedostatkom željeza, šećerne bolesti, Parkinsonove bolesti, drugih neurološih stanja poput oštećenja kralježnične moždine ili kod bolesnika koji imaju kronično zatajenje bubrega. Sindrom nemirnih nogu također je čest tijekom trudnoće i otprilike 40% trudnica ima ovakve poteškoće.Tada govorimo o sekundarnom sindromu nemirnih nogu. U velikog broja bolesnika ne postoji jasan uzrok ovog sindroma i tada se govori o primarnom ili  idiopatskom sindromu nemirnih nogu.

Da bi se postavila dijagnoza sindroma nemirnih nogu potrebno je učiniti neurološki pregled, odrediti razine željeza u krvi i učiniti osnovne pretrage krvi ali ne postoji laboratorijski test na temelju kojeg možemo postavitiii dijagnozu sindroma nemirnih nogu. Za ispravnu dijagnozu sindroma nemirnih nogu moraju biti prisutne slijedeće značajke:

 

  1. Snažan poriv za pomicanjem nogu obično praćen ili uzrokovan  neugodnim senzacijama u nogama.
  2. Simptomi počinju ili se pogoršavaju kada se odmarate ili ste neaktivni, na primjer, kada ležite ili sjedite.
  3. Simptomi se poboljšavaju kad se krećete, primjerice kada hodate ili se protežete, barem dok se aktivnost nastavlja.
  4. Simptomi su gori u večernjim ili noćnim satima nego tijekom dana, ili se javljaju iskjučivo u  večernjim ili noćnim satima.

Sindrom nemirnih nogu  može znatno narušiti kvalitetu sna bolesnika i njegove obitelji. Neodoljiva potreba za pomicanjem nogu neposredno prije nego što će bolesnik zaspati dovodi  do kronične nesanice sa svim posljedicama u vidu otežane pažnje i koncetracije koja znatno narušava radne  i  društvene aktivnosti pogođene osobe. Tjeskoba  i depresija također se mogu javiti kao rezultat kronične nesanice te je upravo zbog toga liječenje  ove bolesti vrlo  važno. Mnogi ljudi godinama čekaju na liječenje jer tegobe nisu prepoznate. Ako se ovo stanje ne liječi, simptomi mogu  postati učestaliji i jači.

Kako liječiti  sindrom nemirnih nogu

Metode liječenja ovise o obliku sindroma nemirnih nogu i kod sekundarnih oblika najbitnije je liječiti osnovni uzrok koji je doveo do bolesti. Otklanjenjem osnovnog uzroka otkloniti će se i tegobe u okviru sindroma nemirnih nogu. Nedostatak željeza jedan od glavnih uzroka tegoba te je nekoliko studija pokazalo  da dodaci željeza mogu pomoći ublažavanju tegoba sindroma nemirnih nogu. Osim željeza, nedostatak vitamina D također je povezan sa sindromom nemirnih nogu. Studija iz 2014. otkrila je da suplementi vitamina D smanjuju simptome sindroma nemirnih nogu.  

Primarni, idiopatski sindrom nemirnih nogu se liječi lijekovima koji pojačavaju djelovanje dopamina u mozgu obzirom da se smatra da tegobe nastaju zbog problema u proizvodnji dopamina u mozgu.  Ovi lijekovi se inače koriste za liječenje Parkinsonove bolesti. Doze koje koristimo u liječenju sindroma nemirnih nogu su puno manje u odnosu na Parkinsonovu bolest a u većine bolesnika ovi lijekovi su vrlo učinkoviti i terapija su prvog izbora.  Kod manjeg broja bolesnika tijekom vremena ovi lijekovi mogu izgubiti učinkovitost i tada se bolesnici mogu liječiti antiepileptikom gabapentinom. Nije u potpunosti razjašnjeno  kako gabapentin djeluje na ublažavanje simptoma, ali studije pokazuju da je on učinkovit u poboljšanju sna i smanjenju  bolova.

Životne navike i sindrom nemirnih nogu

Upotreba kofeina, alkohola i pušenje mogu pogoršati simptome te ih svakako treba izbjegavati.  Određeni lijekovi   mogu uzrokovati ili pogoršati simptome. Umjerena tjelovježba poput hodanja ili vožnje bicikla može ublažiti simptome sindroma nemirnih nogu. Osim toga fizička aktivnost dobro   djeluje na san. Studije su pokazale da tjelovježba tri puta tjedno u trajanju od 12 tjedana značajno smanjuju simptome sindroma nemirnih nogu. Vježbati treba umjereno a ne do pojave bolova u mišićima jer prenaporno vježbanje može pogoršati simptome sindroma nemirnih nogu. Također treba izbjegavati tjelovježbu u večernjim satima jer kasna fizička aktivnost može poremetiti ciklus usnivanja.

Kako poboljšati san

Dobre navike spavanja preporučljive su za sve, ali prvenstveno za one  koji imaju problema sa spavanjem.

Ove navike koji nazivamo i higijena spavanja ne mogu  riješiti sindrom nemirnih nogu ali mogu pomoći da se nadoknadi gubitak sna koji se javlja zbog  ove bolesti. Za što mirnije i  kvalitetnij san potrebno je da:

 

  1. Držite se dosljednog rasporeda spavanja. Ustajte u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom ili tijekom odmora.
  2. Spavaća soba treba biti tiha i mračna. Sobu treba biti ugodne, hladnije temperature.
  3. Televizor  i telefon  ne bi trebali biti u spavaćoj sobi.
  4. Dva do tri sata prije spavanja izbjegavajte elektroničke zaslone. Plavo svjetlo s ovih ekrana može poremetiti cirkadijanski ritam koji je bitan za  prirodan ciklus spavanja.
  5. U večernjim satima treba izbjegavati napitke bogate kofeinom poput kave i čaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mjehur

Neurogeni mjehur

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]

Glava

Radila sam MR mozga, što kažu nalazi?

Gubitak svijesti

Vazovagalna sinkopa

Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]

Disanje

Miastenia gravis

Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

MR nalaz

Možete li mi protumačiti nalaz MR?

Eplileptički napadi

Kavernomi

Kavernomi su abnormalne nakupine malih krvnih žila veličine  od nekoliko milimetara  do promjera nekoliko centimetara. Građeni su od najmanjih krvnih žila, zvanih kapilare. Tipični kavernom izgleda poput maline. Za razliku od arteriovenskih malformacija, u kavernomima postoji mali protok krvi. Budući da su zidovi kavernoma slabi, relativno lako može doći do krvarenja. Kavernomi se mogu pojaviti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje