Vaskularna demencija

Vaskularna demencija obuhvaća različita stanja koja dovode do pada kognitivnih funkcija zbog bolesti krvnih žila. Osobe s vaskularnom demencijom imaju probleme s razmišljanjem, govorom, pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama što se može dogoditi iznenada ili se može pojaviti postepeno i isprva proći neopaženo. Vaskularna demencija je česti uzrok demencije, smatra se drugim po učestalosti, odmah iza Alzheimerove bolesti.

Vaskularna demencija nastaje zbog stanja koja oštećuju krvne žile, smanjujući ili blokirajući dotok krvi u mozak. Smanjeni dotok krvi u mozak uzrokuje nedostatak  prijeko potrebnog kisika. Nedostatak kisika dovodi do oštećenja  mozga, čak i u kratkom vremenskom razdoblju. Uslijed ovih promjena koje dovode do  vaskularne bolesti u mozgu dolazi do progresivnog pogoršanje pamćenja i drugih kognitivnih funkcija. Moždani udar je jedan od čestih  uzroka vaskularne demencije, ali I druga stanja, poput šećerne bolesti ili visokog krvnog tlaka, mogu oštetiti krvne žile i na kraju dovesti do problema s pamćenjem ili razmišljanjem. Klinički takvi bolesnici mogu izgledati vrlo slično bolesnicima s Alzheimerovom bolešću ali neki klinički simptomi i nalazi snimanja mozga upućuju na to da je  vaskularna bolest uzrok tegoba. Vaskularna demencija može uzrokovati različite simptome ovisno o mjestu oštećenja krvnih žila u mozgu. Na primjer, osoba koja je doživjela moždani udar može imati iznenadne probleme s pamćenjem, ravnotežom ili govorom. Mnogi ljudi sa vaskularnom demencijom imaju problema s pamćenjem. Drugi mogu imati poteškoće u organizaciji i rješavanju složenih problema, usporenosti u mislima  ili poteškoće s pažnjom i koncentracijom. Uz ove promjene kognitivnih funkcija  mogu se javljati  promjene  raspoloženja ili ponašanja, poput razdražljivosti, gubitka interesa ili depresije. Osim kognitivnih smetnji i promjena raspoloženja javljaju se i problemi s ravnotežom i kretanjem, poput recimo slabosti  jedne strane tijela.

Simptomi vaskularne demenciju uključuju:

-gubitak pamćenja

-zbunjenost

-otežana verbalna komunikacija (afazija)

-poteškoće pri usmjeravanju  pažnje ili smetnje koncentracije

-poteškoće u planiranju i organiziranju zadataka

-usporenost u mislima

-poteškoće s donošenjem odluka, rješavanjem problema

-problemi s orijentacijom u vremenu i prostoru

-oštećene motoričke sposobnosti

-gubitak kontrole mokrenja (inkontinencija)

 

Koje oblike vaskularne demencije poznajemo?

 

Demencija nakon moždanog  udara;  nastaje kada je dotok krvi u dio mozga iznenada prekinut. Ovakvo zbivanje može uzrokovati oduzetost jedne strane tijela, oštećenje govora  ili vida, ovisno o dijelu

mozak  koji je zahvaćen. Osim navedenih smetnji mogu se javiti problemi s pamćenjem i razmišljanjem te razvoj demencije nakon moždanog udara. Ako se ovi problemi jave  nakon više moždanih udara govorimo o multi infarktnoj demenciji.

Subkortikalna vaskularna demencija  je uzrokovana promjenama na vrlo malim krvnim žilama u

mozgu.  Simptomi se ne razvijaju iznenada kao kod moždanog udara već postepeno i progresivno zahvaćajući funkcije pamćenja i razmišljanja. Ovakve kliničke slike vrlo nalikuju Alzheimerovoj bolesti.

 

Koji su čimbenici rizika za vaskularnu demenciju?

Nekoliko uvjeta i čimbenika može oštetiti krvne žile. Oni uključuju:

 Dob. Stariji od 65 godina imaju  povećani  rizik od razvoja vaskularne demencije.

 Povijest moždanog ili srčanog udara. Srčani i moždani udari mogu zaustaviti dotok krvi u  mozak. Visoki krvni tlak, pušenje i visok kolesterol također povećavaju rizik.

 Otvrdnute arterije (ateroskleroza). Naslage kolesterola i plaka u  arterijama mogu  ograničiti protok krvi kroz krvne žile, povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara.

 Druge bolesti.  Dijabetes,  visoki krvni tlak i poremećaji srčanog ritma utječu na to kako krv teče tijelom i mogu povećati rizik od pojave vaskularne demencije.

 Životne navike. Pušenje,  tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana i  pretilost smatraju se rizičnim čimbenicima jer povećavaju rizik pojave drugih stanja koje predosponiraju osobu za razvoj moždanog i srčanog udara.

 

Kako postaviti dijagnozu vaskularne demencije?

U povijesti bolesti obično je od ranije prisutna neka bolest koja predstavlja čimbenik rizika za pojavu vaskularne demencije; poput šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka, visokih razina kolesterola i slično. Ukoliko se  radi o vaskularnoj demenciji koja se javlja kao posljedica moždanog udara može se točno odrediti vremenska povezanost moždanog udara s pojavom simptoma demencije, npr. obitelj primjećuje da su se problemi s pamćenjem javili neposredno nakon moždanog udara. Dijagnoza se postavlja na temelju detaljnog neurološkog pregleda koji će uvijek u bolesnika registrirati neke znakove cerebrovaskularne bolesti poput slabosti jedne strane tijela, oštećene funkcije moždanih živaca i drugih neuroloških znakova. Vrlo je bitno učiniti snimke mozga (MSCT  ili MR mozga) na kojima se može vidjeti vaskularna bolest u vidu znakova preboljelog moždanog udara ili zahvaćenosti malih krvni žila.  Također je potrebno učiniti laboratorijske testove kako bi se vidjele razine šećera, kolesterola u krvi, snimiti EKG radi otkrivanja eventualne srčane aritmije i učiniti ultrazvučna pretraga krvnih žila vrata radi detekcije eventualnih suženja krvnih žila.

Kako pomoći osobi koja boluje od vaskularne demencije

Osobe koje boluju od vaskularne demencije mogu biti ovisne u svakodnevnom životu o pomoći članova obitelji ili njegovatelja. Ukoliko dominiraju smetnje pamćenja pisanje podsjetnika na stvari koje treba napraviti može pomoći kao i  uspostava svakodnevne  rutine. Mirno okruženje može smanjiti brigu i uznemirenost. Nove situacije, pretjerana buka, velike grupe ljudi, žurba da se prisjete ili od njih traže složeni zadaci također mogu izazvati tjeskobu u bolesnika i pogoršanje simptoma osnovne bolesti.

 Može li se vaskularna demencija liječiti?

Kontroliranje čimbenika rizika za nastanak vaskularne demencije može usporiti brzinu kojom vaskularna demencija napreduje i može spriječiti daljnje kliničko  pogoršanje. Ovisno o situaciji stanje se može liječiti lijekovima za sniženje krvnog tlaka, smanjenje razine kolesterola, lijekovima koji sprečavaju zgrušavanje krvi i kontroliraju razine šećera u krvi. Lijekovi za liječenje Alzheimerove bolesti također mogu pomoći. Osobe s vaskularnom demencijom mogu imati koristi od kognitivnog treninga. Ove su aktivnosti osmišljene da potaknu pažnju i koncentraciju te različite druge kognitivne funkcije uključujući pamćenje i razmišljanje. Vrlo je bitno raditi i na prevenciji, tj sprečavanju novog moždanog udara koji može znatno pogoršati postojeće stanje.

Održavanje zdravog načina života u četrdesetima i pedesetima čini se da je posebno važno za smanjenje  rizika od vaskularne demencije. To uključuje fizičku i mentalnu aktivnost, zdravu prehranu, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, liječenje visokog krvnog tlaka i kolesterola, te strogu kontrolu  šećera u krvi i tjelesne kilaže.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Alzheimerova bolest

Demencije – 1. dio

U starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba […]

Demencija

Otac ne spava po noći. Ima demenciju. Molim Vas savjet.

Demencija

Uzroci demencije

Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja  i ponašanja. Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline. Postoje mnoge vrste demencije, ali Alzheimerova bolest je najčešća. Iako se češće javlja u starijih ljudi, demencija  nije […]

Atrofija mozga

Nalaz MR mozga ukazuje na bifrontalnu regionalnu moždanu atrofiju sa posljedičnim proširenjem likvornih prostora. Je li to demencija?

Iz iste kategorije

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]