Zdravlje mozga

Mozak se mijenja s godinama, a njegovo funkcioniranje se mijenja zajedno s njim. Određeno slabljenje intelektualnih funkcija može biti posljedica starenja ali nastanak njihovog oštećenje nije neizbježan. Pravodobnim usvajanjem zdravih navika oštećenje intelektualnih funkcija može se izbjeći.

Za zdravlje mozga potrebna je uravnoteženo funkcioniranje nekoliko različitih funkcija

1.       Kognitivne funkcije- sposobnost logičkog razmišljanja, učenja i pamćenja – važna je komponenta zdravlja mozga.

2.       Motoričke funkcija – primarno se odnosi na kontrolu pokreta ali i na ravnotežu

3.       Emocionalne funkcija – emocije i ponašanje

4.       Osjetna funkcija – uključuje osjete dodira, pritiska, boli i temperature te osjete vida, sluha i njuha.

Životni stil ima snažan utjecaj na zdravlje mozga. Prehrana, fizička aktivnost, socijalni angažman, san i nošenje sa stresom je presudno važno za zdravlje mozga.

Fizička aktivnosti

Za zdravlje mozga vrlo je bitna fizička aktivnost. Studije su pokazale da je fizička aktivnost povezana s manjim rizikom pada kognitivnih sposobnosti. Kardiovaskularne vježbe koje povećavaju broj otkucaja srca povećavaju dotok krvi u mozak i vrlo dobro djeluju na zdravlje mozga. Osim na zdravlje mozga dobro djeluju i na tjelesno zdravlje smanjujući potencijalne čimbenike rizika za zdravlje poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i visokog kolesterola. Fizičke aktivnosti koje su praćene mentalnim i društvenim angažmanom, poput hodanja s prijateljima, šetnja psa, pohađanja plesnog tečaja, vježbanja u grupi posebno dobro djeluju na zdravlje mozga. Redovita fizička aktivnost osim što djeluje na zdravlje mozga poboljšava snagu mišića i ravnotežu i time smanjuje rizik od pada. Padovi su vodeći uzrok smrtnih ozljeda kod starijih odraslih osoba, a trećina odraslih starijih od 65 godina pada svake godine. Padovi praćeni ozljedama glave mogu utjecati na sposobnost mozga da normalno funkcionira, uzrokujući nesvjesticu, zbunjenost i druge simptome. Prije započinjanja novog programa vježbanja svakako bi bilo dobro posavjetovati se s liječnikom.

Kontrola rizičnih čimbenika za zdravlje

Za očuvanje zdravlja mozga bitno je usvojiti zdrave životne navike. Veliki broj znanstvenih studija upućuju da pušenje, konzumacija alkohola, pretilost, dijabetes, visoki kolesterol i visoki krvni tlak negativno utječu na zdravlje mozga.

Kognitivna stimulacija

Znanstvene studije su pokazale da moždane aktivnosti potiču nove veze između živčanih stanica  razvijajući neurološku “plastičnost” i gradeći funkcionalnu rezervu koja osigurava zaštitu protiv budućeg gubitka stanica. Kognitivne aktivnosti mogu zaštititi mozak uspostavljanjem “kognitivne rezerve” koja pomaže mozgu da postane prilagodljiviji te nadoknađuje promjene u mozgu koje su povezane s godinama ili koje nastaju kao posljedica različitih bolesti. Kognitivna rezerva počinje se razvijati u djetinjstvu i jača u odrasloj dobi. Ljudi koji nastavljaju učiti, razvijaju nove vještine i interese, grade i poboljšavaju kognitivnu rezervu svog mozga. U mentalno stimulativne aktivnosti ubrajamo čitanje, pohađanje tečajeva, učenje novog jezika, plesa ili sviranje instrumenta, rješavanje matematičkih problema, slikanje, crtanje i slično. Kao najkorisniji vid kognitivne stimulacije je kognitivni trening. U velikoj znanstvenoj studiji „Ispitivanje naprednog kognitivnog treninga za samostalne i vitalne starije osobe (AKTIVNO)“ sudjelovale su zdrave odrasle osobe starije od 65 godina. Rađen je kognitivni trening pamćenja i razmišljanja. Rezultati su pokazali da su kognitivne funkcije u sudionika poboljšane za područje koje je trenirano te da je efekt poboljšanja trajao i 10 godina nakon završetka treninga. Za mozak je bitno da ima što više intelektualne stimulacije jer što je veća stimulacija to se koristi više različitih neuronskih krugova. Sve što je novo predstavlja intelektualnu stimulaciju za mozak.

Zdrava prehrana

Zdrava prehrana osim što može pomoći u očuvanju zdravlja mozga može smanjiti rizik od mnogih kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti ili dijabetesa. Općenito, zdrava prehrana sastoji se od voća i povrća; cjelovitih žitarica; mliječnih proizvoda s malo masti ili nemasnih; bogata je omega-3 masnim kiselinama. Ovakav način prehrane predstavlja takozvanu „mediteransku prehranu“ koja je bazirana na voću i povrću, orašastim plodovima, maslinovom ulju i avokadu, a ograničava crveno meso. Postoje znanstveni dokazi da ljudi koji jedu “mediteransku dijetu” imaju manji rizik od razvoja kognitivnih oštećenja. MIND dijeta – hibrid mediteranske prehrane i DASH dijeta zdrava za srce, s dodatnim naglaskom na bobicama i lisnatom povrću – kreirana je upravo za jačanje zdravlja mozga. Pokazano je da smanjuje izglede od Alzheimerove bolesti. Bitno je kontrolirati i količinu hrane te piti dovoljno vode i druge tekućine. Ne treba pretjerivati s kavom obzirom da kava zbog kofeina može izazvati poteškoće usnivanja te se preporuča jedna ili dvije šalice ujutro, a iz 14 h samo napici bez kofeina.

Spavanje

Ključni način za funkcioniranje mozga je san. Postoje neke teorije da spavanje pomaže u uklanjanju abnormalnih proteina u mozgu i konsolidira uspomene, što povećava ukupnu memoriju i zdravlje mozga. Za odraslu osobu bitno je da dobije sedam do osam uzastopnih sati spavanja po noći, a ne fragmentirani san od dva ili tri sata. Uzastopno spavanje daje mozgu vremena da učinkovito učvrsti i pohrani svoja sjećanja. Znanstvene studije su pokazale da spavanje osim što ima pozitivne učinke na zdravlje mozga poboljšava raspoloženje i imunološki sustav.

Socijalno povezivanje

Povezivanje s drugim ljudima putem društvenih aktivnosti može održati mozak aktivnim i može sniziti rizik za neke zdravstvene probleme. Prilikom druženja nekoliko različitih dijelova mozga su aktivni, prilikom slušanja razgovora i formuliranja odgovora. Nedovoljno društvena aktivnost koja je imala za posljedicu socijalnu izolaciju i osjećaj usamljenosti se u znanstvenim studijama pokazala kao loša za zdravlje mozga. Studije su pokazale da je usamljenost povezana s većim rizikom za demenciju, manja društvena aktivnost s lošim kognitivnim funkcijama a osobe s najviše društvene interakcije u svojoj zajednici imaju najsporiju brzinu opadanja pamćenja.

Usvajanje zdravih navika vježbanja u mladosti omogućiti će Vam uživanje u dobrom zdravlju u kasnijim godinama ali ne treba zaboraviti da nikad nije kasno za početak – donošenje zdravih odluka u bilo kojoj dobi korisno je za Vaše zdravlje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

Magnet

Molila bih vas savjet, što da činim sa svojim zdravljem?

Crijevna mikrobiota

Začini u službi zdravlja kroz prizmu moderne znanosti

Bilo snažne ili blaže, bilo gorke ili pak nešto neutralnije arome, začine koristimo u različitim oblicima – listove, koru, gomolj, pupoljak, korijen, cvijet ili sjemenku. Ono čime nas u prvi trenutak zavodljivo privuku jesu njihove živopisne boje i arome, međutim tisućljetna upotreba širom svijeta pokazala je kako iza tog šarma stoji niz zdravstvenih blagodati, a […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]