Adekvatan unos magnezija i zdravlje srca

Glavni „antistresni” mineral, magnezij, jedan je od najvažnijih mikronutrijenata koji je bitan za brojne biokemijske reakcije u organizmu. Neke od njegovih funkcija su održavanje stabilnog srčanog ritma, normalne funkcije mišića i živaca, zdravog imunosnog sustava te jakih kostiju. Također, sudjeluje u održavanju normalnog krvnog tlaka te normalne razine šećera u krvi.

Simptomi nedostatka magnezija

Preporuke za unos magnezija govore kako bi odrasle osobe svakodnevno trebale unijeti između 300 – 400 mg ovog minerala. Nažalost, istraživanja pokazuju kako prosječno polovica “zapadnjačke” populacije unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti magnezija prehranom.

Nekoliko je mogućih uzroka manjka magnezija. Osim povećanih potreba, primjerice tijekom trudnoće, te nedovoljnog unosa, pojačanog izlučivanja i malapsorpcije, razlog nedostatka magnezija mogu biti i okolišni uvjeti. Naime, kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje.

Općeniti rani znakovi manjka magnezija u organizmu su tjeskoba, slabost, depresija, dismenoreja, iritabilnost, glavobolja, gubitak apetita, mučnina i nesanica. Veći nedostatak magnezija najviše se očituje u radu mišića, pa se tako pojavljuju grčevi i tremor u nogama i u mišićima lica. Nervoza i zatvor stolice također mogu biti znakovi da ne unosimo dovoljno magnezija. Nedostatak magnezija može imati štetne posljedice za naš kardiovaskularni sustav jer primjerice može dovesti do češćih aritmija.

Magnezij i kardiovaskularno zdravlje – nove spoznaje

Nova nizozemska studija je primijetila kako bi unos prehrambenog magnezija mogao smanjiti rizik od preuranjene smrti od kardiovaskularne bolesti te sveukupnu smrtnost kod starijih pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda.

Europski stručnjaci preporučuju dnevni unos od 350 mg magnezija za muškarce, a 300 mg za žene. Dnevne potrebe bi mogle biti više u pacijenata s kardiovaskularnom bolesti koji su skloniji komorbiditetima, doživjeli su fiziološke promjene kardiovaskularnog sustava te uzimaju lijekovi koji mogu ulaziti u interakcije s magnezijem. 

Novo istraživanje čiji su rezultati 2022. godine objavljeni u časopisu Frontiers in Cardiovascular Medicine promatralo je povezanost unosa magnezija, kardiovaskularne bolesti te sveukupne smrtnosti u pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda i uzimaju lijekove. Studija je uključivala 4365 pacijenata s prosječnom dobi od 69 godina. Praćeni su u razdoblju od 12 godina. Prehrambeni unos magnezija je procijenjen pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane (FFQ) koji je uključivao učestalost, količinu te način pripreme hrane i pića, kao i vrstu hrane kojoj namirnica pripada. Uzimanje dodataka prehrani je procijenjeno pomoću upitnika o životnim navikama i zdravlju.

Rezultati su pokazali kako je prosječan unos magnezija iznosio oko 300 mg/dan, a dodatke prehrani magnezija je uzimalo 5,4% pacijenata. Unos magnezija od 322 mg/dan je povezan s manjim rizikom od kardiovaskularne bolesti i sveukupne smrtnosti. Zaštitni učinak je bio izraženiji u pacijenata koji su uzimali diuretike, moguće zbog utjecaja diuretika na status magnezija inhibicijom natrija u bubrezima te indirektnim povećanjem apsorpcije magnezija. Prisutnost vlakana također može objasniti obrnutu proporcionalnost sa smrtnošću od kardiovaskularne bolesti, s obzirom da se vlakna i magnezij unose iz sličnih prehrambenih izvora. Međutim, autori  smatraju kako je unos magnezija neovisno o prisutnosti vlakana smanjio rizik smrtnosti od kardiovaskularne bolesti u pacijenata. Zaključili su kako je uz lijekove, adekvatan unos magnezija izrazito važan za osobe s kardiovaskularnim bolestima.

Literatura:

Evers I, Cruijsen E, Kornaat I, Winkels RM, Busstra MC, Geleijnse JM. Dietary magnesium and risk of cardiovascular and all-cause mortality after myocardial infarction: A prospective analysis in the Alpha Omega Cohort. Front Cardiovasc Med. 2022 Aug 12;9:936772. doi: 10.3389/fcvm.2022.936772. PMID: 36035961; PMCID: PMC9416912.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika