Adekvatan unos magnezija i zdravlje srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavni „antistresni” mineral, magnezij, jedan je od najvažnijih mikronutrijenata koji je bitan za brojne biokemijske reakcije u organizmu. Neke od njegovih funkcija su održavanje stabilnog srčanog ritma, normalne funkcije mišića i živaca, zdravog imunosnog sustava te jakih kostiju. Također, sudjeluje u održavanju normalnog krvnog tlaka te normalne razine šećera u krvi.

Simptomi nedostatka magnezija

Preporuke za unos magnezija govore kako bi odrasle osobe svakodnevno trebale unijeti između 300 – 400 mg ovog minerala. Nažalost, istraživanja pokazuju kako prosječno polovica “zapadnjačke” populacije unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti magnezija prehranom.

Nekoliko je mogućih uzroka manjka magnezija. Osim povećanih potreba, primjerice tijekom trudnoće, te nedovoljnog unosa, pojačanog izlučivanja i malapsorpcije, razlog nedostatka magnezija mogu biti i okolišni uvjeti. Naime, kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje.

Općeniti rani znakovi manjka magnezija u organizmu su tjeskoba, slabost, depresija, dismenoreja, iritabilnost, glavobolja, gubitak apetita, mučnina i nesanica. Veći nedostatak magnezija najviše se očituje u radu mišića, pa se tako pojavljuju grčevi i tremor u nogama i u mišićima lica. Nervoza i zatvor stolice također mogu biti znakovi da ne unosimo dovoljno magnezija. Nedostatak magnezija može imati štetne posljedice za naš kardiovaskularni sustav jer primjerice može dovesti do češćih aritmija.

Magnezij i kardiovaskularno zdravlje – nove spoznaje

Nova nizozemska studija je primijetila kako bi unos prehrambenog magnezija mogao smanjiti rizik od preuranjene smrti od kardiovaskularne bolesti te sveukupnu smrtnost kod starijih pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda.

Europski stručnjaci preporučuju dnevni unos od 350 mg magnezija za muškarce, a 300 mg za žene. Dnevne potrebe bi mogle biti više u pacijenata s kardiovaskularnom bolesti koji su skloniji komorbiditetima, doživjeli su fiziološke promjene kardiovaskularnog sustava te uzimaju lijekovi koji mogu ulaziti u interakcije s magnezijem. 

Novo istraživanje čiji su rezultati 2022. godine objavljeni u časopisu Frontiers in Cardiovascular Medicine promatralo je povezanost unosa magnezija, kardiovaskularne bolesti te sveukupne smrtnosti u pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda i uzimaju lijekove. Studija je uključivala 4365 pacijenata s prosječnom dobi od 69 godina. Praćeni su u razdoblju od 12 godina. Prehrambeni unos magnezija je procijenjen pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane (FFQ) koji je uključivao učestalost, količinu te način pripreme hrane i pića, kao i vrstu hrane kojoj namirnica pripada. Uzimanje dodataka prehrani je procijenjeno pomoću upitnika o životnim navikama i zdravlju.

Rezultati su pokazali kako je prosječan unos magnezija iznosio oko 300 mg/dan, a dodatke prehrani magnezija je uzimalo 5,4% pacijenata. Unos magnezija od 322 mg/dan je povezan s manjim rizikom od kardiovaskularne bolesti i sveukupne smrtnosti. Zaštitni učinak je bio izraženiji u pacijenata koji su uzimali diuretike, moguće zbog utjecaja diuretika na status magnezija inhibicijom natrija u bubrezima te indirektnim povećanjem apsorpcije magnezija. Prisutnost vlakana također može objasniti obrnutu proporcionalnost sa smrtnošću od kardiovaskularne bolesti, s obzirom da se vlakna i magnezij unose iz sličnih prehrambenih izvora. Međutim, autori  smatraju kako je unos magnezija neovisno o prisutnosti vlakana smanjio rizik smrtnosti od kardiovaskularne bolesti u pacijenata. Zaključili su kako je uz lijekove, adekvatan unos magnezija izrazito važan za osobe s kardiovaskularnim bolestima.

Literatura:

Evers I, Cruijsen E, Kornaat I, Winkels RM, Busstra MC, Geleijnse JM. Dietary magnesium and risk of cardiovascular and all-cause mortality after myocardial infarction: A prospective analysis in the Alpha Omega Cohort. Front Cardiovasc Med. 2022 Aug 12;9:936772. doi: 10.3389/fcvm.2022.936772. PMID: 36035961; PMCID: PMC9416912.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubreg

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

UVZ srca

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Koronarna bolest

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Iz iste kategorije

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Paleo dijeta – je li zaista bez rizika?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Paleolitička prehrana je moderna interpretacija prehrane koju su ljudi konzumirali tijekom paleolitičkog ili “starijeg kamenog doba”. Ovo razdoblje, prije otprilike 2,5 milijuna godina, bilo je značajno zbog anatomskih i fizioloških promjena koje su se događale kod ljudi dok su se prilagođavali klimatskim promjenama, naučili kuhati meso koristeći vatru i počeli koristiti kamene alate za bolji […]

Nutricionizam

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Nutricionizam

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Nutricionizam

Zašto je borovnice najbolje jesti poslije ručka i koliko ih je potrebno pojesti za dobro zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Jeste li znali da borovnice nisu plave boje već crvene? Naime, iako su divlje borovnice prisutne već tisućama godina, a njihov komercijalni uzgoj u Sjevernoj Americi započeo je početkom 20.og stoljeća, tek je ove godine otkriveno kako je izvorna boja borovnica tamno crvena. Otkriveno je kako borovnice  na površini ploda, u svrhu zaštite, proizvode prirodni […]

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

B.Fit zamjenski obrok za smanjenje prekomjerne ili održavanje poželjne tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?