Adekvatan unos magnezija i zdravlje srca

Glavni „antistresni” mineral, magnezij, jedan je od najvažnijih mikronutrijenata koji je bitan za brojne biokemijske reakcije u organizmu. Neke od njegovih funkcija su održavanje stabilnog srčanog ritma, normalne funkcije mišića i živaca, zdravog imunosnog sustava te jakih kostiju. Također, sudjeluje u održavanju normalnog krvnog tlaka te normalne razine šećera u krvi.

Simptomi nedostatka magnezija

Preporuke za unos magnezija govore kako bi odrasle osobe svakodnevno trebale unijeti između 300 – 400 mg ovog minerala. Nažalost, istraživanja pokazuju kako prosječno polovica “zapadnjačke” populacije unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti magnezija prehranom.

Nekoliko je mogućih uzroka manjka magnezija. Osim povećanih potreba, primjerice tijekom trudnoće, te nedovoljnog unosa, pojačanog izlučivanja i malapsorpcije, razlog nedostatka magnezija mogu biti i okolišni uvjeti. Naime, kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje.

Općeniti rani znakovi manjka magnezija u organizmu su tjeskoba, slabost, depresija, dismenoreja, iritabilnost, glavobolja, gubitak apetita, mučnina i nesanica. Veći nedostatak magnezija najviše se očituje u radu mišića, pa se tako pojavljuju grčevi i tremor u nogama i u mišićima lica. Nervoza i zatvor stolice također mogu biti znakovi da ne unosimo dovoljno magnezija. Nedostatak magnezija može imati štetne posljedice za naš kardiovaskularni sustav jer primjerice može dovesti do češćih aritmija.

Magnezij i kardiovaskularno zdravlje – nove spoznaje

Nova nizozemska studija je primijetila kako bi unos prehrambenog magnezija mogao smanjiti rizik od preuranjene smrti od kardiovaskularne bolesti te sveukupnu smrtnost kod starijih pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda.

Europski stručnjaci preporučuju dnevni unos od 350 mg magnezija za muškarce, a 300 mg za žene. Dnevne potrebe bi mogle biti više u pacijenata s kardiovaskularnom bolesti koji su skloniji komorbiditetima, doživjeli su fiziološke promjene kardiovaskularnog sustava te uzimaju lijekovi koji mogu ulaziti u interakcije s magnezijem. 

Novo istraživanje čiji su rezultati 2022. godine objavljeni u časopisu Frontiers in Cardiovascular Medicine promatralo je povezanost unosa magnezija, kardiovaskularne bolesti te sveukupne smrtnosti u pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda i uzimaju lijekove. Studija je uključivala 4365 pacijenata s prosječnom dobi od 69 godina. Praćeni su u razdoblju od 12 godina. Prehrambeni unos magnezija je procijenjen pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane (FFQ) koji je uključivao učestalost, količinu te način pripreme hrane i pića, kao i vrstu hrane kojoj namirnica pripada. Uzimanje dodataka prehrani je procijenjeno pomoću upitnika o životnim navikama i zdravlju.

Rezultati su pokazali kako je prosječan unos magnezija iznosio oko 300 mg/dan, a dodatke prehrani magnezija je uzimalo 5,4% pacijenata. Unos magnezija od 322 mg/dan je povezan s manjim rizikom od kardiovaskularne bolesti i sveukupne smrtnosti. Zaštitni učinak je bio izraženiji u pacijenata koji su uzimali diuretike, moguće zbog utjecaja diuretika na status magnezija inhibicijom natrija u bubrezima te indirektnim povećanjem apsorpcije magnezija. Prisutnost vlakana također može objasniti obrnutu proporcionalnost sa smrtnošću od kardiovaskularne bolesti, s obzirom da se vlakna i magnezij unose iz sličnih prehrambenih izvora. Međutim, autori  smatraju kako je unos magnezija neovisno o prisutnosti vlakana smanjio rizik smrtnosti od kardiovaskularne bolesti u pacijenata. Zaključili su kako je uz lijekove, adekvatan unos magnezija izrazito važan za osobe s kardiovaskularnim bolestima.

Literatura:

Evers I, Cruijsen E, Kornaat I, Winkels RM, Busstra MC, Geleijnse JM. Dietary magnesium and risk of cardiovascular and all-cause mortality after myocardial infarction: A prospective analysis in the Alpha Omega Cohort. Front Cardiovasc Med. 2022 Aug 12;9:936772. doi: 10.3389/fcvm.2022.936772. PMID: 36035961; PMCID: PMC9416912.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bradikardija

EKG – molim savjet

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?